Praistorijska umetnost na obali Bosuta

16. januar 2022.

komentara: 0

Jedan od najznačajnijih lokaliteta u Sremu je Gradina na Bosutu. Nalazi se na levoj obali Bosuta, u ataru sela Vašice (Opština Šid). Ovaj višeslojni lokalitet sa kulturnim slojem debljine preko 7 m i kontinuitetom naseljavanja od oko 6000-7000 godina predstavlja jedinstvenstvenu pojavu na širem području. Zahvaljujući njenom monumentalnom odbrambenom rovu, Gradina se smatra za najveće praistorijsko utvrđenje na tlu Vojvodine. Nažalost, do sada je istraženo manje od 10 % ovog naselja, ali i uprkos tome mi danas baštinimo sa nekoliko hiljada predmeta koji se najvećim delom čuvaju u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ u Šidu.

Tokom starijeg gvozdenog doba Gradina doživljava svoj zenit, kuće su se gradile planski u skladu sa tadašnjim urbanističkim stremljenjima. Verovatno bogatiji sloj stanovništva je živeo na prostoru tell-a lokaliteta, koji je zahvaljujući odbrambenom rovu bio pretvoren u lako branjeno ostrvo. Poseban deo ovog utvrđenog dela naselja je bio odvojen još jednim rovom, i on je verovatno pripadao, uslovno rečeno, starešini (knezu) naselja. Van odbramenog rova širilo se podgrađe sa kućama siromašnijeg stanovništva ali i razne radionice. Idealan strateški položaj i bogatstvo prirodnih resursa u neposrednom okruženju, uslovili su brz napredak naselja u svakom pogledu. Ako uzmemo u obzir da su stanovnici Gradine, kojih je u jednom momentu bilo oko 2000, obezbeđivali sebi bezbednost, stambeni komfort, idealno funkcionisanje naselja, nepresušni izvor hrane i industrijskih sirovina, mogućnost trgovine i na kraju vrhunske estetske momente kako u sitnim predmetima tako i u arhitekturi objekata, onda bez ikakvog problema možemo da kažemo da su oni bili na istom nivou na kom smo mi danas i nikako ne smemo da ih posmatramo sa predrasudama da su bili primitivniji od nas. Arheološka istraživanja Gradine potvrdila su želju za lepim kod tih naših praistorijskih Sremaca kao i njihovu sposobnost da to sebi ostvare. Prisustvo nakita od zlata, bronze i kvalitetnog kamena upućuju na visok standard pojedinih žitelja kao i na trgovačke veze sa udaljenim krajevima. Bogatstvo raznovrsnih motiva na keramičkim posudama i dekorativne arhitektonske plastike na kućama jedno je od glavnih karakteristika ovog naselja.
Tokom starijeg gvozdenog doba pojavila se čuvena bosutska „S“ spirala koju su grnčari i „građevinari“ stavljali podjednako i na posude, na fasade kuća, na ognjišta itd. Jedno veliko ognjište, verovatno kultnog karaktera, koje je bilo sastavni deo podnice jedne kuće, izmešteno je i danas predstavlja deo fonda Zavičajne arheološke zbirke u Šidu. Isti motiv se javlja i na arhitektonskoj plastici, koja je na žalost uvek sačuvana u fragmentovanom stanju pa njen pravi kontekst nije poznat. U toku poslednjih zaštitnih istraživanja lokaliteta, pronađen je jedan prelep žrtvenik pravougaonog oblika, takođe ukrašen ovim motivom. Ova „S“ spirala je veoma česta i na keramičkim posudama.

Fragmenti dekorisane arhitektonske plastike i deo podnice kuće

Ukrasi na keramičkim posudama su izvedeni raznim tehnikama: urezivanjem, glačanjem, utiskivanjem, kanelovanjem i inkrustacijom. Pored „S“ spirale javlja se i čitav niz drugih motiva, uglavnom geometrijskih. Ređi su prikazi životinja i ljudi, i oni su uvek stilizovani. Poneki ornamenti se mogu opredeliti kao floralni motivi. Među najpoznatije predstave životinja spadaju predstave koze i jarca izvedene urezivanjem na fragmentima tanjira ili plitke zdele; i predstava stilizovane ptice na bazi pehara izvedena inkrustacijom bele gline u crnoj osnovi.

Zoomorfne predstave na keramičkim posudama i stopalo figurine(?)
Stilizovane zoomorfne i antropomorfne predstave na keramičkim posudama

U najlepše primere ornamenata spadaju motivi izvedeni inkrustacijom bele boje u tamnijoj pozadini, najčešće crnoj ili mrkoj. Ovom tehnikom su ukrašavani svi tipovi posuda i predstavljane su sve vrste motiva. Manje dekorativne ali ne i značajne su tehnike kanelovanja i urezivanja kao i jednostavno utiskivanje otiska nokta.

Keramika ukrašena inkrustacijom
Keramika ukrašena urezivanjem i kanelovanjem

Estetika kamena je takođe korištena u izradi nakita. Međutim, najpoznatiji nalaz nakita sa Gradine predstavlja ostava zlatnih spirala za kosu i „dugmića“ koji su najverovatnije bili prišivani na odeću. Pronađene su i bronzane fibule (današnje zihernadle), igle i narukvice od staklene paste.

Primeri narukvica i deo ostave zlatnog nakita

Ovaj mali izbor predmeta i motiva neupitno ukazuju na visok stepen urbanizacije naselja na Gradini i na postojanje visokih estetskih vrednosti kod njegovi žitelja. Kao što je već navedeno, stanovnike Gradine ne treba posmatrati drugačije nego nas danas. Kao što se danas muškarac trudi da omogući skupocen nakit svojoj supruzi, lepo posuđe i stambeni komfort, isto to je činio i muškarac pre pet hiljada godina. I kada dobije taj nakit, njegova supruga je, poput današnjih žena, pred spavanje skidala nakit i ostavljala na sigurno, a sutradan se ponovo šminkala i ukrašavala. Razlika nema. Jedina razlika između njih onda i nas danas je, možda, u skrušnosti, skromnosti i spokoju.

 

Avatar photo

Autor članka:
Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.