Poreklo prezimena, selo Ropalce (Lipkovo)

8. mart 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Ropalce (po knjizi Rapoljce) opština Lipkovo, Severna Makedonija. Prema knjizi Dr Jovana F. Trifunoskog „Kumanovsko – Preševska Crna Gora“, izdanje Beograd 1971. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo se nalazi na ravnom zemljištu u plitkoj dolini Vištičkog Potoka. Jugoistočno od sela na 3 km vodi put Skoplje—Kumanovo.

Vode.

Stanovništvo dobija vodu iz bunara, po dvorištima oko kuća. U nekim bunarima voda leti presušuje, te se tada upotrebljava tekuća voda. Česama i kladenaca u selu i na ataru nema.

Zemlje i šume.

Zemljište oko sela je pod njivama. Poznatije njive su na mestima: Luga, Ravš, Gradina, Proj Mal (Veliki Potok), Sari Meše, Stara Kerija, Kušlina.

Tip sela.

Seosko kuće podeljene su u tri mahale koje nose imena glavnijih rodova. Mahale su: Asanska, Demirska i Dernjanska Udaljenje između susednih mahala iznosi oko 200 m. Rapoljce ima 9 rodova sa 59 domova.

Prošlost.

Svi seoski rodovi, osim jednog, su doseljeni. Doseljenici su dolazili od pre 120 godina i kasnije. Zato se iz njihove tradicije ne zna o životu sela pre njih.

Opšte je kazivanje da je ime selu dato po mestu gde se nalazi („rupa“). Priča se još da je na uzvišenju kod današnje Demirske Mahale ranije bio „v’kf”. U susednom selu Matejči govori se za vakuf u Rapoljcu da je bio crkveni i da su se na njegovom mestu do skora poznavali ostaci od zidova.

Poreklo stanovništva.

Rapoljce je po stanovništvu mešovito: muslimansko i pravoslavno. Postoji nejednakost i po poreklu, tako da sem muslimana starinaca ima i doseljenjih. Pravoslavni su svi doseljeni.

Muslimani starinci su:

-Demir (6 k), na islam prešli u prvoj polovini 19. veka prilikom jačeg muslimanskog prodiranja u susedna sela. Sada se izdaju za fis Gaš, ali im fisnu pripadnost ostali muslimanski stanovnici ne priznaju. Zbog promenjene vere, stanovnike iz roda Demir ostali seljaci zovu pogrdnim nazivom Torbeši. Veruje se da se broj domova u ovom rodu od današnjeg stanja više ne može povećati: čim ih bude više onda, kažu, neka porodica izumre ili se iseli. Do sada iz ovog roda ima iseljenih 6 porodica i to: 3 u Kumanovo i 3 u Tursku.

Muslimani doseljenici su:

-Asanovi (24 k), od fisa Bitič (oni kažu Butič). Žive u mahali koja nosi ime po Asanu, osnivaču roda i pretka iz četvrtog pojasa (oko 120 godina). Asanov potomak Ramadan (živ, 30 godina) u selu nabraja oca Vislima (živ, 65 godina), zatim Ramadana, Isena i Asana. Poslednji je rođen u Severnoj Arbaniji i, pre doseljenja u Rapoljce, zadržavao se neko vreme u susednom selu Mačejči.

-Dernjan (21 k), ime dobili po mestu starine u Mati (Severna Arbanija) Neko vreme živeli su u okolini Debra, pa u obližnjem selu Matejči, odakle je došao ovde Osnivač roda Isen oko 30 godina posle roda Asanovi. Za stanovnike iz roda Dernjan se veli da su u tursko doba bili veoma osioni i grabili imanja ostalog stanovništva.

Za poslednjih 30 godina iz sela se iselile 13 muslimanskih porodšta i to: 6 od Dernjan (u Skoplje 5 i Kumanovo 1) i 7 od Asanovih (u Skoplje 3, Kumanovo 2, Batince kod Skoplja 1 i Tursku 1).

Pravoslavni doseljenici su:

-Momići (2 k, sv. Arh. Mihajlo), doselili se iz Bosne 1921 g. Najpre su imali kupljeno imanje, a posle dobili utrinu.

-Mitrevi (2 k, sv. Nikola), doselili se na kupljeno zemljište iz Varbaca u Pčinji. Ovde žive od 1924 g

-Stojanović (1 k, sv. Arh.. Mihajlo), doselio se 1927 g. iz Šumate Trnice kod Ristovca. U selu prvo imao kupljeno zemljište, posle dobio i utrinu.

-Bliznakovi (1 k, sv. Arh. Mihajlo), doselili Se 1929 g. iz istog mesta kao i Stojanović. Osim kupljenog zemljišta dobili su i utrinu.

-Stanisav (1 k, sv. Arh. Mihajlo i sv. Nikola), doselio se iz Maglenca kod Ristovca u isto vreme kada i Bliznakovi. Najpre živeo na kupljenom zemljištu, a posle dobio i utrinu.

-Antevi (1 k, sv. Arh. Mihajlo), doselili se na kupljeno zemljište 1934 g. Poreklom su iz sela Trgovišta (Kriva Palanka).

Mitrevi, koji su prvi došli, imali su u starini seosku slavu Spasovdan, pa je primili da praznuju i ostali pravoslavni rodovi.

IZVOR: Prema knjizi Dr Jovana F. Trifunoskog „Kumanovsko – Preševska Crna Gora“, izdanje Beograd 1971. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.