Raznorodnost retkih prezimena, na primeru Đilasa

18. oktobar 2020.

komentara: 0

Poznato je da kod čestih prezimena (npr. Jovanović, Nikolić, Marković, Todorović) ne možemo tražiti nekog zajedničkog muškog pretka, jer je evidentno da je bilo više osoba sa istim imenom, od kojih su nastala današnja prezimena.

Međutim, genetičkim ispitavanjem po direktnoj muškoj liniji (Y hromozom), koje je jedno od najznačajnijih poduhvata Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo”, došlo se do mnogo otkrića koja odbacuju i zajedničko poreklo osoba sa vrlo retkim prezimenima. Jedino možemo pouzdanije očekivati zajedničkog pretka, ako je u pitanju ista krsna slava.

Kao primer mogu poslužiti Đilasi, kojih ima u više naselja na području Like, Dalmacije, Bosne i Crne Gore. Genetički rezultati pokazuju da zajedničkog pretka imaju Đilasi iz Like (Krčko Brdo kod Donjeg Lapca) i Bosanske Krajine (Očigrije kod Drvara).

Njima je zajednička slava Nikoljdan i pripadaju haplogrupi I1-Y7627. Testirani Đilas iz Dalmacije (Sonković kod Skradina) slavi Aranđelovdan i pripada haplogrupi I2-Y3120, dok je za Đilasa iz Semberije (Balatun kod Bijeljine), sa slavom Stevanjdan, ustanovljena haplogrupa N-FGC28435. Dakle, za sada postoje tri različite haplogrupe kod ovog prezimena.

Đilas je turcizam (skakač, trkač; raspusnik), koji je kao nadimak, prerastao u prezime, ali takav se nadimak mogao pojaviti u različitim krajevima koji su bili pod turskom vlašću. Zaključak bi bio, da je postojalo više muškaraca iz različitih krajeva, sa ovim nadimkom i budućim prezimenom.

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.