Poreklo prezimena, selo Stanišor (Gnjilane)

8. oktobar 2020.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Stanišor, opština Gnjilane – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela i vode.

Selo je na reci Stanišorki, na njenom izlazu iz klisure u gnjilansku ravnicu. Kuće su i na jednoj i na drugoj strani reke. Voda za piće dobija se iz bunara.

Zemlje i šume.

Topografski su nazivi za njive: Peščan, Glama i Samonik; za šumu: Magora, Klisura i Bačevište.

Tip sela.

Osim dve muhadžirske kuće, koje su izvan i severno od sela za deset minuta, selo je zbijenog tipa. Deli se na dve mahale, koje razdvaja reka. Naziv za svaku mahalu, u odnosu jedne prema drugoj, je „preko reke“.

Postanak sela.

Najstariji rodovi ovoga sela prilikom doseljavanja nisu zatekli naselje. Selo je osnovano ili obnovljeno pre arbanaškog doseljavanja u Gornju Moravu. Sadašnje selo prvo je bilo nešto niže u ravnici, pa su ga najstariji osnivači povukli pred klisuru, da bi u ravnici napravili njive.

Poreklo stanovništva.

Pored muhadžira u selu žive samo Srbi.

Rodovi:

-Paunkovi (4 k.) i Nešini (6 k.) su postali od dva brata, Paunka i Neše. Slave sv. Nikolu. Ovo su najstariji rodovi u selu a doseljeni su oko sredine 17 veka. Starinom su iz Prilepa, odakle su iseljeni što nisu mogli da plaćaju veliki danak. Bavili se oko Velesa i Skoplja i najzad prešli u Gornju Moravu. Prvo se nastanili u Šilovu, pa pređu na čifluk nekih Novobrđana Konturovih u Stanišoru. Zemlju su kupili tek pre 50 godina.

-Stolincp (Z k., sv. Nikola). Starinom su takođe iz Prilepa, doseljeni 20 godina posle Paunkovih sa kojima su bili u kumstvu. Iseljeni iz starine zbog ubistva Turčina i prvo im došao jedan predak, pa je posle doveo porodicu. I ovde se uvek pokazivali „sersem“, plahoviti. Jedan od njihovog roda je pre 60 godina ubio trojicu Arbanasa.

-Mladenovi (7 k., sv. Nikola); doseljeni iz Tuđevca (Kriva Reka) gde su imali zadrugu od 65 duša.

-Markovići (2 k., sv. Arhanđeo). Starinom su iz Vrbice; živeli su u Šilovu i pre 45 godina prešli y Ramnu Banju (Jablanica), odakle su se vratili 1912 god. i nastanili u Stanišoru kao čifčije. I sad su čifčije, jer su na čifluk stupili posle oslobođenja.

-Stajković (1 k., sv. Arhanđeo); doseljen iz Šilova pre 30 godina kao „prizetko“.

-Ograk ili Kocić (1 k., sv. Nikola). Starina kao kod Ograka u G. Kuscu; u Stanišor doseljen pre 10 godina na Draganca (Kriva Reka) gde je živeo 6 godina.

-Milošević 1 k.), doseljen iz Draganca (Kriva Reka) pre 2 godine.

Arbanaški rod je:

-Mealjice (2 k.), doseljen 1878 god. kao muhadžir iz Mealjice (Leskovac) od fisa Hot.

IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.