Poreklo prezimena, selo Buzovik (Vitina)

20. jul 2020.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Buzovik, opština Vitina – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela i vode.

Selo je u dolini i na brdu, na desnoj strani doline Binačke Reke. Voda za piće dobija se iz izvora i bunara u selu.

Tip sela.

Buzovik je selo razbijenog tipa. Deli se u dve mahale: u Lozan, pored reke, i Kapit Mahalu, na brdu. Mahale se zovu po najjačim muhadžirskim rodovima koji su ih osnovali. Udaljenje između mahala je oko 1 km., a i kuće u Mahalama nisu sve jako grupisane.

Postanak sela.

Na mestu „Buzovik“, koje je bilo pod lugom, turska vlast je 1878 godine naselila Arbanase muhadžire iz Srbije. Naselje je do oslobođenja 1912 god. bilo zaselak i administrativno pripadalo selu Binču, na čijem je hataru i bilo. Od tada se Buzovik računa za selo. Naselje je raslo priraštajem, a od 1921 god. u njemu se nastanjuju i Srbi.

Poreklo stanovništva.

Arbanaški rodovi:

-Lozan (2 k.), od fisa Klimente, muhadžiri iz Lozana (Jablanica). Dalju starinu znaju u Rugovu kod Peći, a još dalju, pre 4 pojasa, u Malesiji, gde su bili katolici.

-Vanovit (1 k.), od fisa Kruja Zi, muhadžiri iz Vranovca (Jablanica).

Srpski rodovi, doseljeni na napuštena muhadžirska imanja:

-Spaljevići (3 k., sv. Jovan); doseljeni 1921 god. iz Šekulara (Andrijevica). Jedan od ovih domova je živeo oko 30 godina u Borovcu (Jablanica), odakle je doseljen 1913. god. na kupljeno imanje.

-Lekići (4 k., sv. Jovan); doseljeni 1921 god. iz Šekulara. Daljom starinom su iz lješanske Nahije, a kažu da najdavniju starinu znaju u Pomoravlju.

-Popovići (2 k., sv. Jovan), doseljeni 1921 god. iz Šekulara.

-Jašovići (2 k., sv. Jovan), doseljeni 1921 god. iz Šekulara.

-Baljevići (3 k.. sv. Nikola); doseljeni 1921 god. iz Šekulara. Dalja starina (pre 100 godina) im je u Bratonožićima.

-Ivanovići (1 k., sv. Jovan), doseljeni 1921. god. iz Šekulara.

-Rmuš (1 k., sv. Jovan), došao 1921 god. iz Šekulara.

-Tomovići (3 k., sv. Ilija), došli 1921 god. iz Rovaca kod Berana. Starinom (pre 200 godina) su iz Drobnjaka.

-Lalići (1 k., sv. Arhanđeo), došli 1921 god. iz Cetune (Vasojevići).

-Perovići (1 k., sv. Arhanđeo), došli 1921 god. iz Polimlja (Andrijevica).

-Vučovići (1 k., sv. Đorđe), došli 1921 god. iz Velike (Andrijevica).

U Tursku (Smirna) se od 1912—15 god. iselilo 35 arbanaških muhadžirskih kuća. Natrag se vratile 3 kuće. Većinom su bili doseljeni iz Kapita (Jablanica) po čemu im je i prezime ovde bilo Kapit.

IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Rade Brakočević

    Atanasiju Uroševiću su se potkrale slovne greške ili je tako zabilježio, a Vi prenijeli. Čitao sam knjigu A. Uroševića. Ispravno je Spalevići umjesto Spaljevići. Za Lekiće o porijeklu iz Lješanske nahije i za Pomoravlje, ima samo kod ovog autora. Imamo testirane Radmuževiće ( i Lekića) na Srpskom DNK perojektu. Pogrešno je Baljevići. Treba Balevići. Ivanovići se smatraju ogrankom Brakočevića iz Šekulara. Nemamo testiranog Ivanovića. Tomovićima iz Rovaca (šekularskih) slava je Đurđevdan. Oni su šekularski rod Ćetkovići. Prateći iseljavanja Šekularaca , navedeno sam obradio u knjizi Lomni Šekular… U Velici nema Vučovića.