Poreklo prezimena, selo Kotore (Srbica)

3. novembar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Kotore, opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Tip sela i starine.

Kotore se nalazi na brdovito — brežuljkastom zemljištu dreničkog pobrđa, a pripada dreničkom džematskom tipu naselja. U ataru ovog naselja nalaze se zidine drevnog naselja, zidine od kamena i cigle. Tokom vremena seljaci su ove zidine porušili, pa su od tog materijala zidali svoje kuće. Skoro sve seoske kuće u ovome selu sazidane su od materijala porušenog ovog grada, čije su se zidine ipak očuvale do današnjih dana.

Zemlje i šume.

Selo ima kolektivnu meraju i šumu. Bašte se nalaze u seoskim okućnicama, a isto tako i rodovska gumna, ili su ova y blizini okućnica. Imućniji seljaci imaju i po 1–3 gumna, koja se nalaze jedno do drugoga.

Vode.

Do Kotora se nalaze Radiševska reka i Krligatska reka, na koj ima seljani napajaju domaću stoku, a katkad i peru rublje. Kotore ima veliki izvor zvani Krbulja, čija voda seljanima služi za piće i druge kućevne potrebe. Do skora je tu postojala i Kandića česma, koja je u novije vreme presušila. Ova je česma bila izvedena od izvora Krbulje olucima od pečene gline, u daljini oko 400 m.

Groblja i ostali podaci o selu.

Do sela se nalazi brdo Kodra vorres, gde je nekada bilo starovremsko groblje. Na sred sela, gde se danas nalaze seoske kuće, po tradiciji se nalazilo Svatovsko groblje. Isto tako, pored sela postoji i danas drugo Svatovsko groblje, koje potiče iz istog vremena kao i ono u selu koje je uništeno. To su bila groblja dvoja svatova, koja su se tu susrela, potukla i izginula. Do sela postoje dva groblja: jedno srpsko, a drugo arbanaško.

Napokon, prema narodnoj tradiciji, staro gradište koje se nalazilo u blizini današnjeg sela, zvao se grad Kotore, po kome je prozvano i današnje seosko naselje.

U katastapskom popisu oblasti Brankovića iz 1455. godine navodi se selo Kotor, sa 33 kuće. To je današnje dreničko selo Kotore.

Prema statističkim podacima iz 1914. godine, Kotore je imalo 235 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, Kotore je imalo 205 stanovnika, sa 22 domaćinstva.

Poreklo stanovništva.

Prema ispitivanjima naselja i porekla stanovništva iz 1936. godine u Kotoru su obitavali sledeći rodovi.

S r b i:

-Petrović, fis Keljman, 1 kuća. Slave Sv. Arhanđela Mihaila, prislužuju Veliku Gospojinu. Doseljeni su kao čifčije 1846. godine iz sela Rudnika – Metohija. Kao što se vidi iz navedenoga, ovaj rod poznaje organizaciju fisa, bez rodovske tradicije o brastveničkoj pripadnosti. Rodovska pak pripadnost naziva se imenom podreklo.

-Đoković, 1 kuća, slave Sv. Nikolu, prislužuju Sv. Nikolu Letnjeg. Doseljeni su 1856. godine iz sena Leočine — Metohija, starinom su od plemena Kuča – Crna Gora.

-Kandić, fis Gaš, 2 kuće. Slave Sv. Petku, a prislužuju Petkovicu. Rodovsko poreklo im je iz Crne Gore. Od ovoga roda odselila se jedna kuća 1886. godine u Vučitrn. U Vučitrnu je to rod Kotorac koji se preziva po zavičajnom selu, odakle je doseljen. U to vreme, odseljena je iz Kotora od ovog roda i jedna kuća u Kosovsku Mitrovicu. Od starine je ovaj rod obdelavao zemlju u Kotoru kao čifčije.

-Joković, fis Šalj, 4 kuće, slave Sv. Đorđa Alimpija, prislužuju Spasovdan. Starinom su iz Perkovca u Ibarskom Kolašinu, odakle su preseljeni u selo Viču – Kosanica, a odatle su 1894. godine prešli u Kotore. Ovaj rod takođe poznaje organizaciju fisa.

-Tusić, fis Gaš, 1 kuća, slave Petkovdan, prislužuju Sv. Iliju. Poreklom su iz sela Zagulja u Ibarskom Kolašinu, odakle su se doselili 1926. godine.

-Rakićević, fis Kuč, 1 kuća, slave Đurđic, a prislužuju Sv. Panteliju. Starinom su Babići iz sela Brnjaka – Ibarski Kolašin, odakle su se doselili 1846. godine. Jedna kuća od ovoga roda odselila se 1906. godine u Vučitrn, kao domazeti. Oba ova roda poznaju organizaciju fisa, ali bratstveničku ne poznaju.

Arbanasi:

-Ajrizović, fis Gaš, 9 kuća, starinom su iz Arbanije, a doselili su se preko Metohije 1846. godine, kada je doseljeno jedno domaćinstvo. Od istog roda doselile su se još dve kuće, od kojih se jedna kuća naselila u dreničko selo Radiševo, a jedna u selo Suho Grlo – Metohijski podgor. Godine 1926. od ovoga roda se jedna kuća odselila u Kosovsku Mitrovicu, a dve kuće u Arbaniju.

-Behramović, fis G aš, 6 kuća. Ovaj je rod poreklom iz Banjske sa Kosova, odakle su njihovi preci doseljeni 1836. godine, kojom prilikom je doseljena jedna kuća. Prvobitno su se u Kotoru bavili zemljoradnjom kao napoličari, a potom su kupili imanje. Od ovoga roda odselila se jedna kuća 1896. godine u selo Voćnjak – Metohija, a jedna kuća 1924. godine u Kosovsku Mitrovicu.

Prema iznegome, u selu Kotore bilo je 1936. godine ovo populaciono stanje: srpskih rodova je bilo 6, sa 10 kuća. Arbanaških rodova je bilo 2, sa 15 kuća.

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine. Kotore je imalo 401 stanovnika, od toga 203 muških i 198 ženskih, sa 48 domova.

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.