Poreklo prezimena, selo Broćna (Srbica) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva sela Broćna, opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. Poreklo stanovništva sela Broćna, opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. Rating: 0
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, selo Broćna (Srbica)

Poreklo prezimena, selo Broćna (Srbica)

Poreklo stanovništva sela Broćna, opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo Broćna nalazi se na brežuljkastom zemljištu tercijalnog pobrđa, a pripada džematskom tipu sela. Selo ima kolektivnu seosku meraju — utrinu. Pokraj sela c obe strane seoskog puta, koji ovo naselje povezuje sa Metohijom – Peć i Drenicom – Srbica, nalazi se seosko groblje. Bašte se nalaze mahom u okućnicama, a uz okućnice su gumna.

Vode.

U svakoj mahali postoje kolektivni mahalski bunari, odakle se voda uzima za napajanje domaće stoke, pranje rublja i ostale domaće potrebe. Uz to skoro svaka kuća ima u okućnicn bunar, odakle se uzima voda za piće i druge domaće potrebe. Kako pored seoske džamije postoji i dobra česma, to se stoka ponajčešće napaja na toj česmi, a znatan broj domaćinstva tu i pere rublje i odatle uzima vodu za piće. Pokraj sela postoji starovremsko groblje, poznato pod nazivom „Janičarsko groblje“ – Varre janicaret.

Ime i ostali podaci o selu.

U narodu se ime selu tumači po broću, kojega je u starini u ovome selu i njegovom ataru bilo u izobilju, tako da je u znatnim količinama služio i za prodaju, pa čak i izvoz.

Godine 1914. Broćna je imala ukupno 471 stanovnika.

Prema statističkim podacima iz 1921. godine Broćna je imala ukupno 493 stanovnika, sa 63 domaćinstva.

Poreklo stanovništva.

Prema proučavanja naselja i porekla stanovništva u 1936. godini. Broćna je imala sledeću etničku strukturu:

Arbanasi:

-Azemović, fis Hot, 7 kuća. Etnička prošlost i migraciono kretanje ovoga roda je veoma interesantno. Ovo je kotilo doseljeno pre 70 godina iz Turićevaca, kojom prilikom je doseljena jedna kuća. Starinom ovaj rod vodi poreklo od „ronđe“ Martinovića iz sela Marine – Drenica. Bratstvo Martinovića bilo je domorodačkog srpskog porekla. Njihovi su preci u staro vreme prešli u selo Laušu – Drenica, a iz Lauše u zaselak Ludović, u blizini manastira Deviča. Nakon toga, ovo je kotilo preseljeno u Turićevac, a iz Turićevca zatim u Broćnu. Prema rodovskoj tradiciji, njihovi preci su iz pravoslavlja prešli u islam pre 170 godina, a potom su se vremenom poarbanasili.

-Ćitak, fis Tsač, 6 kuća. Ovo su stalnosedioci, čiji su preci pre 150 godina prešli iz pravoslavlja u islam. Jedna kuća od ovog kotila odseljena je pre 20 godina u selo Žakovo – Metohijski podgor.

-Bajrić, fis Šalj, 8 kuća. Starinom su od sela Žiča u Metohijskom podgoru, odakle su pre 180 godina doseljene dve kuće, u islam su prešli pre 200 godina. Od ovog kotila 1909. godine, 3 kuće su odseljene u Kosovsku Mitrovicu.

-Smailović kotilo, fis Keljmen, jedna kuća. Doseljeni su kao kolonisti od Gusinja 1926. godine.

-Rustemović, fis Tsač, 4 kuće. Kaočifčije doseljeni su pre 85 godina iz sela Ibala u Malesiji – Albanija.

-Jusol, fis Tsač, 3 kuće. Doseljena je jedna kuća pre 100 godina iz Malesije – Albanija.

-Haković, fis Tsač, 11kuća. Poreklom su iz sela Zahća – Metohija odakle su se doselili na kupljeno imanje u Broćni, i to dve kuće pre 85 godina.

-Golubovc, fis Kastrat, 11 kuća. Doseljena je jedna kuća iz sela Golubovca – Podrima pre 125 godina. Islam su primili u Podrimi.

-Muljak, fis Tsač, 4 kuće. Sa Hakovića kotilom čine jedno bratstvo, i doseljeni su takođe iz Podrime pre 85 godina.

-Began, fis Tsač, 3 kuće, poreklom su iz Albanije od Šurla Gluhana, odakle je pre 110 godine doseljena jedna kuća.

-Durak, fis Tsač, 9 kuća. Poreklom su od Albanije, odakle su doseljeni pre 110 godina, a doseljena je jedna kuća, kada su i prešli u islam. Godine 1910. od ovoga kotila jedna kuća je odseljena u Kosovsku Mitrovicu.

-Šabanović, fis Beriš, jedna kuća, koje se doselilo pre 25 godina, iz dreničkog sela Mikušnice, kao domazeti.

-Kućic, fis Gaš, 5 kuća. Poreklom su iz sela Kućice – Drenica, odakle su pre 75 godina, doseljene dve kuće.

-Spaiović, fis Gaš, jedna kuća, koja je doseljena 1917. godine iz sela Kostreca — Metohijski Podgor.

Srbi:

Stari rod među Srbima čine posrbljeni Vlasi, i to rod:

-Gvozdić, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila, a prislužuju Sv. Arhanđela Gavrila. Poreklom su iz sela Stupa u Metohiji, odakle su pre 75 godina doseljeni kao čifčije. Ovaj je rod u starini posrbljen, napuštajući vlaški maternji jezik.

Srbi i Crnogorci (kolonisti):

Kolonizovani srpski i crnogorski rodovi posle Prvoog svetskog rata u Broćnu, jesu ovi:

-Đurić, 2 kuće, slave Sv. Jovana Krstitelja, preslužuju Sv. Panteliju. Poreklom su iz sela Oklaca u Ibarskom Kolašinu, a starinom Kuči iz Crne Gore.

-Mesić, 1 kuća, vere su rimokatoličke, rodom su iz Kamenice u Lici.

-Maljković, 2 kuće, slave Sv. Jovana Krstitelja. Poreklom su iz Vodoteča — Lika.

-Vukanović, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila, preslužuju Sv. Iliju. Doseljeni su iz sela Brajine – Gornja Jablanica, a starinom su iz Vodoteče – Lika.

-Veinović, 1 kuća. Slave Sv. Vasilija — Mali Božić. Poreklom su iz Mokrog Polja – Knin (Dalmacija).

-Ristić, 1 kuća, slave Sv. Đurđic, prislužuju Sv. Panteliju, „podrijeklo“ im je Grbović, starinom su iz Bašče – Ibarski Kolašin, gde su doseljeni iz Kuča – Crna Gora.

-Kokerić, 1 kuća, slave sv. Đurđic, prislužuju Sv. Panteliju. Poreklom su iz Đukovca – Ibarski Kolašin.

-Šćepanović, 1kuća, slave Sv. Luku, prislužuju Spasovdan. Doseljeni su iz sela Degrmena – Kosanica, a starinom su Rovčani – Crna Gora.

-Perović, 1 kuća, slave Sv. Jovana Krstitelja. Ovaj je rod doseljen u Broćnu iz sela Voćnjaka – Metohijski Podgor, a u Voćnjak je doseljen iz Amerike, gde je starešina ovog roda i rođen. Poreklom su Cuce – Crna Gora.

-Milanović, 2 kuće, slave Sv. Nikolu, a preslužuju Đurđevdan. Starinom su iz sela Kopitarca – srez Vranje.

-Mićović, 1 kuća, slave Sv. Nikolu, preslužuju Sv. Nikolu Letnjeg. Poreklom su iz sela Oklaca — Ibarski Kolašin.

-Peković, 1 kuća, slave Sv. Nikolu. Poreklom su iz sela Kočana – srez Nikšić, a starinom su Krivošije – Crna Gora.

-Borović, 4 kuće, slave Đurđevdan. Poreklom su iz Vučevice – srez Split — Dalmacija.

-Prosenice, 1 kuća, slave Đurđevdan. Poreklom su iz Velikog Broćanca, srez Split – Dalmacija.

-Novaković, 3 kuće, slave Đurđevdan, poreklom su isto iz Broćanca – Dalmacija.

-Vujić, 2 kuće, slave Đurđevdan, poreklom su isto iz Broćanca – Dalmacija.

-Kokerić, 3 kuće, slave Đurđevdan, preslužuju Sv. Panteliju. Poreklom su iz Đukiovca – Ibarski Kolašin.

-Strižak, 1 kuća, slave Đurđevdan. Poreklom su iz Ubla, srez Split – Dalmacija.

-Beari, 2 kuće, slave Đurđevdan. Poreklom su takođe iz Ubla – Dalmacija. Rod Prkut,

-Madžarević, 2 kuće, slave Đurđevdan. Poreklom su takođe iz Ubla – Dalmacija.

-Prkut, 1 kuća, slave Đurđevdan. Poreklom su i oni iz Ubla – Dalmacija.

-Vukmirice, 1 kuća, slave Sv. Luku. Poreklom su iz Mokrog Polja, srez Knin –– Dalmacija.

-Škulegić, 1 kuća, slave Usekovanje glave Sv. Jovana Krstitelja, poreklom su iz Škuletića, srez Nikšić, a starinom su Pješivci – Crna Gora.

-Kostić, 1 kuća, slave Đurđevdan, preslužuju Sv. Iliju. Starinom su iz sela Brnjaka — Ibarski Kolašin.

Prema iznetome, u 1936. godini u selu Broćni bilo je arbanaških rodova 14, sa 74 kuće; Srba Starinaca 1 kuća i Srba i Crnogoraca — kolonista rodova 22, a kuća 35; jedna kuća Hrvata i jedna kuća Amerikanaca, crnogorskog porekla.

Na kraju, prema popisu stanovništva od 15. marta 1948. godine, selo Broćna je imalo ukupno 854 stanovnika, od toga 456 muških i 398 ženskih, sa 114 kuća.

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top