Poreklo prezimena, selo Pripčići (Bijelo Polje) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva selo Pripčići (po knjizi Pripčiće), opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. Poreklo stanovništva selo Pripčići (po knjizi Pripčiće), opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. Rating: 0
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, selo Pripčići (Bijelo Polje)

Poreklo prezimena, selo Pripčići (Bijelo Polje)

Poreklo stanovništva selo Pripčići (po knjizi Pripčiće), opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.                   

Položaj sela.

Selo, čiji naziv sigurno potiče od ličnog i porodičnog imena Pribac–Pripčići, smešteno je na terasama Lima u podnožju brda Obrova. Vrlo je pogodno za život. Zemljište je na terasama povoljno za zemljoradnju i voćarstvo. Osimntoga, ima ispust prema šumi u Obrovu i pristup Limu.

Zemlje, šume i vode.

Glavniji seoski potesi pod livadama i njivama nose nazive: Žabljak, Ulica, Zakut, Poljice, Pobrnjica, Zahumača, Dolac, Bratovina, Osoje, Kočevina, Letine, Vezac, Breza i Alute. Aluge su zaselak na stranama Obrova. Šuma ic Belkovača iznad sela. U njoj ima i po koja njiva (Marin do i Gumničine). Najpoznatiji su izvori: Markovača i Stublnna u Bratovinama.

Starine u selu.

Osim pomenutih topografskih naziva, ostatak ranijeg srpskog stanovništva je Crkvina u Poljima blizu potoka. Na tome mestu je mermerna ploča — sigurno časna trpeza.

Zbog povoljnog položaja Hajdar—paša je ovde prvo podigao kulu u mestu Ulici, odakle je zgodan pogled na Lim i okolinu. Ostaci te četvorospratne kamene kule, koja se završavala drvenim čardakom, vide se i sada, u obliku gromade ispod koje se naziru temelji.

Poreklo stanovništva.

Do 1912. godine su u Pripčićima živeli Hajdarpašići i 5—6 kuća njihovih čifčija (Međedovići, Rudići). Hajdarpašići su se iselili i njihovu zemlju su naselili doseljenici iz okoline Ivangrada (Berana) i drugih krajeva. Najviše doseljenika ima iz Gornjih Sela i bihorskih naselja na levoj strani Lima.

Iz Gornjih sela su:

-Obradovići (3 k.),

-Šćekići (3 k.),

-Pešići (4 k.),

-Merdovići (3 k.),

-Božovići (1 k.),

-Popovići (3 k.) i:

-Nišavići (1 k.) su svi iz Zaostra.

Iz okoline Ivangrada su takođe:

-Martinovići – Ćorci (2 k.) iz Daspića,

-Lainovići (2 k.) iz Viiške,

-Bismiljaci (1 k.) iz Zaostra,

-Stojanovića (1 k.) iz Police.

-Petrići (Z k.) su došli iz Rurišta,

-Femijići (1 k.) iz Femijića Krša.

-Vujoševići (3 k.) iz Kuča,

-Grujići (1 k.) iz Lipova kod Kolašša,

-Bulatovići (3 k.) iz Kolašina.

Iz susednog Zatona su doseljeni:

-Zlajići (3 k.) i:

– Kovačevići (1 k.).

Od ranijeg stanovništva su ostali:

-Hajdarpašići (2 k.),

-Karalići (2 k.),

-Međedovići (4 k.) i:

-Rudići (1 k.),

IZVOR: Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top