Poreklo prezimena, Vošanovac (Petrovac na Mlavi) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva sela Vošanovac, opština Petrovac na Mlavi – Braničevski okrug. Prema knjizi "Mlava, Homolje, Zvižd" (Naselja - Poreklo Stanovništva - edicija Poreklo stanovništva sela Vošanovac, opština Petrovac na Mlavi – Braničevski okrug. Prema knjizi "Mlava, Homolje, Zvižd" (Naselja - Poreklo Stanovništva - edicija Rating: 0
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, Vošanovac (Petrovac na Mlavi)

Poreklo prezimena, Vošanovac (Petrovac na Mlavi)

Poreklo stanovništva sela Vošanovac, opština Petrovac na Mlavi – Braničevski okrug. Prema knjizi „Mlava, Homolje, Zvižd“ (Naselja – Poreklo Stanovništva – edicija Koreni). Priredio saradnik Porekla Zlatan Stević.

VOŠANOVAC

Položaj sela

Vošanovac  se nalazi na stranama potoka Bučina, koji se uliva u Čokordin. Kuće seoske su po brdskim stranama, koje ovaj potok opkoljavaju.

Tip sela

Vošanovac je selo zbijeno. Kuće njegove su poređane duž potoka, po brdskim stranama Kosice i Čukara. Kroza selo prolazi jedan seoski drum, a selo se deli na dve male. Od opštinske kuće, gde je ujedno i krčma, pa uz potok jeste Gornja Mala, a niz potok do reke jeste Donja Mala. Nu, ove se male dele na manje, koje nose naziv prema porodicama što u njima žive. Tako u Gornjoj Mali su: Živadinovska, Brankovska, Banjska; a u Donjoj: Zelenkovićska, Bugarska,Krajinska i Vlaška. Škola je u Gornjoj Mali. Sve su ove male odvojene jedna od druge, a stanovništvo se ne razlike među sobom, ni po nošnji, ni po govoru, izuzevši stanovništvo u Vlaškoj Mali, gde po malo znaju i vlaški.

Osnivanje sela

U povelji Kneza Lazara, selo Vošanovac bilo je podareno manastiru Gornjaku, što znači da je njegova starost velika. Po narodnom kazivanju o osnivanju sela vidi se da je ovo selo obnovljeno, dakle, da je moralo biti raseljeno, pa da su ponovo na isto mesto došle nove porodice. Tako prve porodice, koje su na ovom mestu osnovale selo, jesu: Ivanovci i Brankovci. Za Ivanovce se zna da im je čukundeda došao iz Dobroseljca u Moravi, a za Brankovce se zna da im je došao čukundeda, ali odakle niko se ne seća. Ovi su bili prvo na Selištu, pa su prešli ovamo u Bučine. Ovo je bilo u prvoj polovini 18. veka. Odmah za njima došao je pradeda Zelenkovića iz Morave (iz Paraćina), i on se nastani na novom mestu. Trijestinu godina docnije, za ovima došli su ubrzo jedna za drugom i ove porodice: Mladenovići iz Crne Reke. Živadinovci iz „Erske“, oko ustanka došli su i dedovi Krajinaca iz Negotinske Krajine, Baljci iz Aleksinačke Banje, Bugari iz Vidina, Vlasi iz Nikoličeva u Crnoj Reci, Čodići iz Crne Reke. Ostali doseljenici su noviji. Poslednja porodica je doseljena nema od tog doba 30 godina.

U selu su ove porodice:

– Ivanovci (7 kuća), iz Doboseljcau Moravi – slave Sv. Nikolu.
– Brankovci (12), slave Sv. Iliju.
– Zelenkovići (11), iz Paraćina – slave Sv Aranđela.
– Živadinovci (10), iz Kruševca – slave Stevana
– Mladenovići (2), iz Slatine u Crnoj Reci – slave Sv. Nikolu.
– Krajinci (8), slave Sv. Jovana; i Vokići (10), slave Sv. Nikolu – rođaci su iz Krajine.
– Banjci (10) iz Aleksinačke Banje – slave Sv. Vračeve.
– Bugari (15), došli iz okoline Vidina – slave Sv. Nikolu.

– Đorđevići (10), slave Petkovicu; Čodići (9), slave Petkovicu; Mićovci (1), slave Sv. Luku.

– Pešići (5), slave Sv. Savu – svi su poreklom Vlasi iz Nikoličeva u Crnoj Reci.
– Stevanovići (3), iz Boževca – slave Đurđicu.
– Ćovdinci (2), doseljenici iz Ćovdina – slave Sv. Agatonija.
– Pavlovići (2), iz Crljenca – slave Sv. Nikolu.
– Ivanovi (2), iz Senja u Moravi – slave Đurđicu.
– Andžići (2), iz Lukovice u Moravi – slave Sv. Aranđela.
– Milovanovići (2) iz Paraćina – slave Sv. Nikolu.
– Živanovići (2), iz Batuše – slave Sv. Nikolu.

– Pudići (1), iz Morave – slave Sv. Nikolu.

Iz ovoga se vidi da je selo raslo više priraštajem, nego doseljavanjem, jer od 126 kuća u selu preko 100 kuća imaju oko 100 godina, kako su na ovom mestu. Prema svemu, Vošanovac je počeo naseljavati se u prvoj polovini 17. stoleća, a glavnu masu stanovnika dobio je pri kraj istog, ili u početku 19. stoleća.

IZVOR: Prema knjizi „Mlava, Homolje, Zvižd“ (Naselja – Poreklo Stanovništva – edicija Koreni). Priredio saradnik Porekla Zlatan Stević


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top