Poreklo prezimena, selo Poneš (Gnjilane)

2. decembar 2018.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Poneš, opština Gnjilane  – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Rekaa“, izdanje 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je na kosama oko Poneškog Potoka a u podnožju Poneške Čuke.

Vode.

Vodu za piće dobija iz česama i bunara.

Zemlje i šume.

Topografski su nazivi za njive: Letevce, Palevo, Orma, Iskrut, Stupovi, Drum, Garevine, Smilje; za šumu: Kriva Padina, Gradište.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Deli se u tri mahale: Museljačku, Markovačku ili Arnautsku i Muadžersku Mahalu. Između prvih dveju mahala je razdaljina nešto više od 100 m a Muadžerska Mahala je pored Brasaljske Reke na 1,5 km. udaljena od glavnog dela sela.

Istorijat.

Poneš je staro selo. U povelji cara Dušana 1348 god. pominje se pod imenom Ponnša ou Moran-15 sa vlaškim stanovništvom (Vlasi). U putopisu Kuripešića iz 1530 god. pominje se pod imenom Gornji Poneš (Ober Ponesha).

Starine u selu.

Na vrhu Čuke se nalazi grad u ruševinama, zvani Gradište ili Kaljaja. U selu ima još starinačkog stanovništva koje možda vodi poreklo od tih Vlaha koji se pominju u navedenoj povelji.

Poreklo stanovništva.

Selo je raslo priraštajem i doseljavanjem. Sada u selu žive Srbi i Arbanasi.

Srpski rodovi:

-Museljaci 39 k. (Museljaci 23 k. i Zozići 16 k.), Đurđic, starinci „od fet” (od Kosovske bitke). Prezime ime je došlo, kažu, što su nekad njihovi preci dobili muselimstvo (starešinstvo u nahiji) kao nagradu što su kod svog sela opravili polomljeia kola nekoj turskoj carici kad je išla na Kosovo da vidi Muratov Grob. Uveravaju da su imali i ferman o svom muselimstvu i da su ga 1911 god. dali carskim doglavnicima da ga predadu caru kad je bio na Kosovu. Fernan im više nije vraćen.

-Dininci (2 k., sv. Aranđel); doseljeni iz sela Dobrotina sa Kosova pre 170 godina.

-Stamenkovci (4 k., sv. Nikola); doseljeni iz Vrbice (Kosovo) pre 120 godina.

-La6ljanci (3 k., sv. Petka); doseljeni iz Labljana (Kosovo) pre 45 godina.

-Livočani (1 k., sv. Arhanđeo); domaćin kuće doseljen iz roda Prokišnća u Gornjem Livoču (Gornja Morava), kod kojih je bio „doveden“ (pastorak).

Arbanaški rodovi:

-Markovčani (13 k.)  i:

-Alilovci (17 k.), od fisa Šalje. Starnnom su iz Severne Arbannje, živeli u okolini Skoplja, a u Poneš doseljeni iz Cernice (Gornja Morava) pre 120 godina. Prvom rodu je prezime došlo po mestu Markovac, severno od sela, na kome su se najpre bili naselili.

Arbanaški muhadžirski rodovi, doseljeni 1878 g.:

-Dubovca (7 k.) su od fisa Gaša, iz Dubopa (Toplica).

-Bučmet (6 k.), su od fisa Tsača, iz Bučumeta (Jablanica).

-Bublica (1 k.) su od fisa Beriša, iz Bublice (Toplica).

-Konjuvca (1 k.) su od fisa Tsača, iz Konjuve (Jablanica).

-Rudarci (2 k.) su od fisa Beriša iz Rudara (Toplica).

IZVOR: Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. agusi serif

    u Gjilanu,ulica B.Vukmirovica,tu su nastanjeni bili pre 1999 god.vise 20 kuca romske populacije,oni su se isjasnili da poticu sa sela Pones zato su ih romi zvali iz “Poneske mahale”.prema vasim podacima nema nijednog Roma.