Poreklo prezimena, selo Batote (Brus) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva sela Batote, opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do Poreklo stanovništva sela Batote, opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do Rating: 0
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, selo Batote (Brus)

Poreklo prezimena, selo Batote (Brus)

Poreklo stanovništva sela Batote, opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je visoko na stranama doline Strmačke reke i njene desne pritoke Batotske reke. Zemljišno područje Batora zahvata prostor između Lipovca na zapadu i severozapadu, Dubaca i Žunja na istoku i sela Magova na jugu. U međama sela su: Barska čuka (909m), Lepa gora (1036m), Ravna gora (1112m) ili Mladenov grob „Nad Janiće“, Vrškovac, Velika i Mala Lipa, Veliki trupac (953m) Mali trupac (Mijatova livada), Magovsko preslo, Humka (993m), Lokvenik (1.052), Kadić kosa, Lipovska reka.

Vode.

Rečice i potoci su: Strmačka reka, Batotska reka i potoci: Gluvarski, Krkanovački, Savićki, Šljivanski, Grčki, Stari, Janićki, Ravanički potok. Poznatiji izvori su: Slatina, Siga vodica i Izvorak. „U planini“ su jaki hladni izvori: Ajdučka voda u Lepoj godi i Studenac „u Male lipe“.

Zemlje i šume.

Delovi seoskog atara nazivaju se: Koputica, Milenkovićko preslo, Rode, Savićka čuka, Ravanica. Na brdima Glavaru i Lepoj gori su državne bukove šume.

Tip sela.

Seoske kuće izdižu se na stranama brda ili su u podnožju brda u međama seoskim, dok ih nema u dolinama rečica i potoka. Kuće su na Rasju, Ristićkom bregu, Milenkovićkom brdu, Đuričkoj čuki, Mikuljanskoj čuki, Janićkom brdu ispod Lepe gore, Vrškovca i Babinog brega.

Kućne grupe udaljene su 300 –1.000 m jedna od druge. Osam grobalja sela Batota su: na Čuki, Gradištu, Vrškovcu, Lepoj gori, Lazu, Janićkom brdu, Naslonu i Rasju.

Godine 1837. ima 26 kuća sa 36 poreskih glava; 1874 – 67 kuća; 1921 – 26 domaćinstava e 621 članom; 1948 – 121 domaćinstvo sa 1.007 članova.

Starine u selu.

U selu su mnogi tragovi ranijeg života. U Selištu (Strijićkim livadama) je staro Vučino groblje. Prema predanju, Vučino groblje ostalo je od ranijih seoskih stanovnika „Džidova“ – Jevreja. U Rasju, u blizini kuća Bajagića (Radonjića) je „džidovsko groblje“. U njemu su se kopali sami Džidovi (Jevreji).

U Grčkom potoku jedno staro groblje je „grčko“ groblje. U grčkom groblju, kao i u starom groblju (u Janićkom potoku) sahranjivani su Grci.

Niže kuće Borisava Ristića je staro seosko groblje, groblje predaka današnjih stanovnika. U Starom selu su neravnine, veća i manja ulegnuća. Po predanju, ovde je bilo naselje. U Rasju, na Kućetinama, nema vidnih ostataka naselja.

U Stojićima stajala je dugo vremena crkcina Nikoljača, hram posvećen Sv. Nikoli letnjem. Godine 1931. na crkvini je podignuta crkvica-hram poisvećen istom svecu. U Košutici, pod Kadić kosom, priča se da je bila neka velika kuća s podrumom. Manastir Strmac s crkvom posvećen Bogorodičinim roditeljima Joakimu i Ani, priča se, podigli su „davno“ monasi iz razorenog manastira Sv. arhiđ. Stefan u Lepencu, „bili su izbegli u planinu Lepu goru“. Prema objavljenim podacima manastirska crkva je izgrađena 1865. godine. Crkva nije proučena. U Ravaničkom potoku, u mestu „Selce“ Batoćani su živeli u zbegu, u ratu 1876.godine.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

-Savići – Radosavljevići (15 kuća, Mitrov dan i Sv. pror. Jeremija) i:

-Stojići (4 kuće, Sv. Nikola) vratili su se iz bežanije iz Levča. Tamo su izbegli u vreme Karađorđevog vojevanja.

U doba opštih pokreta naših naroda u 17. Veku u selu su se nastanili:

-Đurići, Miloševići, Janići, Bajagići – Radonjići (22 kuće, Sv. Arhangel). Janići i Bajagići prislužuju „Velji“ Gospođindan. Svi ovi su od plemena Morače.

Oko pola veka posle Moračana Došli su:

-Košutanci–Zdravkovići (11 kuća Sv.arhiđ.Stefan), su od Krstojevića iz Čajetine na Kopaoniku. Jedan rod s Košutancima–Zdravkovićima su  Čajetinci u Dobroljupcima u Aleksandrovačkoj Župi i Čajići u Brusu. Krstojevići u Čajetini najdaljom starinom su od plemena Kuča.

Posle 1750. godine u Batote je prešao iz Trećaka Boško Andrejić, predak današnjih:

-Boškovića — Andrejića (7 kuća, Sv. Nikola i Sv. Agatonik) i Rista Mečkar, praded Borisavu Ristiću (rođen 1875. godine), od Mečkara iz Drenove. Od Ristinih sinova: Marka, Đoke, Todora i Save su današnji

-Ristići, Markovići, Đokići i Todorovići (14 kuća, Sv. Nikola i Sv. Agatonik).

Posle Riste Mečkara u selu se nastanjuje predak današnjih:

-Jočića (9 kuća Sv Toma i Tomina nedelja), iz Igroša u Aleksandrovačkoj Župi.

Posle rata 1877/78. u selu se nastanjuju:

-Bačićani – Milenkovići (3 kuće, Sv Vračevi), iz Kovačice u kopaoničkoj Šalji.

-Burgija – Burgići (2 kuće, Sv. Jovan), od Burgija iz Rokca – Ivlja u Jošanici.

-Mehuljanci — Mikuljanci (2 kuće, Sv. Petka), iz Donjeg Mikuljana više Kuršumlije.

-Nikolići – Veselinovići (2 kuće, Sv. ap. i evang. Luka), iz Trnovice u Labu.

-Mitrovićima (2 kuće, Sv. Alimpije Stolpnik) došaoje otac iz Žareva y Stojiće.

-Kuliza — Petrović (1 kuća, Sv. Mina), došao je na devojku Košutanaca.

-Kuliza – Radovanović (1 kuća, Sv. Mina-Mrata), od Kuliza iz nekog sela u okolini, ušao u kuću Kulize Petrovića.

-Đokić (1 kuća, Đurđic) iz Lipovca, ušao u kuću nikoljštaka Đokića.

-Marinković i Minić (2 kuće, Tomindan i Tomina nedelja) su od Tominčana iz Igroša, srodnici Jočića u selu. Prvi se prizetio u Miloševiće, a drugi u kuću Bajagića.

-Kričak — Simić (1 kuća, Đurđic), od Kričaka iz Žunja, ušao u kuću Nikolića.

-Radmanovac (1 kuća, Sv. Vračevi) je od Radmanovaca iz Žareva.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.


Komentari (1)

  • Stefan Petrovic

    Zdravo Milodane! Istražujem svoje poreklo. Danas živim u opštini Blace(Kutlovac).
    Interesujem se za poreklo Moračana koji su se doselili u Batote jer smatram da su mi to preci. Zasigurno znam da je u Batotu bio i živeo Petar Radonjić sa braćom Milosavom,Cvetkom i Milenkom. Petrov sin Milan (nakon berlinskog kongresa) se naseljava u Kutlovcu sa ostalim rođenim stričevima Milosavom, Cvetkom i Milenkom i odatle svi uzimaju nova prezimena( Petrovići, Milovanovići i Cvetkovići) . Međutim zadržava deo imanja na Lepoj Gori tj kolibe i bačije i neku bukovu šumu. Gine u lovu i biva sahranjen u Batotu, međutim za sobom ostavlja potomstvo. Njegov sin Sekula nastavlja da obilazi kolibe na Lepoj Gori i Kravoru i tamo biva svako leto držeći stoku dok se zimi spušta u Kutlovac. Sekula je bio Solunac i imao je osmoro dece, umro je 1961 godine. Slavimo svetog arhangela Mihaila i Gospođin dan. Prema pričama najstarijih tj mog dede koji je 1932 godište i koji je i sam boravio sa dedom Sekulom na Lepoj Gori seća se da mu je deda prčao da smo došli „od Morače“ navodno zbog krvne osvete. Mada već je poznato da je tada Crna Gora bila prenaseljena i da su se mnogi odseljavali jer su bili gladni i vapeli su za plodnijom zemljom, pa od sramote su pričali da se sele zbog krvne osvete. Voleo bih kada bi ste mi pomogli i dali bilo kakvu informaciju o liniji Radonjića od kojih potičem pa makar i adresu gde bih možda nešto više saznao. Unapred zahvalan. Sa poštovanjem – Stefan Petrović. Dragi Batoćani javljajte se ako bilo šta znate o mojoj lozi – 0653224816

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top