Poreklo prezimena, selo Pekčanica (Kraljevo) Reviewed by Momizat on . Poreklo prezimena sela Pekčanica, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar -1“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Poreklo prezimena sela Pekčanica, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar -1“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Rating: 0
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, selo Pekčanica (Kraljevo)

Poreklo prezimena, selo Pekčanica (Kraljevo)

Poreklo prezimena sela Pekčanica, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar -1“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Naselje se nalazi na jugoistočnim povijarcima planine Jelice u okruženju sela Kaone, Lazca, Dedevaca, Roćevića, Gornje Lopatnice i Tolišnice.

Zemlje i šume.

Površina naselja iznosi 2.052 hektara, od čega su njive 10,47%, voćnjaci 10,67%, vinogradi 0.5%, livade 14.18%, pašnjaci 15,15% , šume 45% i 4,43% neplodno zemljište.

Osnovna masa terena je kamen peščar i krečnjak pokriven ilovačom. Plodnog zemljišta je malo da je njegovo stanovništvo usmereno na voćarstvo i stočarstvo

Konfiguracija sela.

Predeo je brdovit, ispresecan većim brojem potoka i potočića koji su intenzivnom erozijom duboko usekli svoja korita. Najveći vrhovi su Orlujak 662 m, Rankov grob 534 m, Čukara 563 i Klik 661 m. Pekčanica zauzima i deo planine Troglav uvlačeći se između Gornje Lopatnice i Tolišnice.

Tip sela.

Kuće su raspoređene po stranama, kosama, zaravnima i oko potoka i izvora. pa se može uzeti kao selo razbijenog tipa.

Ostali podaci o selu i istorijat.

Pekčanica je staro srednjovekovno naselje koje je skoro pre osam vekova kralj Stevan Prvovenčani darovao žičkom eparhijskom vlastelinstvu pod imenom PćŠČANICA VćSA Sć PćČANOMć*. Ovako određenje Pekčanice u kraljevoj povelji odslikava njenu prostornu razuđenost, što je i bio razlog da su docnije u turskim tefterima neki njeni zaselci upisani kao samostalna sela: Stanča 1572. Mirajići 1476. 1528 i 1572. godine, Strmovo 1476. 1528. i 1572. godine

Peščanica u užem smislu 1540. i Pečin 1572. godine. Stanča je kako se ia teftera vidi 1572. godine bila pusto selište čiju su zemlju obrađivali seljani sela Lopatnice. Struktura privredne delatnosti stanovništva iz tog perioda najbolje se može sagledati iz poreskih dažbina koje je stanovništvo plaćale turskom feudalnom sistemu.

U starim austrijskim kartama od svih navedenih zaselaka sela Pekčanice upisano je 1783. godine samo Strmovo (Stermovo). Razbijena na veći broj manjih naselja (kroz ceo turski period) Pekčanica je u novooslobođenoj kneževini Srbiji dobila i novo ime – Burkovci za Ceo svoj današnji atar. Kako je i zašto naselje dobilo ovo ime nije nam poznato, ali se već 1822. godine u tefteru čibučkom ponovo pojavljuje staro ime Pekčanica od kada ostaje trajan zvanični naziv. Identifikacija Ćurkovaca sa Pekčanicom izvršena je na osnovu spiska prisutnih narodnih starešina na skupštini u Čačku 3. decembra 1821. godine, gde je upisan seoski kmet Staniša Cogoljević – Cogolj (Ocokoljić) iz Burkovaca za kojeg iz drugih dokumenata vdimo da je iz Pekčanice. Iz popisa čibuka tj. torova 1822. godine vidimo da  je Pekčanica tada imala 29 kuća i 1.148 brava sitne stoke.

I pored toga što Pekčanica spada u grupu najvećih sela u Nadibru sa površinom od 2.052 hektara, ona je 1822. godine imala samo 29 kuća. Iz podataka o broju sitne stoke vidi se da 24.1% domaćinstva učestvuje sa 66,2% u ukupnom stočnom fondu, što je donekle pokazatelj brojnosti starinaca i novih doseljenika. Rodovi upisani u protokol čibučki 1822. godine osnova su stanovništva koje danas živi u Pekčanici. Grane i ogranci pojedinih rodova se ne prepoznaju zbog patronimijskih prezimena koja su nastala Između 1822. i 1863. Godine, pa se iz podataka datih u pregledu rodova stiče utisak da je starinaca i starijih doseljenika danas malo.

Toponimija.

Rakići, Voštinići, Vranovac, Knjevac, Stanča, Radovanovići, Mirajići, Parloge, Bazve, Orlujak, Jainac, Klik, Batoš, Velika molitva, Grobljina, Vesovići, Bela stena, Brezjak, Odaište, Košarište i Hajdučki breg.

Ime sela.

Naziv naselja Pekčanica, nastao je iz staroslovenske osnove PEŠćT* koja znači peć ili pećina. Pećina na širem prostoru naselja ima veći broj ali je jedna od najvećih razorena prilikom gradnje savremenog puta Kraljevo – Dragačevo. Najveći broj pećina se nalazi na onom delu koji danas ne pripada Pekčanici već Gornjoj Lopatnici (na padinama ispod Jainca prema reci Lopatnici), dakle, na onom delu gde se nalazio srednjovekovni PEČAN*.

*Pisano na staroslovenskom.

Poreklo stanovništva.

Redni broj-naziv roda-broj kuća 1989-Krsna slava-poreklo

1 Bakšunovići – 3 Đurđevdan, Bakšun–Raška

2 Belaćevići – 1 Đurđevdan, Belaćevac – Kosovo

3 Bojovići – 6 Đurđevdan, iz Bosne.

4 Bojovići – 1 Nikoljdan, Viljuša–Dragačevo

5 Borovićani – 2 Jovanjdan, Borovići–Raška

6 Vasiljevići – 1 Jovanjdan

7 Vasovići -1 Tomindan, Tolišnica

8 Veličići – 3 Vrači, Kaona

9 Veljkovići – 2 Jovanjdan, grana Milosavljevića.

10 Vesovići – 1 Nikoljdan, Lazac

11 Voštinići – 23 Nikoljdan, Rudine–Mlanča

12 Vučetići – 2 Đurđevdan, Starosedeoci

13 Danilovići – 2 Aranđelovdan,  Mirosaljci–Dragačevo

14 Dragićevići – 1 Aranđelovdan,  Mlanča

15 Dražovići – 1 Đurđevdan, nebračno nastali

16 Đogatovići – 8 Đurđevdan,  Budoželja -Ivanjica

17 Đorđevići – 4 Nikoljdan, Starosedeoci

18 Jovanovići – 12 Vasiljevdan, Bratljevo–Ivanjica

19 Jovanovići – 3 Đurđevdan, Starosedeoci

20 Kneževići -1 Vrači, Kaona

21 Kovačevići – 3 Stevanjdan, potomci kovača Stevana Aleksića (?)

22 Kovačevići  – 6 Đurđevdan

23 Korićanci – 1 Mratindan,  Dedevci-Bogutovac

24 Kotani – 11 Petkovdan, Čečina. Košare–Peć

25 Kušići – 2 Jovanjdan,  Čečina – Kušići

26 Lazovići – 2 Nikoljdan, Tolišnidža

27 Majstorovići – 1 Simeundan, Dedevci,   Plav

28 Marinkovići – 1 Lučindan, Tolišnicv

29 Markovići – 2 Vrači, Vlasteljica–Dragačevo

30 Milinkovići – 3 Aranđelovdan, Tolišnica

31 Milićevići – 2 Tomindan, Kaona

32 Milosavljevići – 4 Jovanjdan, Vuča–Leposavić

33 Nešovići  – 1 Jovanjdan, Lazac

34 Nikodinovići – 1 Jovanjdan, grana Milosavljevića

35 Obradovići – 1 Aranđelovdan, Roćevići

36 Pajovići  – 5 Nikoljdan, Kaona

37 Pilovići – 1 Lučindan, Dedevci –Deževa

38 Radovanovići – 12 Stevanjdan, Deževa

39 Radovići – 1 Mitrovdan, Dubac

40 Rakići – 12 Nikoljdan, Rastište –Studenica

41 Stojići – 2 Nikoljdan, Stojići – Mlanča

42 Stojnići – 4 Đurđevdan, Bosna

43 Todorovići  – 14 Đurđevdan, Budoželja – Ivanjica

44 Tufegdžići – 12 Nikoljdan, Bosna

45 Ćosovići – 3 Nikoljdan, Sandžak

Dodatna objašnjenja:

3) Bojovići, drugo prezime Varjače.

6) Vasiljevići, drugo prezime Sofijanići.

12) Vučetići, drugo prezime Jovanovići.

13) Danilovići, drugo prezime Simići.

15) Dražovići, drugo prezime Jeličići.

42) Stojnići, drugo prezime Varjače.

43) Todorovići, drugo prezime Todorići.

 

IZVOR: Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar-1“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 


Komentari (2)

  • Radojica

    Gospodine Miliću zašto navedenu knjigu Dragoljuba V. Korićanca „Nadibar-1“ ne postavite na portal Poreklo? Pozdrav

    Odgovori
    • Milodan

      Radojica!

      Najpre, ja sam saradnik – amater. Sve radim od kuće. Pomenuta knjiga se nalazi u zbirci knjiga digitilizovanih izdanja, kojoj imam pristup. To je (valjda) privilegija za volonterski postavljenih preko 1500 sela, varošica, varoši i gradova Srbije, pa i šire – na portalu Poreklo. Kako se možete „domoći“ pomenute knjige pitanje je za urednika Porekla.
      Pozdrav i svako dobro!

      Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top