Rodovi u Crnoj Gori prema narodnim predanjima Reviewed by Momizat on . Autor: Ivan Vukićević (ivan.vukicevic@poreklo.rs) Objavljeno: 29.6.2017. | Dopunjeno: 21.10.2019. Rodovsko društveno uređenje Začeci rodovskog društvenog uređenja n Autor: Ivan Vukićević (ivan.vukicevic@poreklo.rs) Objavljeno: 29.6.2017. | Dopunjeno: 21.10.2019. Rodovsko društveno uređenje Začeci rodovskog društvenog uređenja n Rating: 0
You Are Here: Home » Autori » Ivan Vukićević » Rodovi u Crnoj Gori prema narodnim predanjima

Rodovi u Crnoj Gori prema narodnim predanjima

Autor: Ivan Vukićević (ivan.vukicevic@poreklo.rs)
Objavljeno: 29.6.2017. | Dopunjeno: 21.10.2019.

Rodovsko društveno uređenje

Začeci rodovskog društvenog uređenja na prostoru današnje Crne Gore ogledaju se u postojanju vlaških katuna u XIV veku. Pojedina bratstva koja su se pretežno bavila stočarstvom u planinskim oblastima su od srpske vlastele, a kasnije i od Turaka, dobijala povlastice u zamenu za osiguravanje bezbednosti na putevima koji su prolazili kroz  krajeve koje su ta bratstva naseljavala. Time je stvorena ekonomska osnova za dalje širenje tih bratstava na prostorima koje su kontrolisali, a mnoga od njih će vremenom prerasti u razgranate rodove. Iako je među ovim rodovima bilo dosta bratstava starobalkanskog porekla, bitno je naglasiti da se termin vlaški ne odnosi na etničku pripadnost, već na društveni status. Vlaški status su imali i pojedini rodovi poput Banjana i Drobnjaka koji će kasnije prerasti u plemena. Sa jačanjem centralne turske vlasti dolazi i do postepenog ukidanja vlaškog statusa, zbog čega dolazi do udruživanja dotadašnjih katuna u plemena.

Za razliku od gradova i ravničarskih oblasti gde je stanovništvo oduvek bilo meštovitog sastava, u najvećem delu današnje Crne Gore bratstva su sve do sredine XX veka najčešće živela samostalno po zaseocima u planinskim krajevima. Upućeni jedni na druge, pripadnici nekog bratstva delili su i dobro i zlo zajedno. Brojnost nekog bratstva je za vreme turske okupacije i sveopšte nesigurnosti bila od posebnog značaja za opstanak, zbog čega su se rodbinske veze sa srodnim bratstvima pažljivo negovale, a poreklo od zajedničkog rodonačelnika beležilo u rodoslovima i usmeno prenosilo u predanjima sa kolena na koleno. Pripadnost nekom većem rodu davala je bratstvu određenu vrstu sigurnosti jer je uvek moglo računati da će im srodna bratstva priteći u pomoć u slučaju ozbiljnijeg sukoba, bilo da se radi o Turcima ili o bratstvima u okruženju. Usled velikog značaja koje je porodično poreklo imalo, muška deca su od malih nogu znala da nabroje sve pretke od svog oca pa do najstarijeg poznatog pretka. Pojedina bratstva su početkom XX veka znala da nabroje i po 15 pasova po muškoj liniji do svojih rodonačelnika što najbolje govori o tome koliko se vodilo računa o poreklu.

Pored  dobrih strana, kao što je jačanje porodice, ovakve društvene okolnosti su dovele i do štetne pojave da je rodovsko-plemenski identitet postao višestruko jači od etničke i verske pripadnosti, što je dovelo do čestih sukoba između braststava i plemena. Najčešće bi sukobi započinjali oko planina za ispašu stoke, a ubrzo bi dolazilo i do krvne osvete koja je posebno optrećivala odnose između pojedinih plemena i bratstava zbog čega su crnogorske vladike mnogo napora ulagale da uspostave mir. Tako je recimo vladika Petar I Petrović-Njegoš (Sveti Petar Cetinjski) najpre molio zavađene strane da se pomire, a zatim ih i kleo ne bi li sprečio dalje unutrašnje sukobe koji su bili prepreka za uspešnu borbu za oslobođenje od Turaka. Tek je sa jačanjem centralne državne vlasti došlo do postepenog nestanka krvne osvete.

 Poreklo rodova

Područje današnje Crne Gore su u poznom srednjem veku pretežno naseljavali Srbi i Albanci, dok je u primorju živeo i manji broj Grka i Mlečana. Među Srbima se mogu razlikovati dva sloja stanovništva – stariji staro-balkanski sloj i noviji slovenski sloj stanovništva koji je doseljen u VI i VII veku. Planinska područja su u srednjem veku bila dosta slabo naseljena, pa samim tim i Crna Gora, međutim situacija se naglo menja sa početkom turske okupacije kada Srbi masovno napuštaju plodne oblasti pod pritiskom Turaka. Krajem XIV i tokom XV i XVI veka dolazi do velikog priliva srpskih izbeglica na područje današnje Crne Gore gde je turska vlast bila znatno slabija nego u drugim oblastima. Takođe, veliki broj porodica, među kojima su mnoge bile dobrostojeće,  preselio se u primorje koje je najvećim delom pripadalo Mletačkoj Republici. Srbi su se pretežno doseljavali iz Hercegovine, Kosova, Metohije i Albanije, ali i iz nešto daljih oblasti kao što su Bosna i Makedonija.

Najčešće su dolazile pojedinačne porodice, ali dešavalo se da se organizovano nasele i čitava bratstva. S obzirom na slabu naseljenost, doseljenici su bili u mogućnosti da zaposednu čitava sela u kojima su najčešće zaticali malobrojne starosedeoce, a ponekada i samo napuštena kućišta. Visokim prirodnim priraštajem dolazilo je do brzog umnožavanja i širenja na susedna područja što je dovelo i do pojave da pojedini rodovi prerastu u čitava plemena. Najveći rodovi u Crnoj Gori, kao što su Bjelopavlići i Vasojevići, uglavnom su doseljeni upravo u ovom periodu kao već formirana bratstva. Tako se Bjelopavlići koji su došli iz Metohije (Dukađina) prvi put pominju 1411. godine u dubrovačkim dokumentima, dok se Vasojevići koji su doseljeni iz Hercegovine prvi put pominju 1444. godine, takođe u dubrovačkim dokumentima. Među nekoliko najvećih rodova jedino se za Nikšiće smatra da su daljim poreklom sa područja današnje Crne Gore, konkretno iz Krtola u Boki Kotorskoj.

 Povezivanje rodova putem predanja

Kao što su pojedini veći rodovi često proglašavali sebe za potomke vlastele, o čemu se više može pročitati u članku o vlasteli u Crnoj Gori, tako se često dešavalo i da se manja bratstva predstavljaju kao ogranci jakih rodova. Ova pojava se naziva pribraćivanje, i tipična je za starosedelačka bratstva u plemenima kojima su bila nipodaštavana od strane velikih bratstava. Veća novodoseljena bratstva u Bjelopavlićima, Piperima i Pješivcima nazivala su starosedeoce Lužanima, u Banjanima su ih nazivali Matarugama, a u Morači Macurama. Starosedelačka bratstva (starinci u narodnom govoru) su ovakve tvrdnje smatrala za uvredu zbog čega su mnoga od njih, da bi sebi podigla ugled, menjala slave i porodična predanja, pri čemu bi se najstariji poznati predak povezivao sa rodonačelnikom nekog znatnijeg roda ili bratstva. U pojedinim slučajevima je dolazilo čak i do promene prezimena, ali za to je bio nephodan pristanak bratstva čije su prezime uzimali. U nekim slučajevima su manja bratstva u svakom pogledu postajala deo roda kome su se pribratila, ali se često dešavalo i da srodstvo nikada ne bude priznato od željenih „rođaka“.

Tako su recimo Karadžići, koji su prema jednom predanju daljim poreklom iz Makedonije, u potpunosti prihvaćeni od Vasojevića kao grana Lopaćana, dok sa druge strane Bjelopavlići nazivaju Raičeviće u Vražegrmcima starincima, iako Raičevići sebe smatraju za potomke Bijelog Pavla. Postoje i prelazni slučajevi kao u Veljim Cucama gde su Krivokapići načelno prihvatili Ivanoviće kao svoj ogranak, ali je ipak opšte poznato u plemenu da se radi o bratstvu drugačijeg porekla. Pojedini slučajevi pribraćivanja su zaista paradoksalni, a najbolji primer je pleme Piperi gde su Lutovci, kao noviji sloj stanovništva, najpre izmislili Pipa u svom rodoslovu da bi time sebe predstavili kao osnivače plemena, da bi zatim brojna starosedelačka bratstva, koja su zapravo proistekla od pravih Pipera, sebe proglasila za potomke tog istog izmišljenog Pipa. Ono što je interesantno je da pribraćivanja gotovo da nije ni bilo kod manjih bratstava koja su se useljavala u već formirana plemena. Njihov položaj je bio znatno bolji u odnosu na starince, zbog čega nisu imali potrebu da izmišljaju nepostojeće veze sa velikim bratstvima.

Pored pribraćavinja, česta je bila i pojava da se pojedini rodovi koji su bili u tradicionalno prijateljskim odnosima međusobno rođakaju i proglašavaju svoje rodonačelnike za braću, iako su različitog porekla. Svakako najpoznatiji slučaj je čuveno predanje o nekoliko braće od kojih su nastala srpska plemena Vasojevići, Ozrinići i Piperi i albanska plemena Zatrijebač, Krasnići i Hoti. Kod srpskih plemena je najčešća verzija predanja o petorici braće Vasu, Krasu, Ozru, Otu i Pipu, dok predanje albanskih rodova Bonkeća i Hota pominje braću Bana, Vasa, Lazara, Merkota i Piperija. Međutim, ono što je karakteristično je da svi ovi rodovi izuzev Bonkeća i Hota imaju različita predanja o daljem poreklu braće. Tako Vasojevići smatraju da se Vaso doselio iz Hercegovine i da je poreklom od Nemanjića, Piperi (grana Lutovaca) da se njihov predak doselio iz Pirota, a Bonkeći i Hoti da su im se preci doselili iz gornjeg toka reke Cijevne. Takođe, broj pasova do rodonačelnika se razlikuje od roda do roda, tako da je i pre genetskih istraživanja koja su pobila ovo predanje bilo očigledno da se najverovatnije radi o izmišljenoj priči čiji je cilj bilo.

 Etnografska istraživanja

Početkom XX veka više srpskih etnografa započinje istraživanje plemena i oblasti u Crnoj Gori prema uputstvima Jovana Cvijića. Radovi Jovana Erdeljanovića, Andrije Jovićevića i drugih autora postaće osnova za sve buduće analize porekla stanovništva u Crnoj Gori. Pored osnovnih podataka kao što je brojnost bratstava po selima, etnografi su prilikom razgovora sa meštanima zapisivali i predanja o daljem poreklu i grananju rodova, istorijske događaje, kao i brojne druge podatke o oblastima koje su istraživali. Zahvaljujući istraživanjima iz tog perioda, od zaborava je sačuvana porodična istorija velikog broja bratstava.

Pojedini etnografi, kao što su Milisav Lutovac i Jovan Vukmanović, su u periodu socijalističke Jugoslavije nastavili posao na istraživanju do tada neobrađenih plemena i oblasti. Istraživanjima su često bavili i ljudi iz naroda koji su usled nedostatka literature o svom kraju želeli da dokumentuju prošlost svojih predaka, tako da je objavljeno dosta radova koji po svom kvalitetu ne zaostaju puno za radovima naših poznatih etnografa. Nažalost, među tim radovima ima i onih u kojima se potpuno neosnovano iznose tvrđenja i fabrikuju narodna predanja.

 Najveći rodovi prema narodnim predanjima

U pregledu koji sledi prikazani su rodovi na prostoru današnje Crne Gore koji su 1913. godine, odnosno u periodu nakon potpunog oslobođenja od Turaka, imali najmanje 20 domova. S obzirom da pojedine oblasti nisu obrađene detaljnim etnografskim istraživanjima, moguće je da nedostaju pojedini rodovi koji ispunjavaju navedeni kriterijum brojnosti. Podaci o rodovima su prikazani na osnovu ustaljenih narodnih predanja iz tog perioda. U slučajevima gde su delovi predanja o daljem poreklu kontradiktorni u odnosu na delove predanja o srodstvu sa drugim bratstvima, prednost je data daljem poreklu u odnosu na rođakanje sa drugim rodovima. Tako su recimo od spomenutih šest srpskih i albanskih rodova koji se rođakaju jedino Bonkeći i Hoti prikazani kao jedan rod jer imaju isto predanje o daljem poreklu.

Naziv Osnovne grane u Crnoj Gori Rodonačelnik ili najstariji poznati predak Migracije u Crnoj Gori Krsna slava po Julijanskom kalendaru
Azanci [Vukajlovići i od njih Novalići], Lukovići, Petrovići, Radoševići nepoznato Šekular ili Ozrinići -> [Azane -> Lagatori]/Bihor Jovanjdan (7.1.) sem Novalića i dela Lukovića koji su muslimani
Adžići Adžići i od njih Mazići, Močevići, Tomčići, Radojičići, Tomčići, Tufegdžići, Ušćumlići, Šarci nepoznato Metohija -> Zeta -> Kosijeri -> Knin -> Tupan/Banjani -> Piva -> Močevići/Bukovica Mala Gospođa (8.9.) u Kosijerima, Jovanjdan (7.1.) u Pivi, Močevići su muslimani
Balšići Balšići, Popovići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Banovići [Muline, Slavujevići], Starčevići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Banjovići Banjovići nepoznato Banja Luka -> Koći -> Kuči Nikoljdan (6.12.)
Barjamovići Barjamovići i od njih Vojvodići i Mašanovići vojvoda Janjo Kosovska Mitrovica ili Kuči -> Građani -> Orahovo/Podgor Ivanjdan (24.6.)
Bašići Bašići i od njih Jevrići nepoznato Lješ -> Gusinje -> [Jara -> Plav]/Plav muslimani
Bezdanovići Jovanovići, Pejovići, Radonjići pop Mihailo Nevesinje -> Ozrinići -> Komani Aranđelovdan (8.11.)
Bijelići-Mataružani Gačevići, Kartali, Obrenići, Šarci Gačo, nepoznato, Obren, nepoznato Gacko -> Mataruge/Pljevlja Lazarevdan (8 dana pre Vaskrsa)
Bilaferi Bilaferi nepoznato Banjani -> Strp/Risan Spasovdan (40 dana nakon Vakrsa)
Bjeloševići Grljevići, Jovanovići Jovan Bjeloš Grlje/Zeta -> Bjeloši/Konak -> Grbalj Jesenji Jovanjdan (23.9.) u Bjelošima, Nikoljdan (6.12.) u Grblju
Blagojevići Blagojevići i od njih Damjanovići i Markovići Blagoje Nevesinje -> Bukovac/Piva -> Gacko -> Bukovac/Piva, Malinsko/Uskoci, Grahovo Đurđevdan (23.4.)
Blizikuće Ljubiše, Niklanovići braća Ljubo i Niklan “Niko” Dolina reke Ljubišnice -> Blizikuće/Paštrovići Mitrovdan (26.10.)
Bogdanovići- Peruničići Peruničići Bogdan Banjani -> Borova/Pljevlja Đurđevdan (23.4.)
Bogostinovići Boljevići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Bonkeći i Hoti (A) Bonkeći: [Dedivanovići, Đekići, Đonovići, Ljucovići, Čungovići], [Dukići, Đuravčevići], [Dacaiti, Đokići,  Nikđerkovići], Nikmaraši];

Hoti: [Gajčaji, Gozdjeni, Dušaji], [Đonovići, Junčevići, Lajčovići]

Kećo Pontin Piperi ili Klimenti -> [Zatrijebač -> Plav i Gusinje], [Hoti -> Zeta, Malin Dubrava/Rožaje, Utrg/Podgor, Tuzi, Hoti/Plav, [Crnci/Piperi -> Zeta -> Optočići/Podgor -> Ćepetići/Gornja Lješanska nahija -> [Gradac -> Brežine/Gradac]]] Bonkeći: Mala Gospođa (Zoja Zatrijebačka) (prva subota oktobra) u Zatrijepču, u Plavu i Gusinju su muslimani;

Hoti: katolici slave Usekovanje (29.8.), Vujačići i Krstovići slave Nikoljdan (6.12.), Maraši i Strahinje slave Mitrovdan (26.10.), u Plavu, Rožaju i Tuzima su muslimani

Borišići Borišići Boriša Bjeloši -> Očinići/Konak -> Borišići/Bukovica Jovanjdan (7.1.) u Bjelošima, u Bukovici su muslimani
Borojevići Borojevići, Vladisavljevići, Vušurovići, Dragosavljevići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Branilovići

i Ruđići

Branilovići, Ruđići braća Branilo i Ruđo Kosovo i Metohija -> Banjani -> Piva -> Pljevaljska oblast Branilovići: Jovanjdan (7.1.); Ruđići: Nikoljdan (6.12.)
Breškovci [Boškovići, Mijuškovići, Perovići], Erakovići, Kilibarde, Ćalaice Todor, Vukota Eraković, Miloš Kilibarda, nepoznato Breškov Do/Velestovo/Ozrinići -> Banjani -> Bogmilovići/Pješivci, Gornje Crkvice/Oputne Rudine Aranđelovdan (8.11.) sem u Bogmilovićima gde slave Malu Gospođu (8.9.)
Brčeljani-Tominštaci [Aleksići, Boškovići, Kneževići],

Popovići

braća Đuro i pop Nikola Skadar -> Gornji Brčeli/Brčeli Tomindan (6.10.)
Bubanje Bubanje i od njih Šabotići braća Radovan i Marko Bubanje/Bijelo Polje -> Bihor Bubanje: Alimpijevdan (26.11.); Šabotići: muslimani
Bukumiri Bojovići, Bukumire, Durakovići, Ljaljovići Nika Bukumjera Bratonožići -> Vasojevići -> Bihor, Bjelopoljska oblast, Rožajska oblast Nikoljdan (6.12.) sem u Bihoru i Miočama gde su muslimani
Buronjići Petrovići Petar Buronjić Bjelopavlići -> Ćeklići Ilindan (20.7.)
Bučani Bučani nepoznato Buče/Nikšić -> Gubavač/Bijelo Polje muslimani
Veljokrajani Batrićevići, Varezići, Vulovići, Gavrilovići, Jovečki, Ljesari, Nikolići, Peraši nepoznato [Velji Kraj/Erakovići -> Žanjev Do, Mirac]/Njeguši -> Žabljak/Jezera -> Smriječno/Piva Đurđevdan (23.4.) u Veljem Kraju, Jeremijindan (1.5.) u Žanjevom Dolu, Nikoljdan (6.12.) u Smriječnu
Višnjići i Tomovići [Višnjići i od njih Bjeladinovići], Tomovići Jovan Višnjin, Tomo Vilusi/Grahovo -> Višnjića Do/Golija -> Risan Jovanjdan (7.1.) sem Bjeladinovića koji slave Đurđevdan (23.4.)
Vlastelinovići-Planjani Šaranci opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Vlastelinovići-Ugnjani Bojkovići, Zuberi, Šorovići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Vojinovići Vojinići-Žarići, Vojinići-Lješnjani, Vojinovići-Trepčani, Vojnovići, Vujovići-Ljubotinjani, Punoševići, Radulovići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Vrančići-Đuraševići-Crnojevići Markovići-Banjkani (AS), Đuraševići, Crnovići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Vrbice Vrbice i od njih Vučkovići Vučko Vrba/Gacko -> Vrba/Njeguši Petkovdan (14.10)
Vujadinovići-Tupanjci Kojovići, Kraljačići Vujadin Skadar -> Tupan/Banjani-> Trsa/Piva Đurđevdan (23.4.)
Vujovići-Mikulićani Vujovići Vujo Mikulići/Bjelice Petkovdan (14.10.)
Vukašinovići Šurbatovići i od njih Mirjačići i Čanovići Vukota Vukašinović Čevo/Ozrinići -> Bršno/Nikšić Aranđelovdan (8.11.)
Vukićevići, Vukovići i Ivovići Vukićevići, Vukovići, Ivovići braća Vukić, Vuko i Ivo Nevesinje -> Ubli Đurđevdan (23.4.)
Vukovići i Pavlovići Vukovići, Pavlovići braća Vuk i Pavle Stara Srbija -> Reževići/Paštrovići Mala Gospođa (8.9.) sem u Čamom Dolu gde slave Šćepandan (27.12.)
Vulićevići Ulićevići nepoznato Smedervska Palanka -> Kruševice -> Podgor -> Brijege/Brčeli, [Kruševica/Orahovo  -> Salkovina/Žabljak/Zeta (kasnije Ceklin) -> Goričani/Zeta, [Vranjina/Zeta (kasnije Ceklin) -> Dupilo, Mikovići/Orahovo]] Đurđevdan (23.4.)
Gambelići Milovići Milutin Gambelić Kuči -> [Gambelo/Dubočke -> Velimlje]/Banjani Nikoljdan (6.12.)
Globari Globarevići (ranije Globari) i od njih Bogdanovići i Mikilji nepoznato [Draževina -> Begova Glavica]/Draževina -> [Srbija -> Grbovci/Zeta], [Vranjina, Dodoši]/Ceklin Đurđic (3.11.)
Godijelji Lazarevići, Mijovići, Pejanovići, Popovići Pejan Godinje/Boljevići -> Godijelji/Drobnjaci Đurđevdan (23.4.)
Gorevuci Jablani, Sjekloće opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Gračani Brnovići, [Đurišići, Raičkovići], Kažići, Kovači, Marovići Brno, Boško, nepoznato, nepoznato, nepoznato Nikšićka Župa -> Gradac -> Bobija/Ceklin Kažići: Ilindan (20.7.); Brnovići, Đurišići i Raičkovići, Kovači, Marovići: Petkovdan (14.10.)
Grbljanovići Nikšići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Grude (A) [Vuksageljići, Vučinići], Vuljevići, Ljuljđurovići Đon ili Grud Suma Suma -> Grude -> Godinje/Boljevići, Zeta, Nikšić Katolici: Mala Gospođa (Zoja) (8.9.); Pravoslavci: Nikoljdan (6.12.); u Dinoši i Milešima su većinom muslimani
Dabovići Dabovići Dabo Trubjela/Nikšićke Rudine -> Kruševice -> Kruševica/Orahovo/Podgor Đurđevdan (23.4.)
Danilovići-Bukovičani Danilovići i od njih Dragutinovići nepoznato Bukovica -> Bobovo/Zatarje Đurđevdan (23.4.) u Bukovici, Nikoljdan (6.12.) u Bobovu
Dapčići Bujenovići, Đurišići, Kikanovići, Jokići, Miloševići, Nikovići, Radovići, Rautovići, Rusovići, Šotkovići Dapko Albanija -> Krtoli -> Babunci/Luštica Srđevdan (7.10.) sem u Gošićima i Bogišićima gde slave Ivanjdan (24.6.)
Dautovići, Mušovići i Hasanbegovići Dautovići, Mušovići, Hasanbegovići

 

Ahmet Donji Kolašin -> [Kolašin, Nikšić] -> Stričina/Donji Kolašin -> Bijelo Polje muslimani
Deanovići Zgradići nepoznato Boljevići -> Zgradići/Spič Mitrovdan (26.10.)
Dedejići-Čevljani Dedejići i od njih veliki broj bratstava Dobrija Dedejić Čevo/Ozrinići -> [Jezera, Šaranci] -> Uskoci, Zatarje, Bukovica Đurđevdan (23.4.)
Deljani (AS) Vukovići, Jusufđokići, Ljuckovići Delja Hercegovina -> Bajice -> Deljani/Zatrijebač -> Gusinje Mala Gospođa (Zoja Zatrijebačka) (prva subota oktobra), u Gusinju su Muslimani
Derviševići (A) Derviševići nepoznato Zatrijebač -> Plav i Gusinje -> Srđevac/Bihor muslimani
Dimitrijevići Rafailovići Dimitrije Makedonija -> Risan -> Viti Do/Paštrovići Mitrovdan (26.10.)
Dobrilovići [Vukići, Đuranovići, Rajovići, Sredanovići], [Vujovići, Sofrani] Šćepan Dobrilović Peć -> [Dobrsko Selo -> Dobrska Župa]/ Dobrsko Selo Nikoljdan (6.12.)
Dobrogorani i Lazarevići Dobrogorani: Vujičići, Vodovari, Vukalovići, Vučurovići, Ilići;

Lazarevići i od njih Vujići i Pejurići, Kusovci i Mihaljevići

[Vujica, Vuk, Vukal, Vučur, Stojan], Lazar Šobajići/Bjelopavlići -> [Grbalj -> Ceklin, Začir/Ljubotinj], [Zagarač -> Dobra Gora/Velje Cuce -> Zvečava/Krivošije -> [Bogojević Selo/Zubci -> Dolovi/Grahovo]] Petkovdan (14.10.) u Šobajićima, Krivošijama i Grahovu, Nikoljdan (6.12.) u Grblju, Aranđelovdan (8.11.) u Ljubotinju, Sv. Tekla u Ceklinu (24.9.)
Dragojlovići, Jančići i Lakonići Dragojlovići, Jančići, Lakonići braća Dragojlo, Janča i Lako Bjelice -> Ubli Petkovdan (14.10.)
Drecuni Drecuni nepoznato Velika Drenova -> Ljubotinj Nikoljdan (6.12.)
Drpljani Drpljani nepoznato Drpe/Gornji Kolašin -> Donji Kolašin -> Bihor muslimani
Dukađinci-Bjelopavlići Bjelopavlići, Gašani (A) opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Dukađinci-Sotonići Sotonići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Dupončevići Gačevići, Drugovići, Hrsovići braća Gač, Drug i Hrs Velji Zalaz/Njeguši Vračevdan (1.11.)
Đedovići, Radovići i Sklenderi Đedovići, Radovići, Sklenderi braća Đedo, Rado i Sklender Bjelopavlići ili Piperi -> Drobnići/Paštrovići Mala Gospođa (8.9.)
Đujovići [Dumovići, Đurovići], [Kojovići, Markovići] knez Đujo Releza/Gornja Lješanska nahija Nikoljdan (6.12.)
Đuraševići, Novakovići i Stanišići Đuraševići, Novakovići, Stanišići braća Đuro, Novak i Staniša Niš -> Mišići/Spič Mratindan (11.11.)
Đurovići-Rožajci Đurovići Đuro Kuči -> Lukavica/Tutin -> [Grižica -> Bašča]/Rožaje Nikoljdan (6.12.)
Zabešani Đurišići, [Petranovići, Popovići] Đuriša Vukeljin, Đuro Kosovo -> Zabes/Boljevići Nikoljdan (6.12.)
Zagrađani Jevrići, Popovići-Mihajlovići, Sekulići, Trifunovići, Cikići, Cikovići, Šljakići nepoznato Kuči -> Zagrađe/Vasojevići Sv. Pantelija (27.7.)
Zekovići-Dobrinjani (A) Zekovići nepoznato Kastrati -> Dobrinje/Bijelo Polje muslimani
Zekovići-Tušinjani Zekovići Mitar Kuči -> Tušinja/Drobnjaci -> [Šljivansko/Pljevlja -> Stančani/Zatarje -> Nikšić], Bare/Uskoci Nikoljdan (6.12.)
Zemunovići Bakoči i od njih Janičići, Gluščevići, Gobovići, Komari, Kujačići nepoznato Ozrinići -> Nudo/Korjenići (kasnije Grahovo) -> Korjenići, Bakoči/Gornji Morinj/Risan -> Broćanac Viluški/Grahovo Aranđelovdan (8.11.)
Ivaniševići, Kecojevići i Cvjetkovići Vasiljevići, Kecojevići, [[Jokovići, Pejovići], Mijovići, Popovići] Ivaniš, vojvoda Tripko, vojvoda Mitar Cvjetković Petropolje/Kosovo ili Banjska/Zvečan -> Petrovići/Banjani -> Dračevica, Oputne Rudine, Piva Jovanjdan (7.1.) sem Vasovića koji slave Aranđelovdan (8.11.)
Ivanovići-Nikšićani Petrušići, Smolovići Ivan Nikšić -> [Jasikovac/Drobnjaci -> Prošćenje/Donji Kolašin], [Riđani/Nikšić, Seoca/Strug/Uskoci] Đurđevdan (23.4.)
Ivčevići Pečurice i od njih Abazovići, Barjamovići, Bećirovići i Đubići Ivac okolina Skadra -> Pečurice/Mrkojevići, Trnovo/Dupilo Aranđelovdan (8.11.) u Trnovu, u Pečuricama su muslimani
Iličkovići, Nikaljevići i Rolovići Iličkovići, [Nikaljevići, Rolovići] braća Golub i pop Stanko, Maro Epir -> Crnobreg/Dečani -> Bogićevica/Plav -> Brskut -> Gornji Brčeli/Brčeli -> Brca/Spič Ilindan (20.7.) u Gornjim Brčelima, Nikoljdan (6.12.) u Brci
Jasenovci Ilići, Radojevići, Simonovići Šćepan Hercegovina –> Jasenova/Donja Morača Srđevdan (7.10.)
Jokanovići Jokanovići i od njih Gašovići (AS) i Pješčići Jokan okolina Trebinja -> [Berušica/Gacko -> Ravno/Piva], [Banjkani/Zatrijebač -> Vrbica/Kuči] Šćepandan (27.12.) u Pivi, Nikoljdan (6.12.) u Kučima, Mala Gospođa (Zoja Zatrijebačka) (prva subota oktobra)
Jošilovići Pijuci nepoznato Dolac/Sarajevo -> Varine/Zatarje muslimani
Kanjoši Pejakovići Kanjoš Paštrovići -> Ljubotinj -> Pejakovići/Dobrsko Selo Nikoljdan (6.12.)
Kastrioti Drekalovići, Mugoše, Pajovići-Seočani opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Kijameti Kijameti i od njih Kijametovići pop Jeremija Godijevo/Bihor -> Bijelo Polje muslimani
Klimenti (A) Vukli: Balotići, Vusanji, [Gorvoki, Mari], Klimente,  [Lekovići, Čelići], Martinovići (deo), Rugovci, Camići, Ceklinjani-Gornjaci;

Nikči: Muslikurtovići, Nikači, Redžići;

Selčani: Agovići, Dabanovići, Dajkovići, Dacići, [Zejnelagići, Ramovići], Kurtagići, Martinovići (deo), Murići, Orlandići, Pepići, Perazići;

Nepoznato: Balići, [Musići, Rekovići, Canovići, Hasilovići], Novšićani, Popovići

Klmen-Amati [[Hoti -> Fundina/Kuči] ili Piperi] -> Klimenti -> Bihor, [Godinje/Boljevići -> Perazića Do/Paštrovići], [Koći -> Plav], [Piperi -> Ceklin -> Bihor, Bjelopavlići, Vasojevići, Dupilo, Đurička Rijeka/Plav], Plavsko-Gusinjska oblast, Rožaje, Seoce, [Ceklin -> Dupilo], Cerovo/Donji Kolašin Nikoljdan (6.12.) u Ceklinu, Godinju i Gornjim Seocima, Aranđelovdan (8.11.) u Dupilu, Alimpijevdan (26.11) u Velici, Đuričkoj Rijeci i Kaludri, Đurđic (3.11.) u Budimlji i Lušcu, Sv. Evdokije (6.9.) u Donjim Seocima, Šćepandan (27.12.) u Reževićima, Prolećni Krstovdan (3. maja) u Svetom Nikoli,  u Bihoru, Donjem Kolašinu, Plavu i Gusinju i Rožaju su muslimani
Kliše Jovanovići nepoznato Kosovo ili Albanija -> Donji Brčeli/Brčeli Aranđelovdan (8.11.)
Kovačevići Kovačevići Savo Stari Vlah -> Cerovica/Banjani -> Grahovo -> Bjelopavlići, Kovačka Dolina/Jezera Đurđevdan (23.4.) sem u Bjelopavlićima gde slave Petkovdan (7.1.)
Kožari, Muratovići, Taraniši i Tiganji Kožari, Muratovići, Taraniši, Tiganji vojnik Hajdar-paše Slavonija -> Bihor muslimani
Kozjevići Očinići Nikac Kozjević Očinići/Konak Jovanjdan (7.1.)
Kolići Kolići nepoznato Kuči -> Bjelojeviće/Polja Kolašinska -> Bjelopoljska oblast, Donji Kolašin muslimani
Konatari Konatari i od njih Hadžibegovići nepoznato Kuči -> Konatari/Bijelo Polje -> Boturići/Bistrica Konatari: Nikoljdan (6.12.); Hadžibegovići: muslimani
Kosančići Pribojevići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Kočani Kočani tri brata Godočelje/Bihor muslimani
Kruse Bojanovići, Perovići, Rajićevići, Rackovići, Ćetkovići nepoznato Kroja -> Donja Lješanska nahija Petkovdan (14.10.)
Lambuljići Dragovići, Đurovići, Lazovići, Nikolići, Popovići Labo Kosovo -> Grude -> Zeta Nikoljdan (6.12.)
Liješevići Alagići, Lazarevići, Matići, Celkinjani-Donjaci vojvoda Liješ Stijena/Piperi -> Ceklin -> Utrg/Podgor Tomindan (6.10.) u Piperima, Đurđevdan (23.4.) u Ceklinu i Utrgu
Lužani Bogetići, Dužani, [Mandalinići, Škuletići], Petričevići, Rsojevići, Seočani, Simonovići,

Šulende

Đukan Bogetić, Stojan Stanišin, nepoznato, nepoznato, nepoznato, Staniša Perov, nepoznato Bjelopavlići, [Piperi -> Duga/Bratonožići], [Pješivci -> Gorovići/Grbalj] Bogetići i Dužani: Nikoljdan (6.12.); Madnalinići, Škuletići i Šulende: Jesenji Jovanjdan (23.9.); Petričevići:  Petkovdan (14.10.); Seočani:  Aranđelovdan (8.11.); Simonovići: Simeondan (1.9.)
Lukšići Lukšići nepoznato Crna Gora -> Spič Nikoljdan (6.12.) u Brci i Sutomoru, Mitrovdan (26.10.) u Šušnju
Lutovci Mrke (Buljevići, Latkovići, Krčkovići),

Piperi (Gojislavljevići, Đurkovići, Crnci)

kapetan Gojak ili Gojko Pirot -> Lutovo -> Vasojevići, [Piperi -> [Bjelopoljska oblast -> Gornja Sela], Vasojevići, Dolja/Gusinje, [Mrkojevići -> Mužovići/Ljubotinj-> Ulići/Ceklin, Ljajkovići/Zeta, Seoca], Paštrovići] Aranđelovdan (8.11.) sem Vukotića koji slave Mitrovdan (26.10.), Šćekića koji slave Petkovdan (14.10.), Ljajkovića koji slave Petrovdan (29.6.), Dabkovića i Ivovića koji slave Nikoljdan (6.12.) i Barjaktarovića i Pipera u Dolji koji su mislimani
Lučići-Sutorani Lučići braća Blagoje i Petar Lučić Durmitor/Jezera -> Sutorina Nikoljdan (6.12.)
Lješevići-Građani Lipovci, Šišovići Lješ Prizren -> Građani Ivanjdan (24.6.)
Lješevići-Lješkopoljci Lješevići i od njih Lješkovići Lješ Metohija -> Lješkopolje -> [Lješevići/Grbalj -> Brguli/Luštica], [Piva -> Podkupić/Cerovo/Pješivci] Sv. Vartolomej (11.6.) u Brgulima, Jovanjdan (7.1.) u Pivi, Jesenji Jovanjdan (23.9.) u Cerovu
Lješnjani [Bolevići, Vukčevići, Milijići], Zeci, [Maretići, Mudreše] [Bolija, Draško, Milija], nepoznato, nepoznato Lješ -> Lješkopolje -> [Draževina -> Bobija/Ceklin, Donja Lješanska nahija, Zeta], [Spuž -> [[Bokovo -> Dodoši, Žabljak]/Ceklin -> Pobori, Limljani] Đurđic (3.11.) sem  Maretića i Mudreša koji slave Spasovdan (40 dana nakon Vaskrsa), Zečeva koji slave Jesenji Jovanjdan (23.9.), i Vuletića koji slave Jovanjdan (7.1.)
Maleševci Aleksići, Jaramazi. Šupići vojvoda Maleš Malina/Žudojevići/Zavođe -> Oputne Rudine -> Piva Ignjatijevdan (20.12.)
Malikovići Malikovići nepoznato Lepenica -> Bjelopavlići Petkovdan (14.10.)
Maričići Mrdaci i od njih Mrdakovići Brajilo „Krunoslav“ Maričić Brnjak/Ibarski Kolašin -> Brskut/Kuči -> Zatarje -> Donji Kolašin, Trnovice/Pljevlja Nikoljdan (6.12.)
Markovići- Mainjani Markovići Marko Crna Gora -> Markovići/Maini -> Brijege/Brčeli Klimanjdan (25.11.) u Mainama, Đurđevdan (23.4.) u Brčelima
Marojevići Adrojevići, Milijevići, Muhadinovići, Radojevići, Ramadanovići Marko (Maroje nakon prelaska na islam) Ćeklići -> Stojanovići/Brajići Ilindan (20.7.) sem Stojanovića koji slave Mitrovdan (26.10.)
Martinovići-Brajići Martinovići Belo Martinović Skadar -> Martinovići/Brajići -> Ivanovići/Maini Mitrovdan (26.10.)
Medini Medini Medo Italija ili Španija -> Petrovac/Paštrovići -> Budva Tomindan (6.10.) u Petrovcu, Lučindan (18.10.) u Budvi
Mehovići, Pepeljci i Fetići Mehovići, Pepeljci, Fetići Meho, nepoznato za Pepeljake i Fetiće Kuči -> Bihor muslimani
Migalovići Kofrci nepoznato Rovca -> Siga/Donji Kolašin muslimani
Mijanovići i Račete Mijanovići i od njih Lakićevići, Račete Mijan, Račeta Zeta -> Male Cuce -> Kavač/Grbalj, Popov Do/Zvečava/Krivošije Nikoljdan (6.12.)
Mikovići Mikovići i od njih Androvići, Gregovići, Davidovići, Đalci i Medigovići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Milatovići, Milojevići i Radeči Milatovići, Rosandići, [Perovići, [Baše, Đukanovići, Đuraševići i Ukaševići]] Milat, Miloje, Radeč Čevo/Ozrinići -> Komani -> [Vražegrmci/Bjelopavlići -> Milojevići/Pješivci], [[Spuž -> Novo Selo/Bjelopavlići], Gađi/Građani] Milatovići: Petkovdan (14.10.); Milojevići: Jovanjdan (7.1.); Radeči: Aranđelovdan (8.11.) u Novom Selu, Đurđevdan (23.4.) u Gađima
Milinovići Milinovići nepoznato Banjani -> Donji Morinj/Risan Đurđevdan (23.4.)
Milićevići-Pljevljani Milićevići i od njih Nenadići i Terzići Milić Pljevlja -> Zatarje Nikoljdan (6.12.)
Milovanovići- Čečarevići Koćali, Petrići Milovan Tušinja/Drobnjaci -> [Kosanica -> Beljkovići]/Zatarje -> Mataruge/Pljevlja Đurđevdan (23.4.)
Milunovići i Šujaci [Milunovići i od njih Bašovići], Šujaci Velimir Stijena/Piperi -> Rijeka Piperska/Piperi -> Gusinje, Podgorica/Zeta Milunovići: Nikoljdan (6.12.);

Šujaci: Aranđelovdan (8.11.), u Gusinju su muslimani

Mirdite, Šaljani i Šoši (A) [[Marvasije, Paljoke, Simoni], Pepđonovići, Prelukići], Veličani-Šaljani, Šoći Mur Diti, Mark Diti, Zog Diti Dukađin -> Velika, Krajina, Ljubotinj, Ulcinj Marvasije, Paljoke, Simoni:  Sv. Marija (2. Jul); Pepđonovići: Šin Re (24. maj); Prelukići: Trojičindan (50 dana nakon Vaskrsa); Veličani-Šaljani: Nikoljdan (6.12.); Šoći: Aranđelovdan (8.11.); ostali u Krajini i Ulcinju su muslimani
Mirosavljevići Pilice Miroslav Mirojevići/Bistrica muslimani
Mitrovići Mitrovići i od njih Anđusi, Grlomani, Đuraševići, Jovanovići, Rađenovići i Sankovići Mitar Kosovska Mitrovica -> Paštrovići Mitrovdan (26.10.)
Miševići Vickovići, Gvozdenovići, Proročići Periša Mišević Čarađe/Golija -> Vuči Do/Ćeklići Ilindan (20.7.)
Mladenovići-Brankovići Bijedići, Bratonožići, Cvijovići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Mojanovići Ajkovići, Drakići, Kneževići, Lukačevići, Pejanovići nepoznato Stara Srbija -> Mojan/Vasojevići -> Zeta Alimpijevdan (26.11.) u Mojanovićima, Đurđic (3.11.) u Berislavcima; Seknići i Dervanovići su muslimani
Mrnjavčevići Bogićevci, Gojkovići, Mrnjavčići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Mujevići Ličine nepoznato Kuči -> Bihor -> Korita muslimani
Muratbašići, Mustajbašići, Mušovići i Hodžići [Muratbašići i od njih Šabanovići], Mustajbašići, Mušovići, Hodžići nepoznato Bihor muslimani
Muratovići-Boljaninci Muratovići Murat Kuči -> Boljanina/Bihor -> Bjelopoljska oblast muslimani
Muslići Muslići nepoznato Kuči -> Muslići/Donji Kolašin muslimani
Musterovići Vasiljevići, Grujičići, Đurišići, Kekovići, Markovići, Raičevići, Stojanovići, Todorovići Mustro Čarađe/Golija -> Prigredina/Banjani -> Ržani Do/Velje Cuce -> Zagarač -> Šušunja/Zeta Vasiljevići, Grujičići, Raičevići, Stojanovići i Todorovići: Jesenji Jovanjdan (24.6.); Đurišići i Kekovići: Jovanjdan (7.1.); Markovići: Petkovdan (14.10.)
Nemanjići Vasojevići i od njih Vitkovići i Potolići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Nikići i Nuculovići [Nikići i od njih Pajovići] (SA), [Nuculovići i od njih Uljići] (A) Pak Nika ili Nika Gogin Kastrati -> Selca/Klimenti -> Lazorce/Orahovo/Kuči -> [Koći -> Plav -> Brezojevica/Vasojevići], Zeta, Bar, Ulcinj Nikići: Jesenji Jovanjdan (24.6.) sem Orahovaca koji su muslimani; Nuculovići: Antonovdan (17.1.) sem Redžića koji su muslimani
Nilejići Nilevići i od njih Bojovići, Ljuce, Radovanovići i Ristovići nepoznato Bezjovo/Kuči -> Grnčar/ Gusinje, [Nikšić -> Bijelo Polje], Podgorica Nikoljdan (6.12.) sem Ljuca koji su muslimani
Novakovići-Popovići Popovići-Lješkopoljci nepoznato Žabljak/Zeta (kasnije Ceklin) -> Lješkopolje Đurđic (3.11.)
Novljani Drobnjaci (Balotići, Vulovići, Dobrilovići, Đurjanovići, Zlatnopojasovići, Kalabići, Kosovčići, Kosorići, Lazarevići, Mandići, Miličići, Miloševići, Milutinovići, Omaklovići, Popovići, Srbljanovići, Trepčani, Cerovići) nepoznato [Banjani, Nikšićke Rudine] -> Drobnjaci -> Bukovica, Zatarje, [Gornje Ledenice/Ledenice -> [Mokrine/Dračevica -> Zubci -> Vilusi/Grahovo], Višnjevo/Grbalj], Piva, Pljevaljska oblast, Pobretići/Bistrica, Prigradina/Banjani, Sadići/Donji Kolašin, [Šekular -> Vasojevići, Gornja Sela], Štitari/Bijelo Polje Većina bratstava: Đurđevdan (23.4.); Mandići u Drobnjacima, Lazarevići, Vukovići, Milašinovići, Džukići, Drinčići: Aranđelovdan (8.11.); Dobrilovići, Miličići, Popovići, Trepčani-Radulovići: Nikoljdan (6.12.); Milutinovići: Tripunjdan (1.2.); Raketići: Jovanjdan (7.1.); Bojkovići: Velika Gospođa (15.8.)
Obilići Koprivice opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Ognjenovići Ognjenovići i od njih Kosanovići, Mitrići i Radojevići Ognjen Gabela/Boka Kotorska -> [Miljanići -> Velimlje]/Banjani -> [Mratinje ->  Gornje Crkvice]/Piva Nikoljdan (6.12.) u Banjanima, Đurđevdan (23.4.) u Pivi
Ozrinići Gardaševići, Dragojevići, Cauševići Ozro Ozrinići -> [Banjani -> Pljevaljska oblast, Telač Do/Gornja Morača], Bjelopavlići, Bosača/Jezera, Grahovo, Drobnjaci, Golija, Gornja Lješanska nahija, Donja Lješanska nahija, [Zatarje -> Palež/Jezera, Budečevica/Šaranci], [Zeta -> Gluhi Do -> Bečići/Paštrovići], Komani, Kostanjica/Krajina, [Lukovo -> Kazanci/Golija], [Ljubotinj -> Duletići/Maini], Nikšićka oblast, Nikšićke Rudine, Oputne Rudine, Piva, Pljevaljska oblast Aranđelovdan (8.11.) sem Bijelovića, Miljanića i Mrkajića koji slave Jovanjdan (7.1.), Nikolića koji slave Malu Gospođu (8.9.) i Dragovića koji su muslimani
Orlovići Bajkovići, Bandići, Bjelice, Borilovići, [Grabljani i Gradinjani], Đuričkovići, Komnenovići, [Lipljani i Prosedoljci], Lipovci, Nenojevići, Samardžići, Tepavčevići, Ćetkovići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Pavićevići Pavićevići i od njih Mirkovići, Perovići i Pješivci Ivanko Trešnjevo/Velje Cuce -> Liverovići/Nikšićka Župa -> Zeta -> Do Pješivački/Pješivci -> Macavare/Banjani, [Dulin Brijeg/Zatarje -> Uskoci/Jezera] Mala Gospođa (8.9.) u Dolu Pješivačkom,

Jovanjdan (7.1.) u Macavarama, Jesenji Jovanjdan (23.9.) u Uskocima

Peralovići Peralovići i od njih Kolenovići i Kulići Perale Kosor/Kuči -> Podgorica/Zeta, [Gusinje -> Grnčar, Kolenovići, Kruševo]/Gusinje Nikoljdan (6.12.) sem Kolenovića koji su muslimani
Pešikani Pešikani i od njih Međedovići Pešikan Kuči -> [Podbukovica -> Trešnjevo]/Velje Cuce -> Gornje Polje/Nikšić Đurđic (3.11.)
Pilatovci Doderi, Komnenići, Šekarići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Popovići-Đurmani Popovići dva brata Stara Srbija -> Đurmani/Spič Usekovanje (29.8.)
Popovići-Zagorani Popovići nepoznato Zagarač -> Zagora/Grbalj Ilindan (20.7.)
Popovići-Zećani Popovići i od njih Vukeljići, Marići, Marovići i Ćepići pop iz Koplika Koplik -> Zeta -> Donja Gorica/Lješkopolje Vračevdan (1.11.) sem u Vukovcima gde slave Nikoljdan (6.12.) i Donjoj Gorici gde slave Đurđic (3.11.)
Popovići-Slatinjani Popovići Savo Dukađin -> Bjelopavlići Simeondan (1.9.)
Potpare Potpare nepoznato Dobrilovina/Polja Kolašinska -> Zatarje -> Pljevlja Nikoljdan (6.12.)
Prvećani Vulaši, [Domazetovići i od njih Žižići], Popovići Vulaš, Mrkota Domazetović, nepoznato Prvete/Čevo/Ozrinići -> Zagreda/Ozrinići -> Kočani/Nikšić, [Dobro Polje/Spuž -> Velje Duboko/Rovca -> Miloševići/Drobnjaci -> Strug/Uskoci -> Polja Kolašinska] Aranđelovdan (8.11.)
Prentovići Prentovići Prenta Crna Gora -> Prentovići/Brajići Mitrovdan (26.10.)
Rabarevići Kuzmani, Popivode Vuk Lješevostupac Lješev Stup/Bjelice -> Bjelopavlići Jovanjdan (7.1.) sem u Bjelopavlićima gde slave Petkovdan (14.10)
Radenovići i Čekići Radenovići, Čekići nepoznato Zatrijebač -> Plavsko-Gusinjska oblast -> Gornja Ržanica/Vasojevići, Šusteri/Rožaje Radenovići: Ilindan (20.7.); Čekići: muslimani
Radivojevići Borozani, Lompari Radivoje Bukovik/Gluhi Do -> Bokovo/Ceklin Spasovdan (40 dana nakon Vakrsa)
Radomani Radomani Niko Radoman Ovčje Polje/Makedonija -> Banja/Kosovo -> Ljubotinj -> Braćeni/Orahovo/Podgor Aranđelovdan (8.11.)
Radunovići Radunovići Radun Lješ -> Lješanska nahija -> Lješkopolje, Zeta Nikoljdan (6.12.)
Raičevići i Herakovići [Pende, Podubličani, Radonjići], Petrovići i od njih Popovići Raič, Herak Muževice/Banjani -> Njeguši -> Bratešići/Grbalj, [Ožegovice/Ozrinići -> Mioska/Donja Morača -> Vasojevići -> Bihor, Radeva Mala/Rožaje, Sipanje/Korita] Đurđevdan (23.4.) sem u Mioskoj, Vasojevićima i Radevoj Mali gde slave Vasiljevdan (1.1.) i Bihoru i Koritima gde su muslimani
Rajkovići-Vražegrmci Rajkovići Rajko (sin Vuka Vražegrmca) Vražegrmci/Bjelopavlići -> Brezojevica/Vasojevići Vračevdan (1.11.)
Rajkovići i Stamatovići [Rajkovići-Rogamljani i od njih Latkovići, Radovići i Rajkovići-Kosijeri] , Stamatovići Rajko, Stamat Rogami/Piperi -> Kosijeri -> Kopito/Njeguši Aranđelovdan (8.11.) u Rogamima, Mala Gospođa (8.9.) u Kosijerima i Njegušima
Rakonjci Rakonjci Paun Rakonjac Kuči -> Bijelo Polje -> Osmanbegovo Selo/Korita Nikoljdan (6.12.)
Ranci Gojnići kaznac Dimitrije Donji Brčeli/Brčeli Đurđevdan (23.4.)
Redžovići-Anamalci (A) Redžovići Redžo Anamali muslimani
Roćeni Roćeni i od njih Roćenovići pop Nikola Čevo/Ozrinići -> Rasova/Šaranci -> Bršno/Nikšić -> Bijela/Drobnjaci Aranđelovdan (8.11.)
Sarapi Banovići, Vukićevići, Vučkovići, Kaluđerovići, Laličići Božina Sarap Sarapovina/Sarajevo -> Ljubotinj -> Tuzi -> Donji Murići/Krajina Nikoljdan (6.12.) sem u Tuzima i Donjim Murićima gde su muslimani
Selakovići [Dulovići, Pajovići], Pekovići braća Obrad i Radul Selaković Popovo Polje -> Gornja Morača -> Tmušići/Vasojevići -> Rožajska oblast Šćepandan (27.12.) sem u Sređanima gde su muslimani
Sijarići Sijarići nepoznato [Godijevo -> Šipovica]/Bihor muslimani
Softići Softići nepoznato Vasojevići -> Vrbe/Bihor muslimani
Subotići Subotići nepoznato Orlina/Golija -> Čevo/Ozrinići -> Donje Ledenice/Ledenice -> [Risan -> Gornji Brčeli/Brčeli], Kotor Ilindan (20.7.)
Terzići-Zećani Terzići nepoznato Gacko -> Srpska/Zeta Nikoljdan (6.12.)
Tomići-Moračani Tomići i od njih Stijepovići pop Soa Tomić Goransko/Piva -> Donja Morača -> Starče/Gornja Morača -> Komarnica/Drobnjaci -> [Javorje, Motički Gaj]/Jezera Petrovdan (29.6.)
Tujkovići Tujkovići i od njih Miranovići i Radovići četiri brata Kosovo -> Lješ -> Donji Kokoti/Lješkopolje -> Dub/Grbalj Nikoljdan (6.12.) sem u Grblju gde slave Đurđevdan (23.4.)
Ćalasani Ćalasani nepoznato Mratinje/Piva Đurđevdan (23.4.)
Ćirovići-Moračani Ćirovići i od njih Golubovići pop Ćiro Raka/Skadar ->  Donja Morača -> [Zatarje -> [Ljutići, Maoče]/Pljevlja], Podbišće/Polja Kolašinska Aranđelovdan (8.11.)
Ćorovići-Bihorci Ćorovići i od njih Dupljaci Mehmed Ćor-paša Osijek -> [Lozna -> Ivanje]/Bihor -> Bjelopoljska oblast, Dupljaci/Korita muslimani
Uskokovići Uskokovići nepoznato Lješ -> Draževina -> Ćurčići/Pješivci Đurđic (3.11.) u Draževini, Mala Gospođa (8.9.) u Pješivcima
Hajdarpašići Hajdarpašići i od njih Derdemezi, Suljovići i Hasanbegovići Hajdar-paša Slavonija -> Bihor -> Kičava/Donji Kolašin, Bjelopoljska oblast muslimani
Hrebeljanovići-Lazarevići Šobajići opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori
Humci (SA) Đonovići, Miloševići, Omerćevići braća Đon, Omer i Bjeladin „Humac“ Đonovica/Tetovo -> Kroja -> Podhum/Hoti -> Tomići/Brčeli -> Žabljak Crnojevića/Ceklin (ranije Zeta), Humci/Cetinje Đonovići: Tomindan (6.10.); Humci: Đurđevdan (23.4.); Omerćevići: muslimani
Cicmili Cicmili dva brata Grbalj -> Piva Đurđevdan (23.4.)
Crnovršani Crnovršani nepoznato Kuči -> Crni Vrh/Vasojevići -> Bjelopoljska oblast -> Bihor muslimani
Čindraci Čindraci nepoznato Vučitrn -> Dolac/Bistrica muslimani
Čokrlići Čokrlije nepoznato Kuči -> Čokrlije/Donji Kolašin muslimani
Džanbegovići Zoronići nepoznato [Žiljak, Ušanovići]/Bistrica muslimani
Džukelići Vuljevići, Đonlekići, Perišići, Džukele Đuro Lazorce/Orahovo/Kuči -> Stjepovo/Zatrijebač, Bijelo Polje, Donji Kolašin Nikoljdan (6.12.) u Orahovu, Mala Gospođa (8.9.) u Sjepovu, u Bijelom Polju i Donjem Kolašinu su muslimani
Šahovići Šahovići nepoznato Kuči -> Donji Kolašin muslimani
Šekularci Vojvodići, Vukljevakovići, Radmuževići Petar Šekularac Šekular Jovanjdan (7.1.)
Škrijelji (A) Tutići, Šestani, Škrijelji Kerli Peć -> Škrijelji -> Bihor, Tutići/Donji Kolašin, [Šestani -> Mikulići/Mrkojevići, Pomožura, Seoca, Mačuge/Crmnica] Vračevdan (1.11.) u Vučedabićima i Donjim Seocima, Petrovdan (29.6.) u Gornjim Šestanima, Trojičindan (50 dana nakon Vaskrsa) u Dračevici i Karanikićima, Tijelovo (9. četvrtak nakon Uskrsa) u Đuravcima, Ilindan (20.7.) u Mačugama, u Bihoru i Tutićima su muslimani
Štekojevići Miloševići, Radojičići, Rajovići, Savićevići, Spasojevići Đuro Štekojević Kuči -> [Vitasojevići -> Do Pješivački]/Pješivci Jesenji Jovanjdan (23.9.)
Napomene:
(SA) – srpski rodovi i bratstva albanskog porekla prema predanjima
(AS) – albanski rodovi i bratstva srpskog porekla prema predanjima
(A) – albanski rodovi i bratstva
Za rodove koji nastanjuju više oblasti je podvučena matica na prostoru Crne Gore.
Za rodove čija bratstva praznuju više krsnih slava podvučena je najstarija krsna slava.
Za rodove koji nastanjuju više naselja u okviru neke oblasti nisu navedena imena tih naselja.

Na sledećoj karti su prikazana plemena i oblasti koja se spominju u prethodnoj tabeli.

Narodna podela na plemena i oblasti od 1878. do 1913. godine

Kao što se može primetiti, najveći broj velikih rodova potiče od srpskih srednjovekovnih porodica. Međutim, pojedini rodovi kao što su Hoti i Škrijelji imaju predanja o albanskom poreklu, dok Medini u Paštrovićima smatraju da su poreklom iz Italije ili Španije. Rodovi koji potiču od starijeg sloja stanovništva, kao što su recimo Bukumiri, nemaju ustaljena predanja o daljem poreklu. Iako su srpski rodovi pretežno pravoslavne vere, postoji i veliki broj bratstava, pa i čitavih rodova, koji su islamizirani, pretežno na severu današnje Crne Gore, dok su u Boki Kotorskoj mnoga manja bratstva za vreme Mletačke Republike prešla na katoličanstvo. Albanski rodovi su delom katoličke, a delom islamske veroispovesti, dok su pojedina bratstva prešla na pravoslavlje i preuzela srpski nacionalni identitet. Postoje i suprotni slučajevi, pa su tako Banjkani i Deljani iz Zatrijepča, koji su prema predanjima srpskog porekla, vremenom albanizovani jer su živeli u albanskom okruženju. Iako je krsna slava pre svega srpski pravoslavni običaj, i albanski katolici su u ogromnoj većini sve do Prvog svetskog rata slavili krsnu slavu što je posledica njihovih viševekovnih kontakata sa Srbima i uticaja srpske kulture.

Teritorijalni razmeštaj najvećih rodova prema predanjima

Na sledećoj karti je prikazan teritorijalni razmeštaj najvećih rodova u Crnoj Gori po selima i zaseocima u kojima su ti rodovi činili apsolutnu većinu stanovništva na osnovu narodnih predanja.

Najveći rodovi u Crnoj Gori 1913. godine prema ustaljenim narodnim predanjima

Bratstva koja prema predanjima vode poreklo od vlastele su grupisana na ovoj karti, pa su tako recimo kao Vojinovići prikazana sva bratstva koja prema predanju vode poreklo od ovog vlasteoskog roda. Manji broj rodova koji su navedeni u predhodnoj tabeli nije prikazan na karti jer nisu činili apsolutnu većinu stanovništva ni u jednom selu.

Više o poreklu, predanjima i haplogrupama svih do sada testiranih bratstava iz Crne Gore se može pročitati u sledećima člancima:

 Korišćena literatura
  • Andrija Jovićević, Zeta i Lješkopolje, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 23), Srpski etnografski zbornik (knjiga 38), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1926.
  • Andrija Jovićević, Malesija, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 15), Srpski etnografski zbornik (knjiga 27), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1923.
  • Andrija Jovićević, Plavsko-Gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 10), Srpski etnografski zbornik (knjiga 21), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1921.
  • Andrija Jovićević, Riječka Nahija, Beograd, Naselja srpskih zemalja (knjiga 7), Srpski etnografski zbornik (knjiga 15), Srpska Kraljevska Akademija, 1911.
  • Andrija Jovićević, Crnogorsko Primorje i Krajina, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 11), Srpski etnografski zbornik (knjiga 23), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1922.
  • Andrija Luburić, Drobnjaci – pleme u Hercegovini, Beograd, 1930.
  • Blažo Knežević, Vlastelinovići, Podgorica, 2006.
  • Blažo A. Strugar, Strugari – bratstvo u Ceklinu 1450-1980, Cetinje, 1983.
  • Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u turskoj granici, Naselja srpskih zemalja (knjiga 3), Srpski etnografski zbornik (knjiga 6), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1905.
  • Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u crnogorskoj granici, Naselja srpskih zemalja (knjiga 2), Srpski etnografski zbornik (knjiga 5), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1903.
  • Branislav Đurđev, Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena, Posebni radovi (knjiga 4), Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Titograd, 1984.
  • Branko V. Kostić, Kostići – bratstvo u Ceklinu, Pegaz, Podgorica, 2014.
  • Bratstvo Vukčević, Crnogorsko pleme Lješnjani (Vukčevići) – Lješanska nahija, Draževina, 1910.
  • Vlado Đ. Duletić, Tragom prošlosti Duletića, Budvanski kulturni identitet, Budva, 2015.
  • Vojin S. Murišić, Kruševice (Svrčuge – Petijevići – Bijelići) (knjiga 2), Biblioteka „Hronika sela“, Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije, Beograd, 2000.
  • Vujanić, Jerković, Krtinić, Marinković, Knjiga o Macurama, Društvo srpskih rodoslovaca „Poreklo“, Beograd, 2014.
  • Vukašin Vučkov Šoškić, Šoškići iz Polimlja, Beograd, 1995.
  • Vukota Miljanić, Akim Miljanić, Prezimena u Crnoj Gori, Beogradska knjiga, Beograd, 2007.
  • Vule Knežević, Pleme Šaranci, Beograd, 1961.
  • Dragan Krušić, Bratstvo Slavujevići (Matovići i Krušići) u prošlosti Banjana, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
  • Dušan J. Ljumović, Piperi – pleme u Crnoj Gori, SANU – „Hronika sela“ / Kulturno prosvetna zajednica Srbije, Beograd, 2000.
  • Đorđe M. Ojdanić, (Ne)poznate Lubnice, Komovi, Podgorica, 2005.
  • Đurđica Petrović, Mataruge u kasnom srednjem veku, Glasnik Cetinjskih muzeja (knjiga 10), Cetinje, 1977.
  • Ejup Mušović, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, Etnografski institut Srpske akademije nauke i umetnosti, Beograd, 1979.
  • Zvonimir M. Mijušković, Pleme Pješivci – krajina Stare Crne Gore, Beograd, 1984.
  • Zoran Mijbegović, Krtoljske priče, Tivat, 2016.
  • Jovan Vukmanović, Paštrovići, Cetinje, 1960.
  • Jovan Vukmanović, Crmnica – antropogeografska i etnološka istraživanja, Posebna izdanja (knjiga DLXXXIII), Odeljenje drštvenih nauka – odbor za filozofiju i društvenu teoriju (knjiga 1), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1988.
  • Jovan Erdeljanović, Bratonožići – pleme u crnogorskim Brdima, Naselja srpskih zemalja (knjiga 5), Srpski etnografski zbornik (knjiga 11), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1909.
  • Jovan Erdeljanović, Postanak plemena Pipera, Srpski etnografski zbornik (knjiga 17), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1917.
  • Jovan Erdeljanović, Kuči, Naselja srpskih zemalja (knjiga 4), Srpski etnografski zbornik (knjiga 8), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1907.
  • Jovan Erdeljanović, Stara Crna Gora, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 24), Srpski etnografski zbornik (knjiga 39), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1926.
  • Jovan F. Ivanišević, Podlovćensko Cetinje, Javor br. 5, 12, 14, 16, 24 i 25 iz 1892. godine, Cetinje, 1892.
  • Jovan F. Ivanišević, Putopis kroz Male Cuce, Javor br. 37, 38 i 39 iz 1891. godine, Cetinje, 1891.
  • Kosto R. Perućica, Oputna Rudina, Beograd, 1989.
  • Marko D. Obradović, Porijeklo i rodoslov Obradovića iz Lubnica, Stupovi / Libertas, Andrijevica / Bijelo Polje, 1995.
  • Marko Miljanov Popović, Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi, Zadužbina Ilije M. Kolarca, Beograd, 1904.
  • Miladin Kontić, Pleme Pješivci sa istorijom bratstva Kontić, Beograd, 1977.
  • Milan – Mišo Brajović, Pleme Bjelopavlići, Kulturno-prosvjetna zajednica, Podgorica, 2000.
  • Milan Peković, Nikšićka Župa, Beograd, 1974.
  • Milan R. Milanović, Bajkove Kruševice, Biblioteka „Hronika sela“, Odbor SANU za proučavanje sela / Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije, Beograd, 1997.
  • Mileta Vojinović, Pljevaljski kraj – prošlost i poreklo stanovništva, Pljevlja, 1997.
  • Milisav Lutovac, Bihor i Korita – antropogeografska istraživanja, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 40), Srpski etnografski zbornik (knjiga 81), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1967.
  • Milisav Lutovac, Rožaje i Štavica – antropogeografska istraživanja, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 37), Srpski etnografski zbornik (knjiga 75), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1960.
  • Milovan P. Pejović, Pleme Komani, Cetinje, 1976.
  • Milorad Joknić, Stanovništvo u pljevaljskom kraju, „Proleter“ AD Bečej, Pljevlja, 2006.
  • Miloš Vojinović, Stotinu godina od iseljavanja muslimana iz Crne Gore za Tursku 1914-2014, Kolašin / Alačata, 2014.
  • Miloš Vojinović, Tadija Bošković, Popis domova u novim krajevima Kraljevine Crne Gore 1913. godine, Kolašin, 2015.
  • Milun M. Šturanović, Ozrinići kraj Nikšića – prilozi za monografiju, Asocijacija sporta i kulture, Podgorica, 2000.
  • Miljan Jokanović, Pleme Kuči – etnička istorija (2. izdanje), Medeon / Print, Podgorica, 2000.
  • Mirko Barjaktarović, Rovca, Crnogorska akademija nauka i umetnosti, Titograd, 1984.
  • Mirko Barjaktarović, Selo Petnjik, Zbornik radova etnografskog instituta (knjiga 19), Beograd, 1986.
  • Mirko Vukićević, Vukićevići iz Trešnjeva i njihovi korijeni, PAKO, Andrijevica, 2015.
  • Momčilo Mićović, Banjani, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
  • Nebojša Drašković, Čevsko Zaljuće i Donji Kraj – sela u plemenu Ozrinići, Biblioteka „Hronika sela“, Odbor za proučavanje sela SANU / Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije / Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srbije, Beograd, 1999.
  • Nikola S. Vujačić, Bratstvo Vujačić, Nikšić, 1984.
  • Nikola P. Rajković, Pleme Kosijeri 1439-1945, Cetinje, 1968.
  • Obrad Višnjić, Golija i Golijani, Trebinje 1987.
  • Obren Blagojević, Piva, Odeljenje društvenih nauka SANU, Beograd, 1971.
  • Pavle Radusinović, Naselja Stare Crne Gore – opšti dio, Posebna izdanja (knjiga DLXII), Odeljenje društvenih nauka (knjiga 92), Srpska akademija nauka i umetnosti / Narodna knjiga, Beograd, 1985.
  • Pavle Radusinović, Naselja Stare Crne Gore – posebni dio, Posebna izdanja (knjiga DLXII), Odeljenje društvenih nauka (knjiga 92), Srpska akademija nauka i umetnosti / Narodna knjiga, Beograd, 1985.
  • Pavle Radusinović, Stanovništvo i naselja Zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba (knjiga prva), NIP „Univerzizetska riječ“ / Istorijski institut SR Crne Gore, Beograd, 1991.
  • Pavle Radusinović, Stanovništvo i naselja Zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba (knjiga druga), NIP „Univerzizetska riječ“ / Istorijski institut SR Crne Gore, Beograd, 1991.
  • Petar Mrkonjić, Srednje Polimlje i Potarje u Novopazarskom sandžaku, Srpski etnografski zbornik (knjiga 6), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1905.
  • Petar Pejović, Ozrinići – pleme Stare Crne Gore, Beograd, 2004.
  • Petar Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 15), Srpski etnografski zbornik (knjiga 27), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1923, reprint izdanje (CID, Podgorica, 1997.)
  • Petar Šobajić, Korjenići, Glasnik Etnografskog muzeja na Cetinju IV, Etnografski muzej na Cetinju, Cetinje, 1964.
  • Rade Vujisić, Bratstvo Vujisića, ITP „Unireks“, Podgorica, 1998.
  • Radoje M. Uskoković, Iseljeni Nikšići, Zbornik radova posvećen Jovanu Cvijiću, Beograd, 1924.
  • Radojko Koprivica, Bratstvo Koprivice – porijeklo, sveštenici, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
  • Radoslav-Jagoš V. Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo, 1935.
  • Rajko Raosavljević, Morača, Rovca, Kolašin, Stručna knjiga, Beograd, 1989.
  • Sava Nakićenović, Boka (antropogeografska studija), Naselja srpskih zemalja (knjiga 9), Srpski etnografski zbornik (knjiga 20), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1913.
  • Sava Pejović Treći, Protokol – Porijeklo Pejovića, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
  • Svetozar Tomić, Banjani, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 31), Srpski etnografski zbornik (knjiga 59), Srpka akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1949.
  • Svetozar Tomić, Drobnjak, Naselja srpskih zemalja (knjiga 1), Srpski etnografski zbornik (knjiga 4), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1902.
  • Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 31), Srpski etnografski zbornik (knjiga 59), Srpka akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1949.
  • Slobodan Mišović, Stanovništvo pljevaljskog kraja, Zavičajni muzej u Pljevljima, Pljevlja, 2013.
  • Slobodan N. Kovačević, Grahovski Kovačevići kroz vekove i ratove, Pergament, Priština, 1998.
  • Stevan Popović, Rovca i Rovčani u itoriji i tradiciji (Drugo dopunjeno izdanje), ITP „Kolo“ / ITP „Unireks „, Nikšić, 1997.
  • Stojan Karadžić, Vuk Šibalić, Drobnjak – porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo (II izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Beograd, 1997.
  • Tomo P. Oraovac, Arbanaško pitanje i srpsko pravo, Beograd, 1913, reprint izdanje (Prometej, Beograd, 1999.)
  • Čedomir S. Bulajić, Vilusi, Biblioteka „Hronika sela“, Odbor za proučavanje sela SANU / Institut za sociološka istraživanja, Beograd, 1994.
  • Špiro Lučić, Ljetopis porodice Lučića i Parohije sutorinske od 1680. do 1930. godine, Zavičajni muzej Herceg-Novi, Herceg-Novi, 2000.
  • Božidar A. Vukčević, Lješanska Nahija II, Montenegrina, Kanada 2003.
  • Čedomir S. Bulajić, Rodoslov bratstva Bulajić, Beograd, 1987.
  • Fadil M. Kardović, Porijeklo bratstva Kardovića, Sportturist, Novi Pazar, 2010.
  • Jovan B. Keković, Porijeklo i rodoslov Kekovića iz Zagarača (2. izdanje), NVO Kekovići iz Zagarača, Podgorica, 2013.
  • Jovo Medojević, Muslimani u bjelopoljskom kraju 1477-2002, Almanah, Podgorica, 2003.
  • Nadžib Kočan, Selo Vrbica u turskim popisima, Novopazarski zbornik 36, Novi Pazar, 2013.
  • Miloš Krivokapić i Saša Knežević, Prilog proučavanju porijekla stanovništva i antroponimije Orahovca (Boka Kotorska), Anali Dubrovnik 55/1, Dubrovnik, 2017.
  • Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima – Knjiga I, Istorijski institut SR Crne Gore, Cetinje, 1963.
  • Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima – Knjiga II, Istorijski institut SR Crne Gore, Cetinje, 1974.
  • Robert Elsie, The Tribes of Albania – History, Society and Culture, I.B.Tauris & Co. Ltd, London/New York, 2015.
  • Veselin Konjević, Kazivanje Ahmet-bega Mušovića, Matica br. 69, Matica crnogorska, Cetinje, 2017.

Komentari (12)

  • Milo

    Bilo bi od koristi da nam savremeni mislioci objasne kako su to u Crnoj Gori u XIV vijeku živjeli Albanci, pored Srba. Jednostavno, zato što je, Albanija uspostavljena kao strani protektorat tek 1913.g. Ime nije dobila po dominantnim etničkim grupama, već po geografskoj odredice iz jezika stranih osnivača. Dvije najbrojnije etničke grupe, Gege i Toske, su se i tada i danas samoidentifikovale kao Šiptari. Po tome zovu i svoj sadašnji zajednički jezik. Dakle, Albanci su stanovnici današnje Albanije i jednostavno nisu mogli živjeti u Crnoj Gori. Dodatno, taj prostor je tada bio Zeta, pa potom Crna gora, a tek odskora postaje Crna Gora. Dakle, ta priča o porijeklu ima veliku rupu od samog početka. Dodatno, kakve povlastice dobijali Vlaški stočari od srpskih vladara, najbolje se vidi iz Dušanovog zakonika. Trebalo bi to imati u vidu, umjesto nagađanja.

    Odgovori
    • Ivan Vukićević

      Izneli ste više netačnih tvrdnji.
      Najpre, Albanci sebe ne zovu Šiptarima, već Šćiptarima (Shqiptarët na albanskom). Šiptarima ih jedino nazivaju Srbi u novije vreme i to pre svega sa negativnom konotacijom. Srbi su Albance u prošlosti najčešće nazivali Arbanasima, da bi se naziv Arnauti ustalio za islamizirane Arbanase. Kasnije je pod uticajem naziva novoformirane države i za narod počeo da preovlađuje naziv Albanci. Nazivi Arbanasi i Albanci se paralelno koriste još od srednjeg veka, kako od strane Grka i Latina, tako i od strane Srba, i odnose se na etničku grupu, a ne na stanovnike oblasti ili države koja se zove Albanija kako tvrdite. U Albaniji je za vreme Nemanjića bilo dosta Srba, ali nikada nisu nazivani Albancima. Dakle, nazivi Albanci, Arbanasi i Šiptari su sinonimi u srpskom jeziku, i sva tri se odnose na sve pripadnike naroda koji sebe naziva Shqiptarët, isto kao što se i naziv Srbi odnosi na sve Srbe, a ne samo na Srbe iz Srbije. Reći da je nepravilno nazvati Albance u Crnoj Gori tim imenom samo zato što na svom jeziku sebe drugačije nazivaju je isto kao kad bi rekli da je nepravilno zvati Nemce tim imenom jer oni sebe nazivaju Deutsche. Međutim, iako za svoje stavove nemate bilo kakvo pokriće, vidim da pozivate druge da ih svega par minuta kasnije aminuju u botovskom maniru tako tipičnom za današnje vreme (ovo se odnosi na Jokanov komentar). Vrlo savremeno, nema šta.

      Odgovori
  • Bogoljub

    Poštovani,
    Interesuje me na osnovu čega tvrdite da Lutovci (odnosno noviji sloj Pipera) je izmislio svog pretka Pipa da bi mogao da „svojata“ ime plemena? Vrlo je moguće i da je kapetan Gojko (koji je isto tako mogao doći iz oblasti Pilot ka Skadru, odnosno ka Lijevoj rijeci, a ne samo iz Pirota iz Srbije, što isto tvrde pojedina bratstva u Piperima, a što je zabeležio i Jovan Erdeljanović, a što je i verovatnije jer je u drugoj polovini 15tog veka Pirot već bio pod Osmanlijama), mogao doći u oblast kojoj su starosedeoci imali već ime Piperi, a on nazvao svog sina po njima, možda i iz zahvalnosti, ili nečeg drugog. Naravno ovo što iznosim je samo mogućnost, ali me zanima na osnovu čega ste zaključili da se sigurno radi o izmišljenom pretku, što ste ponovili više puta u radovima ovde. Kapetan Gojko je jedan od retkih „predaka“ koji nisu po priči ni iz kakve veće velikaške porodice, a koga su zabeležili i Bratonožići i Piperi. Takođe, isto me interesuje, da li znate kojoj genetici pripadaju Lazarevići u Piperima, koji isto tvrde da su od tog zajedničkog pretka i da je Lazar bio brat Vukotin, a sin Gojislava. U pitanju je noviji sloj Pipera, kako beleži Erdeljanović.

    Odgovori
    • Ivan Vukićević

      Teoretski je sve moguće, pa i to da je Gojko (ili Gojak) zaista imao unuka Pipa. Ali sudeći po tome što postoje slični primeri u Crnoj Gori gde su doseljenici naknadno izmišljali pretke preko kojih su sebe proglašavali za osnivače plemena (recimo Abramovići i Milići u Bjelicama spominju pretka Bjelana), čisto sumljam da je Pipo iz rodoslova Lutovaca ikada postojao. Tim pre što je taj rodoslov i inače vrlo problematičan jer njime Lutovci svojataju i Crnce i Mrke za koje se pouzdano zna da su drugačijeg porekla (za Mrke je to i genetski potvrđeno). Tako je Mrkoje (navodni rodonačelnik Mrka) u rodoslovu Lutovaca naveden kao Pipov brat, dok je Simo zvani Crni (navodni rodonačelnik Crnaca) naveden kao Pipov unuk. Očigledno se radi o naknadnim izmenama u rodoslovu čiji je cilj stvaranje plemenskog jedinstva između tri najveće grupe bratstava – Lutovaca, Crnaca i Mrka.

      Odgovori
      • Bogoljub

        Poznajem taj rodoslov i tu se apsolutno slažem sa Vama. Da je rodoslov naknadno proširen da bi uključili Crnce i Mrke, to je gotovo sigurno. Svibnjani bi, ako se ne varam, potpali onda pod Lutovce koji su I2? Ali za Gojka (Gojak) mi je čudno, jer uglavnom se priče vezuju baš za visoko plemstvo, u smislu Nemanjići, Mrnjavčevići i slično, a Gojko je bio po predanju kapetan, eventualno upravnik grada Pirota (naveo sam gore, iskreno i ja više naginjem ka Pilotu ka Skadru nego ka Pirotu zbog vremenskog perioda). Pak, što se tiče rodoslova, na osnovu toga što ste naveli, više mi deluju problematičnije te bočne grane koje idu ka Mrkama, nego ove što nastavljaju dalje ka Lutovcima. U svakom slučaju, nadam se samo da nisam ostavio „kritizerski“ utisak sa ovim pitanjima, jer mi to nije bila namera, nego jer sam čitao neke stvari, a vidim da znate dosta pa me zanimaju novije informacije o ovoj problematici.

        Odgovori
        • Ivan Vukićević

          Daleko od toga, Vaše pitanje je sasvim na mestu. Zbog konciznosti nisam mogao da ulazim u sve detalje u tekstu, ali zato su tu komentari da pokušam da odgovorim na sva eventualna pitanja. Navešću još jedan razlog koji nisam prethodno spomenuo zbog kog mislim da Pipo nije postojao. Gojko je prema rodoslovu imao samo jednog sina – Nikolu, dok je Nikola pored Pipa imao Mrkoja i još jednog kome se ne zna ime. Kako je dokazano da Mrkoje nije postojao, a ime Pipo je sumljivo iz razloga koje sam već naveo, rekao bih da je ceo taj pas izmišljen. Rodoslov je dosta pouzdan kada je u pitanju potomstvo Gojislava i Đurka, dok ranije pasove treba uzeti sa velikom rezervom.
          Pod pretpostavkom da su testirani Božovići iz Ibarskog Kolašina zaista od Božovića iz Pipera kako glasi njihovo predanje, onda bi trebalo da svi Lutovci pripadaju I2 haplogrupi uključujući i Svibljane. S obzirom da se radi o vrlo razgranatom rodu, verujem da nećemo dugo čekati dok ne dobijemo definitivnu potvrdu.

          Odgovori
          • Ivan Vukićević

            Od naše prepiske je prošlo nešto više od godinu dana, a u međuvremenu je dosta toga razjašnjeno. Testirano je nekoliko Lutovaca iz različitih grana ovog roda i nedvosmisleno je utvrđeno da svi pripadaju grani R1b-Y32147, tako da se ispostavilo da su Božovići pribraćeni Lutovcima. Takođe, za Crnce je utvrđeno da pripadaju grani E-Z5018. Kao što smo i očekivali, nisu isti rod sa Lutovcima.

            Odgovori
  • Zdravko

    Pozdrav,
    Sviđa mi se Vaš tekst o rodovima , i sve ove dileme i problemi koji se pojavljuju kroz predanja , tako da bez čvrstih dokaza sve treba uzimati sa rezervom.Inače pratim Vaše tekstove na portalu i vrlo sam zadovoljan.
    Interesuje me kako ste razvrstavali prezimena , pošto se moje ne pojavljuje , a vuče korene iz tog podneblja.
    Očekujući odgovor ,zahvaljujem se na uloženom trudu i srdačno Vas pozdravljam.
    Zdravko Roćen

    Odgovori
    • Ivan Vukićević

      Zdravko, u tekstu su navedeni isključivo rodovi koji su početkom prošlog veka imali najmanje 20 kuća, međutim promaklo mi je navedem Vaše bratstvo iako je Roćena samo u Bršnu kod Nikšića bilo 20-ak kuća. Dopunio sam tekst, tako da su Roćeni sada navedeni u tabeli i prikazani na karti, konkretno u zaseoku Orašac (selo Rasova u Šarancima) gde su Roćeni bili jedino bratstvo. Hvala Vam na odličnom pitanju!

      Odgovori
  • Dragutin Vučinić

    Nabrajatez ovde, u vašem radu, bratstva, tj. Rodove sa preko 20 porodica… izostavili ste rod u Piperima, odnosno u Rogamima, od 33 porodice- koliko ih je pobrojao Dr. Jovan Erdeljanović, naime radi se o bratstvu Vučinići ( sa trbuščićima Nenadićii, Cekovima i Veljovići) i bratstvu Vukanovići ( Blažićii ili Todići i Božarići) koji potiču od zajeddnićkog pretka u prvom koljenu- oca Raška! Proučavaju preglednu mapu najvećih rodova u Crnoj Gori vidim da u Rogamima 4/5 teritorije zauzimaju Rajkovići i Stamatovići (navedeni pod rednim br.135) i u skoro samom sjevero-istočnomom uglu navodite rod Mladenoviće (navedenim por red. br 110) ?!? Proučavam porijeklo ovog roda- bratstva (pošto mu i sam pripadam) ali nikad od nikog u bratstvu, selu Rogamima i Piperima nisam čuo za taj podatak- Mladenovići, bez Raškovića sa 33 porodice 1906.g. znam da je ovo ogroman projekat, ali lupati kao Maksimalno po diviziji nije rješenje.

    Odgovori
    • Ivan Vukićević

      Dragutine, pre nego što za nekoga kažete da „lupa maksimalno po diviziji“, bolje proučite prvo tematiku. Na karti koju spominjete nisu prikazana bratstva, već isključivo rodovi prema narodnim predanjima, kao što i piše u naslovu karte. Bratstvo je jedno (recimo Vučinići), a rod obuhvata jedno ili najčešće više bratstava. Vučinići su prema predanju od Balevića iz Bratonožića, a Bratonožići su prema predanju od vlastele Brankovića. Najstarije poznato prezime Brankovića jeste Mladenović (rodonačelnik Brankovića je Branko Mladenović), a na karti su navedena nastariji nazivi rodova. Shodno tome u Rogamima su prikazani Mladenovići, a ne Brankovići, Bratonožići, Balevići ili Vučinići. Takođe, kod Mladenovića na karti možete da vidite zvezdicu kojom su označeni rodovi koji su prema predanju od vlastele, a o njima sam detaljnije pisao u tekstu o vlasteli što sam i spomenuo u ovom tekstu. Međutim, onima koji ne vide niti žele da vide dalje od svoje kuće i svog sela ništa ne vredi. Samo, u Crnoj Gori se nekada barem pazilo za svaku izgovorenu reč, ali to očigledno više nije slučaj.

      Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top