Poreklo prezimena, selo Nakrivanj (Leskovac) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva sela Nakrivanj, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“.   Priredio saradnik Porekla Milodan. P Poreklo stanovništva sela Nakrivanj, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“.   Priredio saradnik Porekla Milodan. P Rating: 0
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, selo Nakrivanj (Leskovac)

Poreklo prezimena, selo Nakrivanj (Leskovac)

Poreklo stanovništva sela Nakrivanj, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“.   Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Na pola puta između Strojkovca i Čukljenika nalazi se selo Nakrivanj, na obalama Nakrivanjske Reke i pored puta koji postoji punih 400 godina, vezujući preko planine Kukavice Leskovac i Vranje, odnosno Beograd i Solun.

Ime sela.

Za vreme Turaka neki Nakrivčanin, sakat unogu, gegajući se, često je dolazio svome spahiji u Leskovac i molio  da ga poštedi davanja, jer je siromašan i pri tome još i sakat. Turskom spahiji je dodijalo moljakanje ovog čoveka, pa ga je podrugljivo nazvao nakrivanj pa je, vremenom i selo dobilo isti naziv.

Razvitak sela.

Nakrivanj se pod Turcima verovatno razvio kao karavanska stanica pred ulazak u planinu. U planinama je bilo hajduka, pa su se u Nakrivnju grupisali i tako u većim grupama nastavljali put preko Kukavice. Polovinom XIX veka selo je imalo 60 kuća, što je sa tadašnje prilike bilo veliko naselje. Nakrivanj je 1884. godine imao 110 poreskih glava. Prema popisu iz1959. godine Nakrivanj je imao 217 domaćinstava. Po veličini Nakrivanj je drugo selo u Porečju, posle Vučja. Razvoj industrije u Vučju doprineo je razvitku Nakrivnja, koji je udaljen od Vučja četiri kilometra.

Postanak sela i prošlost.

Nakrivanj je bio gospodarsko selo. Imalo je jednog gospodara, koji se zvao Sadik-aga, koji je u Nakrivnju sagradio vodenicu i podigao kulu na četiri sprata, pa je tom prilikom preselio 27 kuća iz Nakrivnja i naselio ih u Čukljenik, pa je u selu ostalo svega 13 kuća.

Po kazivanju Natalije Kostić iz Beograda, selo Nakrivanj je bilo pod zaštitom njenog svekra Jorgaća Kostića, onog Jorgaća, koji je bio jedan od tri gospodara Presečine. Izgleda da je i Neško Mitrović, iz Leskovca, bio neka vrsta čitluk-sahibije u Nakrivnju i Nakrivanjskom Čifluku.

Po predanju, negde oko 1789. godine neki Peša Prčić, iz Nakrivanjskog Čifluka bio je digao narod na Turke, Turci dovedu vosjku na tog buntovnika. Peša se sretne sa tom turskom vojskom „na selu Palikući“. Tu su se vojske tukle četiri dana. Na kraju Turci razbiju Pešine pobunjenike a selo Palikuću spale.

Nakrivčani su se još jednmom herojski poneli, kada je u zimu 1877. godine planuo u Porečju ustanak. U četi vođe ustanka Vlajka Stojanovića bilo je dosta Nakrivčana, među njima i neki Kumbara, verovatno od sadašnjeg roda Kulumbararca. Taj Kumbara, posle pogibije Vlajka Stojanovića, je preuzeo komandu nad ustanicima zabarikadiranim u Dilaver-begovoj kuli i energičnom komandom odbio napade arbanaškog odreda čime je Porečje dalo svoj doprinos u konačnom oslobođenju od Turaka.

Vode.

Kroz selo Nakrivanj, celom njegovom dužinom, teče brza reka, koja se do Nakrivnja zove Čukljenička Reka a odatle Nakrivanjska Reka. Još pod Trcima iskopan je kanal, kojim je uhvaćen dobar deo vodene mase Nakrivanjske Reke i na tom kanalu su podignute mnogobrojne vodenice.

Zemlje i šume.

Atara Nakrivnja je veliki i zahvata pobrđa, talasastu rečnu terasu nakrivanjske reke i planinu. Atar je veličine 2949 hektara od čega na oranice pada 512, a na šumu spada 2198 hektara.

Zemlja nosi ove nazive: Njive, Selište, Seoska Dolina, Donje Polje, Raskrsje, Grbavica, Rosulja, Zli Dol,  Donje Jasenje, Orlovo Gnezdo, Bečkarnica, Uška Dolina, Crveni Breg, Sovište, Donje Jasenje, Krivi Rid, Karagučevica, Jasenova Padina, Laz, Dedin Dol, Smreker, Andrejin Kladenac, Prelopat, Golemi Rnjakovac, Mali Rnjakovac, Duboka Dolina, Zoljevski Rid i Široka Padina.

Poreklo stanovništva.

Selo Nakrivanj je podeljeno deset mahala: Tošina, Filipova, Kolumbarska, Ljuričova, Mariškina, Gaginska, Stojkovska, Stevančovska, Vlajkovska i Kraljina Mahala.

U selu žive ovi rodovi:

Starosedeoci:

-Tošići, Petkovići, Pešini, Jovići, Grci, Krstići, Božanci, Milenkovići, Jovići, Kulubarci, Ukinci,  Marjanovići, Nevenkini, Ljutičovi, Markovi, Vlajkovci, Stevančovci, Kovelčini, Lazarevići, Petrinci, Lazarevići drugi, Đermazovi, Mijalkovi, Veličkovi, Nikolini i Baba-Đurđini.

-Savići su doseljeni iz užičkog kraja.

-Cvetković Stojan – Srbin doseljen je iz užičkog kraja.

-Anđelkinovi su iz Rašinog Laza.

-Serbezovi su  iz Rašinog Laza.

-Filipovi su iz Rašinog Laza.

-Mihajlovići su iz Vinbaračke Mire.

-Božinci ne znaju za svoje poreklo.

-Jankovići su doseljeni iz okoline Užica.

-Gaginci su doseljeni iz Gaginca.

-Jerci su doseljeni iz okoline Užica.

-Mariškini su iz Rašinog Laza.

-Gaćini-Jorgaćevi su iz Brze.

-Savinci su doseljeni iz okoline Užica.

-Stojkovi su iz Rašinog Laza.

-Kanini su iz sela Kukavice – Poljanica.

-Kraljevići su i z Prokupačkog kraja.

U selu Nakrivnju živi i osam romskih porodica.

-Dragutnin Ristić, starosedelac.

-Trajko Jović, starosedelac.

-Đorđe Jović je starosedelac.

-Živojin Jović je starosedelac.

-Nikola Anđelković je starosedelac.

-Đura Nikolić je starosedelac.

-Svetozar Stamenković je starosedelac.

-Božidar Stojanović je starosedelac.

Zanimanje stanovnika.

Nakrivčani se bave zemljoradnjom a ranije su se bavili vodeničarstvom i preradom drveta. Danas na svojim njivama gaje jagode i to u znatnim količinama. Na pijaci u Leskovcu prodaju kruške i jabuke, koje uzgajaju u svojim voćnjacima.

Imaju 14 registrovanih zanatlija. Ovde nisu uzeti u obzir Romi, od kojih se neki bave sviranjem, dvojica su kovači a ostali fabrički radnici.

Uz zemljoradnju, Nakrivčani se bave stajskim stočarenjem. Svako domaćinstvo nastoji da ima bar po dve krave, gaje svinje za sopstvene potrebe. Stoku napasaju na planini. Ovaca imaju malo, jer je utrina razorana.

Iz svojih zabrana koriste drva za ogrev i prodaju na pijaci u Leskovcu.

IZVOR: Prema knjizi Jovana Jovanovića „Leskovačko Porečje“. Priredio saradnik Porekla Milodan.


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top