Poreklo prezimena, selo Radovići (Tivat) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva selo Radovići, opština Tivat. Stanje iz 1913. godine. Prema antropogeografskoj studiji "Boka" popa Sava Nakićenovića. Priredio saradnik port Poreklo stanovništva selo Radovići, opština Tivat. Stanje iz 1913. godine. Prema antropogeografskoj studiji "Boka" popa Sava Nakićenovića. Priredio saradnik port Rating: 0
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, selo Radovići (Tivat)

Poreklo prezimena, selo Radovići (Tivat)

Poreklo stanovništva selo Radovići, opština Tivat. Stanje iz 1913. godine. Prema antropogeografskoj studiji „Boka“ popa Sava Nakićenovića. Priredio saradnik portala Poreklo Miroslav Zdravković.

Radovići, crkva Sv. Gospođe

Radovići, crkva Sv. Gospođe

Jedno 10 m jugoistočno u Gošićima, u visini nad morem 128-17m, u ravnici, u zavjetrini, sred maslinove šume, s obje strane državnog puta. Potoka tu nije, a imaju živi izvor „Krkavac“. Piju s njega vodu, a imaju i čatrnje, iz kojih piju vodu kišnicu. Ne pada snije, a s jugom dolazi kiša.

Oranice ima 14h, vrti 47, vinogradi 1,55, pašnjaci 16 i šume 279. Sve je ovo u selu i u neposrednoj blizini. U Soliockom Polju imaju zajedničko polje, a na Stradiotima do dijela Gošićkog ima selo svoje zajedničke dionice, gdje rastu masline. Na ovim zemljama ne drže kmetove, već sami rade, pošto i onako nema više od jednog sata daljine… Selo hrani i domaćih životinja i to: 21 goveče, 78 ovaca, 19 koza i 12 svinja.

Selo se nalazi pokraj puta, s jedne i druge strane. Kuće su zbijene, bez reda. Opaža se, da su pored puta zbijenije plemenske kuće. Selo ima oblik varošice. Tu je poštarski i brzojavni ured, sijelo općine dvorazredna škola, parohijalni ured, oružnička postaja, u blizini im parohijalna crkva Sv. Gospođa, a nedaleko i saborna crkva sv. Spas, što sve daje selu lijep izgled i osobiti život, a k tomu mjesto zdravo.

Najveće je pleme Starčevići (14k), koji su u najvećoj grupi, pak Vulević (4k), Stegić (4k), Antonović (4k), Brinić (4k), Rusović (4k), Benović (1k), Jokić (2k), Radinović (3k), Mijočević (1k) i Ban (1k). – Plemenski skupovi su u rastojanju 10-200m. Od skora, rad službe, nastanio se ovamo činovnik poštarski Mršić i nadučitelj Popović.

U selu je 48 domova (60k), a stanovnika 194 (muški 79, ženski 115, pravoslavni 181, rimokatolički 13).

Selo je dobilo ime po Radu Dapčiću, Dapkovu sinu, a vodniku arbanaških doseljenika. Tako je dakle nazvato u 16v, jer se tad oni ovdje doselili.

Od starina je Sv. Gospođa, koju su Radovići ogradili među svojim naseljenjem. Ona se spominje 1605. godine ali je postojala već 1594, i tada je u njoj posluživao onaj pop Stevan Bošković, koji je iste godine kupovao neke zemlje u Marka Dapčeva s Brda. Sasvim je obnovljena 1843. To je krasna crkva sa kubetom i zvonikom visokim…

Bilo je, po narodnom predanju ovdje sela i prije, nego li ga u 16v naseliše potomci Rada Dapčića. Ovdje je prije njih bilo mnogobrojno naseljenje, za koje predanje veli, da su ih Barbarezi pogubili. Od starosjedelaca danas je tu samo porodica Ban, koja se prije zvala Lošan, a pošto Barbarezi sve isjekoše, a on se bjegstvom spasao u Kiljoraču (kraj ispod Gošića). On, kad se povrati, te kad vidje da nema nikog, sta se baniti, i zato ga prozvaše Ban. Slave Srđev-dan. Čitula Đura Bana iz 18. vijeka nalazi se u man. Savini. Potomci Rada Dapčića, kod je otac Dapko došao u 16. vijeku iz Arbanije ovamo jesu: Vulovići, Starčevići, Stegići, Antonovići, Brikići, Rusovići, Jokići, Radinovići i Mijočevići. Svi slave Srđev-dan. Čitula Joka Starčevića iz 18v, Vuka Starčevića, Đura Stijekova Starčevića, Rada i Laza Jovova Starčevića i Iva Radova Starčevića. Čitula Jova Rastegića, u kojoj se, između ostalih, spominju monahinje Marije i Nastasija…

Još su bili od davnina u Radoviću porodice Terzići i Kučevići, koje također bili potomci Rada Dapčića. Slavili su Srđov-dan i istračili se. Čitula Jova Stijepolja Terzića i Stanka Radova Kučevića nalaze se u Savini.

– Porodica Đenović došla iz Glavatičića (Grbalj) ima 100g, slavi sv. Dimitriju;

Mršić, iz Meljine ima 4g slava sv. Evstatiju

i Popović iz Sivča ima 3g, a slavi Usjekovanje.

IZVOR:  „Boka“, Savo Nakićenović, Srpski etnografski zbornik, knjiga 20, 1913. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Miroslav Zdravković.


Komentari (1)

  • Dragan Brinić

    Poštovani

    Trebalo bi naglasiti da je:

    Jedan od pisanih dokumenata gde se spominje Srđevdan i Sv. Sergije i Vakho je Zapis poznatog istoričara i slaviste, Slovak Pavela Josipa Šafarika iz 1843. godine
    “Bodin je umro 1101.g. i sahranjen je u manastiru Sergija i Vakha u Primorju.
    Otud je kasnije doselio Dapko, rodonačelnik pola krtoljskih sela, pa oni i danas slave kao krsno ime Srđevdan. Dapko je prvo stigao na Prevlačko Svetilište i nastanio se na Brdištima u neposrednoj blizini.
    Tu je podigao i crkvu Svetih mučenika Sergija i Vakha, gdje je i danas groblje Svetog Srđa.”

    Ovi podaci potvrđuju da se Dapko doselio u 15 najkasnije u vrijeme stradanja manastira Sv Arhangela Mihaila, nakon čega se gradi crkva Sv Arhangela na brdima iznad Prevlake u Bijelićima. nakon tog događaja sva manastirska zemlja, na kojoj su Dapkovi naslednici radili kao kmetovi, prelazi u njihovo vlasništvo. Bile su potrebne bar tri generacije da bi sva imovina Miholjske prevlake postala vlasništvo njegovih naslednika, a to je i dan danas.
    Drugo crkva Sv Srđa se nalazila na mjestu sadašnjeg tivatskog groblja Sv Srđ (bez crkve svetitelja), a ona se nalazi sa sjeverne strane Prevlake Miholjske dok su radovići i ostala krtoljska sela sa južne, pa je logično da su doseljenici naselili plodnu ravnicu na mjestu današnjeg aerodroma Tivat a ne brda krtoljska, što će nužno učiniti kasnije. I tada i tokom postojanja svih Jugoslavija i danas se sve čini da se intenzivnom gradnjom u višem interesu satre ondašnje stanovništvo i na dobrom su putu da se to i desi.
    Od tehničkih detalja u tekstu u 8.pasusu Umjesto Brikići treba da je Brinići, a umjesto Kiljoraču treba Kiljeraču.

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top