Poreklo prezimena Mihić Reviewed by Momizat on . [toggle title="TESTIRANI MIHIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU"] Mihić Haplogrupa: I2a Din-N rod Mirilovića Poreklo: Lokve, Dubrava, Hercegovina Krsna slava: Jovanjdan [toggle title="TESTIRANI MIHIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU"] Mihić Haplogrupa: I2a Din-N rod Mirilovića Poreklo: Lokve, Dubrava, Hercegovina Krsna slava: Jovanjdan Rating: 0
You Are Here: Home » Prezimena » Poreklo prezimena Mihić

Poreklo prezimena Mihić

TESTIRANI MIHIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU

Mihić

Haplogrupa: I2a Din-N rod Mirilovića

Poreklo: Lokve, Dubrava, Hercegovina

Krsna slava: Jovanjdan

Kontakt:
_________________________

Mihić

Haplogrupa: J1c rod A

Poreklo: Stolac, Bosna i Hercegovina

Krsna slava: Aranđelovdan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE

 

Prilog o prezimenu Mihić napisao Velibor Mihić.

Prezime Mihić nije osobito često. Na prostorima bivše Jugoslavije ovo prezime verovatno nosi svega nekoliko hiljada osoba. Čini se da su današnji Mihići prezime dobili po rodonačelniku koji se zvao Miho. Miho je ime odmila za Mihajla. Posvedočeno je u dokumentima od prve polovine 14. veka. Mihići i Mijići su dve varijante istog prezimena. I jedne i druge u starim dokumentima često nalazimo kao Miiće.

Najvećim delom matica Mihića je u istočnoj Hercegovini. Pripadali su izgleda Mirilovićima, na osnovu čega bi im se dalja starina mogla tražiti na prostorima Crne Gore, a dalje, na prostoru Stare Srbije i današnje Makedonije. Bavili su se kao i drugi, pre svega stočarstvom i trgovinom, ali bili su poznati i kao zidari i klesari. Neki od njih dostizali su visoke položaje u društvu. Tako je polovinom XVIII veka mitropolit dabro-bosanski bio Gavrilo Mihić “Trebinjac”, a na krajiškim prostorima neki od njih popeli su se na društvenoj lestvici toliko da poseduju i grb.

Po Hercegovini su se premeštali shodno društveno-ekonomskim i političkim prilikama i neprilikama, selili su se izgleda iz postojbine od XV veka do danas, a neki shodno prilikama menjali i veru. Ipak, ostalo ih je i u Hercegovini.

Na osnovu Y-DNK analize porekla po muškoj liniji koje se sprovodi u okviru „Srpskog DNK projekta“, Mihići koji slave Jovanjdan pripadaju haplogrupi I2a Din-N koja je najzastupljenija kod Srba, i rodu Mirilovića kako kazuje i predanje.

Poreklo hercegovačkih Mihića koji slave Jovanjdan

U našu familiju spadaju svi oni Mihići čiji su se preci raseljavali ili i danas žive u Hercegovini, na prostorima Čavaša, Bančića, Dabra (Potkom), Koritnika, Dabrice, Dubrava (Lokve), i koji slave kao krsnu slavu Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

Prema predanju koje je ispričao stari Gligor Đogo iz Rujevog dola u Gornjem Hrasnu 1936. godine, dokumentaciji koja je pronađena u manastiru Dobrićevu i Dečanima, zatim Dubrovačkom i Mletačkom arhivu i zapisima putopisaca, predak Mihića zbog krvne osvete pređe iz Vasojevića u Riđane kod Nikšića (Crna Gora). Izgleda da se tamo zvao Orlović.

Krsna slava Mihića – Sveti Jovan

Orlovići iz Riđana zbog krvi preseliše u Petroviće i prozvače se Rajkovići. U Petrovićima se potukoše sa Vlasima i zbog krvne osvete pređoše u Miriloviće kod Bileće.

Predanje kaže da je među Rajkovićima bio jedan pametan čovek koji je uspešno mirio zavađena bratstva, pa ga nazvaše Knez Mirilo. Po njemu dobiše ime Mirilovići. Jednoga dana sinovi Kneza Mirila pobiše pašalije, te zbog krvne osvete njih šest sa ocem, Knezom Mirilom, preseli u Gornje Hrasno, između 1500. i 1600. godine, a sedmi sin Aćim osta u Mirilovićima.

Knežići u Pobrđu, Mihići i Pašići Pod Kulom potiču od četvrtog sina Kneza Mirila.

Prema predanju koje ispriča Vojko Mihić iz Bančića star 93 godine, koje je čuo od oca Jove, koji je imao 103 godine kada je umro, kao i prema priči Marka Mihića iz Čavaša, starog 93 godine, koje je čuo od oca Nikole, koji je imao 98 godina kada je umro, predak Mihića zbog krvne osvete dođe iz Mirilovića u Gornje Hrasno. On je bio knez i njegov sin koji se naseli na Pobrđe dobi prezime Knežić. Miho Knežić, brat Serdara Milinka Knežića pređe da živi s Pobrđa u Selišnice, isto u Gornjem Hrasnu. Miho je imao četiri sina. Za vreme Turske uprave jednog Mihina sina od 10 godina odvedoše Turci haračlije u Carigrad. Kroz nekoliko godina Mihin sin se vrati u Hercegovinu kao paša. On se seti roditelja i braće koje pronađe u Hrasnu i oslobodi ih plaćanja harača. On napravi kulu u Selišnicama i to mesto se prozva Pod Kulom. Tako je Miho Pod Kulom u Gornjem Hrasnu imao 9 harača brda i 90 rala zemlje u Popovu polju. Njegovi sinovi Ilija, Todor i Tomo, po ocu Mihi dobiše prezime Mihići. Njihovo imanje se i danas zove Mihićevina.

Posle nekoliko godina kod Mihe na konak dođoše Turci haračlije da kupe harač. Mihin sin Tomo bio je čobanin i čuvao stoku. Dolaskom kući od stoke, nađe haračlije pa ih pogubi i tako spreči davanje harača. Po turskim zakonima, za ubistvo moraše se menjati kadiluk i platiti krvnina.Turske vlasti im zapleniše svo imanje osim jednog dela koji osta na nekoj ženi. Mihići su i za vreme Austrije od tog dela uzimali travninu i hak, a posle su to imanje prodali nekom Rogonjiću.

Mihiće raseliše iz Hrasna: Todor se nastani u Čavašu, njegov brat Ilija u Bančićima, a Tomo koji pogubi haračlije ode dalje i nastani se na zaravni Medene glave i obronaka planine Sniježnica, blizu Koma.

Familije i bratstva srodne hercegovačkim Mihićima koji slave Jovanjdan

 

Rekonstrukcija porodičnog grba

(vlasništvo Ivice Mihića)

Mihići koji slave Jovanjdan smatraju se pripadnicima velike grupe bratstava koja vode poreklo od šest sinova Mirila, rodonačelnika Mirilovića. To su bila bratstva po Donjem i Gornjem Hrasnu i njihove raselice: Đoge, Medani, Ćukovi, Bukvići, Knežići, Mihići, Žarkovići, Komadi, Rajkovići, Mičete i Krulji – svi pravoslavne vere i slave Jovanjdan. U njihove bratstvenike ubrajaju se i muslimanske familije Tucaković, Elezović, Pašić, Tojaga, Kukuruzović i Ćuslić.

O poreklu svakog od ovih bratstava moglo bi se posebno pisati. Zajedničko im je da čuvaju tradiciju da su poreklom Mirilovići. Mirilovići se na dečanskom vlastelinstvu pominju od XIV veka. Prema jednom predanju rodonačelnik Mirilovića, Knez Mirilo, bio je iz porodice Kapor koja vodi poreklo od Rajkovića. Po tom predanju starinom su iz Makedonije, a u selo Miriloviće kod Bileće, koje po njima dobi ime, prešli su iz Petrovića u Oputnoj Rudini (Crna Gora).

Osim Mirilovića, od Rajkovića još potiču i familije Kapor, Dželetović i Anđelić, a njihov rod su i Dende.

Đoge, Medani i Ćukovi u Rujevom dolu potiču od dva brata Mirilovića.

Bukvići u Pobrđu potiču od trećeg brata Mirilovića.

Knežići u Pobrđu, Mihići, Pašići Pod Kulom, Žarkovići i Komadi potiču od četvrtog sina Kneza Mirila.

Od petog sina Kneza Mirila potiču Elezovići. Od njega potiču i Žarkovići i Komadi.

Od šestog sina Kneza Mirila potiču Tucakovići u Hrasnu i Rajkovići u Jasenjanima kod Mostara.

Od potomstva šest sinova kneza Mirila potiču i Mičete.

Od Mihinog sina paše postaše Pašići.

Ostale familije koje nose prezime Mihić

Text Box:

Grb Mirilovića, bratstva Mihića

O Mihićima u Hercegovini ima srazmerno dosta podataka. Osim Mihića koji slave Jovanjdan, u Hercegovini postoji i druga srpska familija Mihića koji slave Aranđelovdan. Na Poplatu postoji Mihića mahala i Ružića mahala. Mihići i Ružići u ovom selu slave Aranđelovdan. Po predanju zabeleženom početkom 20. veka oni su potomci brata i sestre Mihe i Ruže, dece jednog od izumrlih Mirkovića. Po Mihi su tako dobili prezime današnji Mihići, a po Ruži Ružići. Ružića mahala se po istom predanju nekada zvala Mirkovina i u njoj je nekada postojala jedna kuća Mirkovića, koji slave Đurđevdan. I Karića mahala ulazila je izgleda nekada u okvire Mirkovine. Današnji naziv dobila je po rodu Karića, doseljenicima iz Popova Polja, koji slave Đurđevdan. U Predolju kod Stoca i Avtovcu kod Gacka, Mihići su raselice sa Poplata.

Za poznatu muslimansku porodicu Šarić, koja je držala Stolačku (Vidošku) kapetaniju do sredine XVIII veka, zabeleženo je da potiče od Mihića sa Poplata.

Mihići se nalaze i drugde: u okolini Srebrenice, Teslića, u Sarajevu, Sanici (Ključ), po Dalmaciji, Lici, Slavoniji, Vojvodini… Slave različite slave. Mihića je na primer u Somboru bilo još 1715. godine. Na Šolti se zna da su iz Bosne.

Interesantno je poreklo ličkih Mihića. U jednom rukopisu iz XVIII veka navedeno je predanje da se ličkim rodovima pod zbirnim imenom Rukavine, kojima pripadaju i Mihići, predak zvao Grgur Vladimirović, da je bio vlastelin sa Neretve (opet Hercegovina) i da je po padu Bosne pod Turke 1463. godine sa porodicom prebegao u Dalmaciju. Po svemu sudeći sa njim su u Dalmaciju krenuli i neki od Mihića, koje i danas nalazimo u Lici.


Komentari (6)

  • Velibor Mihić

    Informacije o Mihićima koji slave Jovanjdan postavio sam ovde http://mihic.co.nf/

    Odgovori
  • Velibor Mihić

    Sajt Mihića koji slave Jovanjdan http://mihic.co.nf potpuno obnovljen posle gotovo 10 godina postojanja. Mnogo novih informacija, zahvaljujući i podacima sa sajta Poreklo.

    Odgovori
  • Goran

    Nisu Kapori od Rajkovica,vec je prezime Rajkovic od Kapora.Kapor je njihovo najstarije prezime koje su imali jos dok su ziveli u Dukadjinu,odatle su Kapori otisli u Vasojevice,gde su se prozvali Orlovic a odatle u Ridjane gde se prozvali Rajkovic.

    Odgovori
    • Velibor

      To jeste tačno, odnosno postoji i takvo predanje. Ali u jednom periodu su se po predanju zvali Rajković, kako i sam kažeš, da bi kasnije samo neki od Rajkovića vratili prezime Kapor. U tom smislu današnji Kapori jesu od Rajkovića, a takođe po predanju ti Rajkovići su od srednjovekovnih Kapora.
      Sve to treba naravno razmatrati sa velikom rezervom. Iako ime Kapor jeste posvedočeno u Dečanskim hrisovuljama kao lično ime, sve ostalo – o Orlovićima, Rajkovićima, knezu Mirilu – samo je predanje bez pisanih tragova.

      Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Mihići

    Mihići (Srbi) su nastanjeni u Lokvama (Čapljina). Mihići u Mihića mahali stanuju na Poplatu (Stolac). Porodično predanje o porijeklu zabilježio je Dedijer. “I u Ružića mahali bila je negda jedna kuća Mirkovića, pa se negda ta mahala zvala Mirkovina. Slave Đurđevdan. Od njegova sina su Mihići, a od njegove kćeri Ružići.” Mihiće je isti istraživač našao, na početku dvadesetog vijeka, u Bjelojevićima i Burmazima.
    ,,U Gornjem Hrasnu, zaseoku Potkulom prije 200 godina živjeli su Mihići, kojih danas ima u Čavšu, Mišljenu, Bančićima, Bjelojevićima, a ima ih naseljenih u Lokve – Dubrave. Njihov su rod muslimani Pašići koji su sagradili seosku kulu i žive u Mostaru i Bivoljem Brdu.“ Isti izvor kaže kako „Đoge tvrde da Mihići u Čavšu, Mišljenu, Bančićima, Bjelojevićima i Lokvama u Dubočanima (vjerovatno u Dubravama, op. a) potiču od njihova bratstva. Da slave istu krsnu slavu, dočim Mihići u Donjem Poplatu nemaju ništa zajedničkog s našim bratstvom“.
    Prema porodičnom predanju, koje je zabilježio Željko Šakota, Mihići su u Lokve doselili iz Dabrice, a u Dabricu iz Hrasna, zaselak Potkula. Slave Jovanjdan. Znaju sigumo za trojicu braće koji su rođeni oko 1830. godine i od njih su Mihići u Lokvama. Ne znaju ko je i kada tačno doselio u Lokve. Svi Mihići su od Mihe Dende iz Hrasna. Prezime im je bilo Tomić i tako su se prezivali u Mirilovićima, odakle su doselili u Hrasno. Tomići su u Miriloviće doselili iz Crne Gore. Dok su živjeli u Mirilovićima, jedan je Tomić otišao u janičare gdje je postao paša. Došavši u Hercegovinu, navodno je odveo oca Tomu i braću u Hrasno, tamo im dao zemlju i oslobodio ih plaćanja harača. Nekoliko godina kasnije došle su haračlije i tražile harač. Oni su ih pobili pa su morali seliti. Jedan od Tomnih sinova je bio Miho. Njegovi sinovi su se raselili tada i uzeli prezime Mihići. Naselili su se na Bančiće, Čavaš i Dabricu. Kasnije su se raselili iz Dabrice u Dabar (Potkom) i Lokve. U Dabrici su bili krajem osamnaestog vijeka. Najveći dio zemlje u Hrasnu im je oduzet, ali su jedan dio zadržali i na toj zemlji su živjeli Raguži i plaćali najam svim Mihićima iz Hrasna sve do Drugog svjetskog rata. Mihići sa Poplata nisu u rodu sa lokavskim Mihićima.
    Prezime dolazi od imena rodonačelnika Mihael, što predstavlja biblijsko Iično ime, pa otuda hipokoristik Miho, kao naše dvočlano ime, i konačno Mihinoj djeci pripada prezime Mihić.

    Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    MIHIĆ (p,k). Mihići (p), u Bančićima kod Ljubinja, Donjem Poplatu kod Stoca, Dabrici, Kobilj-Dolu, Predolju (Dabar), Miljevcu (Nevesinje), Čavšu (Popovo), Čapljini, Mostaru… Živjeli su i u Gornjem Hrasnu, u zaseoku Pod Kulom gdje im je nekada bila „matica“. Odavde su se raseljavali još za vrijeme turske vladavine “zbog ubistva haračlije. Zvali su se Tomići, a prezime Mihić uzeli su po nekom svom pretku Mihi. Predanje, zabilježeno u Bančićima, kaže da su jednog Mihina sina (starog 10 godina) odveli Turci u Carigrad. Poslije nekoliko godina taj Mihin sin „dođe u Hercegovinu kao paša“. Ima mišljenja da su Mihići dalekom starinom iz Vasojevića u Crnoj Gori i da im se predak „tamo zvao Orlović“. Jedno drugo predanje kaže da potiču od keza Mirila iz Mirilovića i da je „serdar Milenko Knežić imao brata Mihu i od njega su Mihići“ (155:621). U Dabar i Čavaš Mihići su doselili iz Gornjeg Hrasna. Slave Jovanjdan (248:43:84:186). U Ortiješ (Bišće, Mostar) Mihići su doselili iz Dubrava oko 1899. godine. Slave Nikoljdan. U Donjem Poplatu su od Mirkovića iz ovog sela. Nastanjeni su u zaseoku koji je po njima nazvan Mihića Mala (59:244,292). Mihići (k) su stare porodice u Ilićima kod Mostara i u Mostaru. U Iliće su se nastanili oko 1830, godine, a u Mostar su došli iz Ilića. Među čuvenim majstorima zidarima i kamenorescima iz Ilića pominje se Marko Mihić (1894-1959), solunski dobrovoljac iz 1918. godine, a Vladimir Ćorović “među starim katoličkim porodicama u Mostaru 1933. godine pominje i Mihiće“ (155:623).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top