Bratstva Zete i Lješkopolja Reviewed by Momizat on . PRIREDIO: Saradnik portala poreklo Nebojša Babić Iako postoji jedan dobar spisak bratstava Zete i Lješkopolja na mreži (ima ga, npr, na ovoj adresi: http://www.mo PRIREDIO: Saradnik portala poreklo Nebojša Babić Iako postoji jedan dobar spisak bratstava Zete i Lješkopolja na mreži (ima ga, npr, na ovoj adresi: http://www.mo Rating: 0
You Are Here: Home » Autori » Nebojša Babić » Bratstva Zete i Lješkopolja

Bratstva Zete i Lješkopolja

PRIREDIO: Saradnik portala poreklo Nebojša Babić

Iako postoji jedan dobar spisak bratstava Zete i Lješkopolja na mreži (ima ga, npr, na ovoj adresi: http://www.montenegro.org.au/stanovnistvo_zete.html), sa stanjem u poslednjoj deceniji 19. stoleća, osnovni nedostatak mu je što ne daje pregled bratstava po selima. Zato sam se dohvatio knjige „Zeta i Lješkopolje“ Andrije Jovićevića (1926) i napravio ovaj popis, radi lakšeg snalaženja onima koje interesuje da nađu svoje ili nečije poreklo.

Redosled bratstava u pregledu po mestima nije dat po veličini bratstva, već po azbučnom redu. Stanje po selima je iz 1920-ih godina, prema navedenom radu Andrije Jovićevića. Prikazani su samo pravoslavni rodovi.

Crkva Svetog Đorđa u Donjoj Gorici

Crkva Svetog Đorđa u Donjoj Gorici

Donja Zeta

1. Golubovci

Stari Golubovci

Anđušići – od bratstva Crnogorčevića iz Tološa.

Bašanovići – od Bašanovića iz Botuna.

Bečići – od Bečića iz Balabana.

Boljevići – doseljeni posle 1879. iz Bratonožića.

Boškovići (Sveta Petka) su od bjelopavlićkih Boškovića.

Vujačići i njihov ogranak Krstovići (Nikolj-dan) su starinom od Hota, od Vuksanlekića.

Vuletići (Nikolj-dan) su od pretka Vulete koji je došao iz Gruda početkom 18. stoleća; prema porodičnom predanju, Vuleta je u Grude dobegao iz Ozrinića (Perkov Do, Velestovo) zbog krvi.

Vučkovići (Đurđic) su od pretka koji je došao iz Mrka u Piperima.

Grujići – doseljeni posle 1879. iz Bratonožića.

„Kaluđerovići“: Mirkovići, Mijatovići, Lešperovići i Balijaši – ogranak Kaluđerovića iz Mataguža.

Kovačevići (Đurđic) su došli iz Pipera.

Ko(j)ičići (Aranđelov-dan) su potomci Kojice Radusinovića, doseljenog iz Lješanske nahije (Buronje) od bratstva Radusinovića.

Kukuličići (Nikolj-dan) su od pretka koji se doselio početkom 18. stoleća iz Šame u Albaniji.

„Metiljevići“: Ivanovići (Sveti Vrači) i Popovići u Ponarima starinom su iz Lješanske nahije (Staniseljići).

Pajovići – od Pajovića iz Vranja.

Pejovići i njihov ogranak Vučinići (Nikolj-dan) su od pretka koji je zbog ubistva dobegao iz Riječke nahije (Ceklin) od bratstva Pejovića.

Peličići – od Peličića iz Balabana.

Popovići (Sv. Vrači) – potiču od popa koji je na poziv Golubovčana tu doselio iz Kupelnika (Koplik u skadarskom kraju današnjoj Albaniji) negde početkom 17. stoleća; uža prezimena su im: Popovići, Vukeljići, Marovići, Marići, Ćepići.

Raičevići – od Raičevića iz Gornje Gorice.

Terzići Grujići – od Terzića iz Srpske.

Tripunovići – od Tripunovića iz Mataguža.

Filipovići (Krstov-dan) su poreklom iz Bjelopavlića.

Camnići – od Camnića iz Balabana (promenili su slavu u Aranđelov-dan).

Novi Golubovci

Bolevići – od Bolevića iz Gornje Gorice.

Božovići – doseljeni posle 1879. iz Pipera.

Vukčevići (Đurđic) doseljeni iz Lješanske nahije, od bratstva Vukčevića, posle 1879. 

Ivanovići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Markovići – od Markovića iz Gostilja.

Matići – doseljeni posle 1879. iz Pipera.

Mijovići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Paunovići – doseljeni posle 1879. iz Pipera.

Radonjići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Filipovići – Dragišići – doseljeni posle 1879. iz Pipera

Gošići

Vujačići – od Vujačića iz Golubovaca.

„Kaluđerovići“: Mirkovići i Rakovići – ogranak Kaluđerovića iz Mataguža.

Mirkovići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Dubrava

Matovići – od Matovića iz Kurila. 

Buškovići – od Buškovića iz Kurila.

  1. Mojanovići

Domazetovići (Mitrov-dan) su dobegli zbog krvi sa Čeva, od tamošnjih Domazetovića. Prema drugoj varijanti, starinom su Kuči.

Đuretići (Sveti Alimpije Stolpnik) su od Đuretića iz Bjelopavlića, davno doseljenih.

Kračkovići (Sveti Alimpije Stolpnik) su poreklom od Bjeloša sa Cetinja.

Krstovići – od Krstovića iz Golubovaca.

Ma(j)ići (Nikolj-dan) su u Zetu došli, prema jednoj varijanti iz Primorja, a prema drugoj iz Riječke nahije (Kosijeri). 

„Mojanovići“: Drakići, Kneževići i Ajkovići (Sveti Alimpije Stolpnik), starinom su sa Kosova, odakle se predak doselio posle 1455, kada su Turci osvojili Kosovo. Prema drugim mišljenjima, oni su starinci u Zeti, od Starih Mataguža.

Pavićevići – doseljeni posle 1879. iz Bratonožića.

Piperovići (Aranđelov-dan) su od Mrka iz Pipera, došli sredinom 15. stoleća.

Filipovići (Krstov-dan) su došli zbog krvi iz Riječke nahije (Dobrsko Selo) od tamošnjih Filipovića.

  1. Balabani

Aligrudići (Nikolj-dan) su najstariji doseljenici u Balabanima. Predak je došao iz Lješanske nahije (Ćepetići), i najverovatnije su ogranak tamošnjih Bojanića. Prema predanju, daljom starinom su iz Hercegovine. Srodni su im Šikmanovići u Ponarima i Bojinovići u Vranjini (rodovi nastali od tri rođena brata).

O Aligrudićima je pisano na sledećim stranicama:

http://bratstvoaligrudic.cabanova.fr/page2.html

http://www.poreklo.rs/2012/02/27/poreklo-prezimena-aligrudic/

Batrovići (Sveti Toma) su od Đonovića iz Crmnice (pleme Brčeli), daljom starinom iz Albanije.

Bečići (Aranđelov-dan) su od pretka iz Ozrinića (Čevo), od bratstva Vukotića, koji je, neznano kada, predigao zbog ubistva.

Bjelanovići – Markovići (Aranđelov-dan) su doseljeni iz Vrake, a daljom starinom su iz Lješanske nahije, verovatno od bratstva Markovića iz Buronja.

Bolevići – od Bolevića iz Gornje Gorice.

Ivančevići – doseljeni posle 1879. iz Pipera.

Kneževići – od Kneževića iz Dajbaba.

Korovići i njihov ogranak Mišolići su starinci, od Starih Mataguža (Nikolj-dan).

Krkotići – Nikovići (Nikolj-dan) su doseljeni iz Vrake, a daljom starinom su iz Lješanske nahije.

Kukuličići – od Kukuličića iz Golubovaca.

Marovići (Ivanj-dan) su doseljeni posle 1879. iz Crmnice (Boljevići). Daljom starinom su iz Hota.

Miranovići – od Miranovića iz Donjih Kokota.

Peličići (Sveti Simeon Stolpnik) su među najstarijim doseljenicima u Zeti. Mnogi ih smatraju starincima. Prema bratstvenom predanju, došli su u Zetu iz Banjana (prema nekima, iz Bjelopavlića, mada je oblast Bjelopavlića možda bila usputna stanica), pre turskih osvajanja. Bili su dvojica braće u Podgorici, od kojih je jedan bio vojvoda, i nakon turskog zauzimanja Podgorice, prešao je u islam i prozvao Alija, te je bio poznat kao Ali-vojvoda. Od njega su Alivodići, što je skraćeno od Alivojvodići. Drugi brat je otišao iz Podgorice u Balabane i od njega su Peličići.

Bratstvenik Peličića, Ilija – Peko, napisao je rad „Zapisi o Zeti“ (Golubovci, 1987) u kojem je obrađeno bratstvo Peličića, ali i druga zetska bratstva.

Piperovići – od Piperovića iz Mojanovića.

Popovići – od Popovića iz Golubovaca.

Popovići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Radonjići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Spičanovići (Aranđelov-dan) su se doselili iz Crmnice. Daljim poreklom su iz Spiča, od bratstva Vukazića.

Pešukići (Đurđic) su doseljeni iz Lješanske nahije (Gradac).

Filipovići – od Filipovića iz Golubovaca.

Camnići (Sveta Petka) su poreklom iz Bjelopavlića, od martinićkih Savićevića.

Bišćani

Bečići i Ćorovići – od Bečića iz Balabana.

  1. Šušunja

Kaluđerovići – od Kaluđerovića iz Mataguža.

Mirovići – od Mirovića iz Goričana.

Šuškavčevići – od Šuškavčevića iz Vranja.

  1. Gostilj

Vukotići (Đurđic) su od pretka iz Ozrinića (Čevo), od bratstva Vukotića, koji je, neznano kada, predigao zbog ubistva; najpre je otišao u Lješansku nahiju, kod Vukčevića, a neki njegovi potomci su posle došli u Gostilj.

Vukčevići (Đurđic) doseljeni davno iz Lješanske nahije, od bratstva Vukčevića.

Zlatičani (Nikolj-dan) su od pretka koji se iz Zlatice u Kučima naselio u Podgorici, zatim prešao u Vraku, pa odatle u Gostilj.

Kračkovići – od Kračkovića iz Mojanovića.

Markovići (Aranđelov-dan) su došli iz Vrake, a tamo u 19. stoleću iz Pipera, od tamošnjih Markovića.

Nikčevići – od Nikčevića iz Vranja.

Otaševići (Sveta Petka) su davno doseljeni iz Bjelopavlića.

Prčanjići su ogranak bratstva Vratnica iz Tološa (promenili su slavu u Nikolj-dan).

Simonovići (Nikolj-dan) su od Simonovića iz Bjelopavlića.

Stanovići – ogranak Macanovića iz Mahale.

„Ulići“: Markinovići, Prenkići i Skobaljevići (Nikolj-dan) su poreklom iz Riječke nahije (Ulići) od bratstva Ulića. Doseljeni su krajem 18. stoleća, nakon što su im Ceklinjani (Strugari) uzeli imanja zbog krvi.

Šanovići – ogranak „Grlja“ iz Lajkovića.

  1. Mataguži

Vukčevići (Đurđic) doseljeni iz Lješanske nahije, od bratstva Vukčevića, deo posle 1879, a deo davnije.

Vuletići – od Vuletića iz Golubovaca.

Grbavčevići – ogranak Radinovića iz Grbavaca.

Davidovići – od Davidovića iz Vranja.

Đekići (Mitrov-dan) – predak se doselio početkom 19. stoleća iz Orahova u Kučima od tamošnjih Vujoševića, od starokučkih Đurđevića – Mrnjavčića.

Žikovići (Nikolj-dan) su davno (verovatno sredinom 15. stoleća) doseljeni iz Ubala u Kučima.

Kaluđerovići (Sveta Petka) su od pretka koji se u davno vreme doselio iz Klimenata.

Kojići – starinci u Zeti, potiču od Maskića iz Golubovaca, koji su izumrli.

Kukuličići – od Kukuličića iz Golubovaca.

Ma(j)ići – od Ma(j)ića iz Mojanovića.

Maraši – od Maraša iz Bijelog Polja.

Marići – ogranak Popovića iz Golubovaca.

Pajovići – od Pajovića iz Vranja.

Peličići – od Peličića iz Balabana.

Radovići – ogranak Klikovaca iz Mitrovića.

Raičevići – od Raičevića iz Gornje Gorice, imaju uža prezimena: Androvići, Ratkovići, Maslovarice.

Terzići – od Terzića iz Srpske.

Tripunovići (Sveta Petka) su od pretka koji se doselio iz Bjelopavlića, od bratstva Boškovića.

Ćetkovići (Aranđelov-dan) su od pretka iz Ozrinića (Čevo), prema predanju potiču od bratstva Vukotića.

Škatarići (Nikolj-dan) su davno doselili iz Bjelica (Mikulići).

Šuškavčevići – od Šuškavčevića iz Vranja.

  1. Vranj

Bečići – od Bečića iz Balabana.

Davidovići (Sveta Petka) su veoma davno došli iz Lješanske nahije.

Karadaglići (Nikolj-dan) su dobegli zbog krvi iz Riječke nahije (Ljubotinj) od tamošnjih Karadaglića, koji su ogranak bratstva Vukićevića – Sarapa. Njihov ogranak su islamizirani Palevići u Tuzima. Imali smo testiranog jednog Karadaglića iz Crne Gore, kao nosioca haplogrupe R1b. O Karadaglićima i ostalim Sarapima može se videti na stranici: http://www.sarapi.org/default.php

Ma(j)ići – od Ma(j)ića iz Mojanovića.

Nikčevići (Nikoljdan) su od pretka iz Pješivaca, od bratstva Nikčevića, koji je, neznano kada, predigao zbog ubistva u Crmnicu (gde ih i danas ima u Bukoviku, sa prezimenom Đurović), a neki njegovi potomci su posle, opet zbog krvi, došli u Vranj.

Pajovići (Đurđic) su od Pajovića iz Bjelopavlića, davno doseljeni; predak se najpre naselio u Kamenicu kod Kupelnika (Koplik) u skadarskom kraju, zatim u Zatrijebač, pa u Vranj.

Rakčevići (Aranđelov-dan) su poreklom iz Ljubotinja (Smokovci), od bratstva Rakčevića.

Šuškavčevići (Ivanj-dan) su poreklom iz Zagarča (po jednima od tamošnjeg bratstva Musterovića, po drugima – od Dragovića); preci su im se najpre naselili u Vraku, a kasnije prešli u Vranj.

  1. Vladnja (Vladni)

Pejovići – od Pejovića iz Lužana.

  1. Mahala

Vujačići – od Vujačića iz Golubovaca

Vučkovićidoseljeni posle 1879. iz Riječke nahije (Ljubotinj). Vučkovići su ogranak bratstva Sarapa.

Dragovići (Aranđelov-dan) su od popa Andrije Dragovića iz Ozrinića (Velestovo) koji je u Mahalu došao na parohiju posle 1879.

Klikovci – od Klikovaca iz Mitrovića.

Maraši – od Maraša iz Bijelog Polja.

Markovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Markovića.

Marovići (Ivanj-dan) su doseljeni posle 1879. iz Crmnice (Boljevići). Daljom starinom su iz Hota.

Macanovići (Začeće Svetoga Jovana) – potiču od doseljenika iz Kuča u 18. stoleću; njihov ogranak su Stanovići, kao i islamizirani Rkočevići.

Neškovići (Sveti Vrači) su ogranak bratstva Vratnica iz Tološa.

Popovići – od Popovića iz Golubovaca

Radulovići – od Radulovića iz Ponara.

Tiodorovići – doseljeni posle 1879. iz Pipera.

Ćetkovići – od Ćetkovića iz Ponara.

Čelebići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Čelebića.

  1. Goričani

Božovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Brnovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Brnovića.

Đuretići – od Đuretića iz Mojanovića.

Đurkovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Jankovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Kovačevići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Kovačevića.

Kopitovići (Petrov-dan) su doseljeni posle 1879. iz Crmnice (Brčeli). Daljom starinom su iz Njeguša.

Markovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Markovića.

Mirovići (Nikolj-dan) su potomci Mira Vučetića iz Riječke nahije (Ceklin – Češljari) odakle se doselio oko 1800.

Perišići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Petričevići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Radičevići (Nikolj-dan) su iz Gruda, doseljeni početkom 18. stoleća. Prema jednoj verziji, pesnik Branko Radičević potiče od ovih Radičevića.

Radovići – ogranak Radovića iz Lajkovića (promenili su slavu u Đurđic).

Ražnatovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Rajovići (Mitrov-dan) su doseljeni iz Riječke nahije (Dobrsko Selo) od bratstva Rajovića.

Rakčevići – ogranak „Grlja“ iz Lajkovića.

Stankovići (Aranđelov-dan) su od Stankovića – Dukađinaca iz Crmnice (Sotonići). Potiču od Stankovića naseljenih u Vraku, od kojih je jedan zbog krvne osvete preselio u Zeti oko 1880.

Ulićevići (Sveti Alimpije Stolpnik) su starinom iz Crmnice, od Dobrovića. Odatle su se naselili u Salkovinu kod Žabljaka u Riječkoj nahiji, a 1845. predak im se preselio u Zetu.

Usančići (Nikolj-dan) su starinom iz Crmnice, od tamošnjih Dobrovića, starinom iz Albanije. Po predanju, njihovo doseljenje bilo je u velikoj davnini, i oni su jedno od najstarijih bratstava u Zeti. Ranije prezime bilo im je Vuksanović.

Čelebići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Čelebića.

Šuškavčevići – od Šuškavčevića iz Vranja.

  1. Berislavci

Bakići (Nikolj-dan) su davno doseljeni iz Zagarča, od bratstva Begovića.

Burzani – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Burzana.

Vujanovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Đuranovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Đuraškovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Ivezići – od Ivezića iz Dajbaba.

Karadaglići – od Karadaglića iz Vranja.

Kolovići (Sveti Vrači) su doselili iz Šestana u Krajini.

Kopitovići (Petrov-dan) su doseljeni posle 1879. iz Crmnice (Brčeli). Daljom starinom su iz Njeguša.

Kračkovići – od Kračkovića iz Mojanovića.

Lekići su doseljeni posle 1879. iz Crmnice.

Lubarde – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Lukačevići – ogranak Mojanovića iz istoimenog sela (Đurđic), njihov ogranak su Pejanovići u Podgorici; od njih su i islamizirani Lukačevići, a od Pejanovića islamizirani Seknići i Dervanovići.

Markuši – od Markuša iz Momišića.

Mijovići – od Mijovića iz Bistrica.

Madžarevići (Nikolj-dan) su došli iz Pipera (Crnci), verovatno su lužanski rod ili su od Starih Mugoša.

„Kunice“: Nenadovići (Mitrov-dan) i rodovi u drugim mestima Zete i Lješkopolja: Backovići, Vukadinovići, Lukići i Ćetkovići. Poreklom su iz Lješanske nahije (Buronje) od bratstva Kunica.

Pajovići – od Pajovića iz Vranja.

Petranovići su doseljeni posle 1879. iz Crmnice.

Popovići – od Popovića iz Golubovaca.

Popovići – Mokanjići (Nikolj-dan) su od Orlandića iz Crmnice (Seoca).

Radinovići – od Radinovića iz Grbavaca.

Radičevići (Sveta Petka) su od pretka koji se iz Bjelopavlića, od bratstva Brajovića, najpre iselio u Vraku, a zatim prešao u Berislavce.

Raičevići – od Raičevića iz Gornje Gorice.

Račevići – od Račevića iz Momišića.

Stijepovići – od Stijepovića iz Lajkovića.

Terzići – od Terzića iz Srpske.

Uskokovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Uskokovića.

Šanovići – od Šanovića iz Gostilja.

Šoći – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

  1. Bijelo Polje

Bašanovići – od Bašanovića iz Kurila.

Bogdanovići (Srđev-dan) su poreklom iz Riječke nahije (Ljubotinj – Smokovci).

Klikovci – od Klikovaca iz Mitrovića.

Kumburovići – od Kumburovića iz Lajkovića.

Lukići – od bratstva Kunica iz Berislavaca.

Lukići (Sveti Vrači) su doselili iz Šestana u Krajini.

Maraši (Mitrov-dan) su od pretka koji se doselio iz Hota početkom 17. stoleća na čitluk; svojakaju se s hotskim Vuksanlekićima, a i sa golubovačkim Vujačićima i Krstovićima; dela se na uža prezimena: Marovići, Babići, Blagovići, Nikovići, Čabovići, Lalići, Bakići. Maraških Marovića ima u Crmnici (Boljevići, Sozina) i u Vranjini.

Pejovići – od bratstva Crnogorčevića iz Tološa.

Popovići – od Popovića iz Golubovaca.

Radinovići – od Radinovića iz Grbavaca.

Stanovići – od Stanovića iz Gostilja.

  1. Bistrice

Backovići – od bratstva Kunica iz Berislavaca (promenili su slavu u Ivanj-dan).

Dobrovići (Nikolj-dan) potiču od pretka koji se dolesio iz Albanije, ne pamti se kada.

Đukovići (Aranđelov-dan) su od Đukovića iz Gluhog Dola u Crmnici, vasojevičkog porekla. Predak im je prebegao zbog ubistva najpre u Vraku, a potom se preselio u Zetu.

Klikovci – od Klikovaca iz Mitrovića.

Krnjanovići (Sveta Petka) su od Krnjanovića – Ražnatovića iz Riječke nahije (Ceklin) od pretka koji je dobegao zbog ubistva.

Krunići (Ivanj-dan) su došli iz Hercegovine.

Kukavčevići – od Kukavčevića iz Lekića.

Lambuljići – od Lambuljića iz Vukovaca.

Mijovići (Ivanj-dan) su poreklom iz Riječke nahije (Zagora) od bratstva Božovića. Predak im se najpre naselio u Vraki, pa posle došao u Zetu.

Miranovići – od Miranovića iz Donjih Kokota.

Radinovići – od Radinovića iz Grbavaca.

Stojanovići (Đurđic) su od Stanišića iz Njeguša.

Šišovići – od Šišovića iz Ponara.

  1. Kurilo

Bašanovići (Đurđic) potiču od pretka koji je dobegao iz Vrake zbog krvi (ubistva nekog Albanca), ne zna se kada.

Buškovići (Nikolj-dan) su od Buškovića iz Vranjine, koje su Ceklinjani proterali i zauzeli im imanja za krv u prvoj polovini 19. stoleća.

Dabanovići su doseljeni posle 1879. iz Crmnice.

Đuranovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Klikovci – od Klikovaca iz Mitrovića.

Kopitovići (Petrov-dan) su doseljeni posle 1879. iz Crmnice (Brčeli). Daljom starinom su iz Njeguša.

Maraši – od Maraša iz Bijelog Polja.

Matovići (Aranđelov-dan) su starinom iz Hercegovine, ne zna se kad su došli niti od kojeg bratstva potiču.

Mirovići – od Mirovića iz Goričana.

Otaševići – od Otaševića iz Gostilja (promenili su slavu u Nikolj-dan).

Radinovići – od Radinovića iz Grbavaca.

Račevići – od Račevića iz Momišića.

Remikovići – od Remikovića iz Tološa.

Stankovići – od Stankovića iz Lajkovića.

  1. Ponari (sa Kuriocima)

Berilaže (Đurđic) su davno doseljeni iz Lješanske nahije (Velja Strana) od bratstva Berilaža, istovremeno kad i Berilaže u Donjoj Gorici. Za njih se misli i da su starinci u Zeti.

Božovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Vukadinovići – od bratstva Kunica iz Berislavaca (promenili su slavu u Nikolj-dan).

Dobrovići – od Dobrovića iz Bistrica.

Đurovići – ogranak Lambuljića iz Vukovaca.

Đurišići (Sveta Petka) su od Đurišića iz Lješanske nahije (Parci).

Kavarići (Đurđic) su iz Ceklina. Krajem 17. stoleća, zbog krvi sa Građanima, ceo rod se iselio u Zetu.

Kažići (Ilin-dan) su od Kažića iz Lješanske nahije (Gradac).

Kaluđerovići – doseljeni posle 1879. iz Riječke nahije.

Klikovci – od Klikovaca iz Mitrovića.

Kumburovići – od Kumburovića iz Lajkovića.

Lađići (Sveti Vrači) su ogranak bratstva Vratnica iz Tološa.

Markuši – od Markuša iz Momišića.

Petrovići (Sveti Stefan) su od doseljenika iz Kuča s početka 19. stoleća.

Popovići – od bratstva Metiljevića iz Golubovaca (promenili su slavu u Sveti Stefan).

Radulovići (Aranđelov-dan) su od Radulovića iz Komana posle 1879.

Sakari (Mitrov-dan) su doselili iz Riječke nahije (Kosijeri) od bratstva Đinovića, najpre u Lješkopolje, a zatim u Zetu.

Stojanovići – od Stojanovića iz Bistrica.

Ćetkovići – od bratstva Kunica iz Berislavaca.

Camnići – od Camnića iz Balabana.

Šikmanovići (Nikolj-dan) su istog porekla kao Aligrudići iz Balabana.

Šišovići (Ivanj-dan) su poreklom iz Riječke nahije (Ljubotinj) od bratstva Šišovića. Zbog plemenskih sukoba Ljubotinjana i Građana, desetak kuća Šišovića se iselilo u Zetu, negde u 18. stoleću.

  1. Vukovci

Lambuljići, a čuje se i Lambulići, ranije Lambulje (Nikolj-dan) – preci su im se doselili sa Kosova nakon pada pod tursku vlast; najpre su se naselili u Grudama, a zatim prelaze u Vukovce; imaju uža prezimena: Popovići, Dragovići, Nikolići, Lazovići i Đurovići.

Maraši – od Maraša iz Bijelog Polja.

Mugoše – od Mugoša iz Donje Gorice (promenili su slavu u Nikolj-dan).

Perazići (Nikolj-dan) su od Perazića iz Crmnice, a daljom starinom su iz Klimenata.

Popovići – od Popovića iz Golubovaca (promenili su slavu u Nikolj-dan).

Šuškavčevići – od Šuškavčevića iz Vranja.

Gornja Zeta

1. Srpska

Baletići (Petrov-dan) su od pretka iz Ozrinića (Čevo), od bratstva Baletića.

Bolevići – od Bolevića iz Gornje Gorice.

Terzići (Nikolj-dan) doseljeni iz Gacka sredinom 15. stoleća.

Šanovići – od Šanovića iz Gostilja.

2. Lajkovići

„Grlje“ – „Lajkovići“: Rašovići i njihovi ogranci Vukašinovići i Bjelobrkovići, Stijepovići, Vulevići i Kumburovići (Petrov-dan) su poreklom iz Pipera, od Mrka; predak im se zvao Gordoba, imao je tri sina, koji su, zbog nekog ubistva, pobegli iz Pipera u Ljubotinj; od njih su Prlje u Ljubotinju i Ivovići u Seocima; jedan sin (navodno imenom Grlja) dođe u Zetu i od njegovog sina Lajka su Grlje u Lajkovićima, a po njemu se zove i selo; prema onome što je Jovićević zabeležio, narodno predanje govori da su Grlja i sin mu Lajko došli u Zetu početkom 17. stoleća, međutim, Grlje se pominju u Zeti još sredinom 15. stoleća. Ovom bratstvu najverovatnije pripadaju i Stankovići.

Pejkovići (Petrov-dan) su doseljeni iz Kuča.

Radetići (Petrov-dan) su od Radetića iz Pipera, predak im je došao oko 1850.

Radovići (Petrov-dan) su doseljeni iz Bjelopavlića početkom 19. stoleća.

3. Mitrovići

Klikovci ( Đurđic) – potiču od tri brata doseljena iz Orahova u Kučima, negde u 17. stoleću; prema porodičnom predanju, ogranak su bratstva Vujoševića od starokučkih Đurđevića – Mrnjavčića. Na Srpskom DNK projektu imamo testiranog jednog Klikovca, koji nosi haplogrupu R1a M458:

http://www.poreklo.rs/2013/12/07/poreklo-prezimena-klikovac/

Maraši – od Maraša iz Bijelog Polja.

Rogošići – od Rogošića iz Dajbaba.

4. Botun

Bašanovići (Đurđic) su došli iz Pipera, ne zna se kada.

Vukčevići (Đurđic) doseljeni iz Lješanske nahije, od bratstva Vukčevića, posle 1879.

Đurišići (Sveta Petka) su od Đurišića iz Lješanske nahije (Parci).

Đurkovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Đurkovića.

Kažići (Ilin-dan) su od Kažića iz Lješanske nahije (Gradac).

Raičkovići (Sveta Petka) doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Raičkovića.

Stojanovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Stojanovića.

5. Rakića Kuće

Pajovići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Popovići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Prelevići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

6. Dajbabe

Đukanovići (Sveta Petka) su od pretka iz Ozrinića (Čevo), od bratstva Đukanovića, koji je, u drugoj polovini 18. stoleća, predigao zbog ubistva.

Ivezići (Đurđic) su od Ivezića iz Gruda, doseljeni početkom 18. stoleća.

Kneževići (Sveta Petka) su od pretka koji se početkom 16. stoleća doselio zbog siromaštine iz Bjelopavlića, od bratstva Boškovića.

„Koloroge“: Koloroge ili Kolorogići, Andrići, Mišurovići i Durkovići (Sveta Petka) su doseljeni početkom 18. stoleća iz Ozrinića (Čevo). Prema jednoj varijanti, Kolorogama pripadaju i dajbabski Đukanovići i Rogošići.

Milići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Rogošići (Sveta Petka) su od pretka iz Ozrinića (Čevo), srodni Đukanovićima.

Ćetkovići (Aranđelov-dan) su od Ćetkovića iz Pipera.

7. Šćepovića Kuće

Bojičići – ogranak Ćetkovića iz Dajbaba.

Matovići – od Matovića iz Kurila.

Radunovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Radunovića.

8. Zabjelo

Dedići – doseljeni posle 1879. iz Kuča.

Đurišići (Sveta Petka) su od Đurišića iz Lješanske nahije (Parci).

Lazovići – ogranak Lambuljića iz Vukovaca.

Mugoše – od Mugoša iz Donje Gorice.

Radunovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Radunovića.

Lješkopolje

1. Momišići

Bolevići – od Bolevića iz Gornje Gorice.

Brajovići (Sveta Petka) – doseljeni posle 1879. iz Bjelopavlića.

Vidakovići – od Vidakovića iz Tološa.

Vukanovići – doseljeni posle 1879. iz Pipera.

Đekići – (Sveti Jovan Bogoslov) potiču od Đeke Mirkova, koji se doselio oko prve četvrti 19. stoleća iz Orahova.

Đurovići (Sveti Aleksandar Nevski) su se doselili početkom 19. stoleća iz Crmnice od bratstva Cakovića, koji su starinci u plemenu Limljani.

Markuši (Đurđic) su doselili iz Riječke nahije (Građani) u velikoj davnini, prema njihovom predanju pre pada Podgorice pod tursku vlast (1478).

Popovići (Đurđic) – oni su istog porekla kao i Mugoše, po predanju potiču od dva rođena brata; ranije prezime bilo im je Novaković; istog porekla su i Novakovići u Podgorici.

Radetići – od Radetića iz Lajkovića.

Radetići (Aranđelov-dan) su došli iz Pipera početkom 19. stoleća, od tamošnjih Radetića.

Radovići (Aranđelov-dan) su došli iz Hercegovine (Gacko) početkom 18. stoleća, zbog ubistva nekog turskog velikaša. Najpre su se naselili u Lješansku nahiju, gde i danas ima njihovih potomaka (Đurišići i Raičkovići u Gradcu), a deo kasnije pređe u Podgoricu. Tamo se neki poturče i od njih su muslimani Adžiametovići, a deo pređe u Momišiće, i od njih su Radovići.

Radunovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Radunovića.

Račevići (Nikolj-dan) su doseljeni iz Zlatice u Kučima oko prve četvrti 19. stoleća.

2. Vranići

Vukčevići (Đurđic) doseljeni iz Lješanske nahije, od bratstva Vukčevića, posle 1879.

Kažići (Ilin-dan) su od Kažića iz Lješanske nahije (Gradac).

Piletići – doseljeni posle 1879. iz Pipera.

Stamatovići – doseljeni posle 1879. iz Pipera.

3. Lužani

Zlatičani (Ivanj-dan) su doseljeni iz Zlatice u Kučima u drugoj polovini 19. stoleća. Ima ih i u Podgorici.

Pejovići (Sveti Vrači) su od Pejovića iz Lješanske nahije (Orasi).

Raičevići – od Raičevića iz Gornje Gorice.

Raičkovići (deo slavi Svetu Petku, deo Ilin-dan) doseljeni oko 1850. iz Lješanske nahije (Gradac) od bratstva Raičkovića.

Savkovići (Nikolj-dan) su od bratonoških Balevića, od pretka Savka koji se doselio u drugoj polovini 18. stoleća.

4. Tološi

Brnovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Brnovića.

Vidakovići (Ivanj-dan) su došli iz Ćeklića, svojakaju se sa ćeklićkim Matanovićima – Kaluđerovićima.

„Vratnice“: Vratnice u Tološima (Sveti Vrači), i rodovi u drugim mestima Zete i Lješkopolja: Lađići, Neškovići i Prčanjići. Njihov ogranak su Dambarići u Vraki. Potiču od pretka iz Lješanske nahije (Staniseljići) od starog bratstva Vratnica, koji je početkom 18. stoleća pobegao zbog ubistva, najpre u Mahalu. Daljom starinom su iz Bajica.

Miranovići – od Miranovića iz Donjih Kokota

Mugoše – od Mugoša iz Donje Gorice

„Crnogorčevići“: Remikovići (Aranđelov-dan) i rodovi u drugim mestima Zete i Lješkopolja: Anđušići i Pejovići i islamizirani Selimadžovići. Potiču od pretka čije je starije prezime Crnogorčević, koji je sredinom 18. stoleća došao iz Lješanske nahije (Orasi), najpre u Tološe, a zatim se potomstvo raseljavalo. Svojakaju su sa oraškim Pejovićima i Đurovićima.

5. Gornja Gorica

Bolevići, čuje se i Boljevići (Đurđic) – predak Boleja im se zajedno sa trojicom braće doselio iz Lješa, krajem 15. stoleća; od ostale trojice braće su Milići u Donjoj Gorici, Vukčevići u Lješanskoj Nahiji i islamizirani Amatbašići. Detaljnije o poreklu Bolevića, može se videti na:

http://www.montenet.org/2003/bozo5.html

Bulatovići (Sveti Luka) su od rovačkih Bulatovića, od pretka doseljenog oko 1840.

Đikanovići (Aranđelov-dan) su došli oko 1840. iz Ozrinića (Markovina), od tamošnjih Đikanovića.

Jankovići (Nikolj-dan) su došli oko 1840. iz Ozrinića (Markovina).

Miranovići – Radovići – od Miranovića iz Donjih Kokota

Popovići – od Popovića iz Momišića.

Raičevići (Nikoljdan) su ogranak cetinjskih Martinovića; predak, pop Ivan Martinović, početkom 18. stoleća se, zbog ubistva jednog Njeguša, sa porodicom iselio, najpre u Komane (Bandići), a zatim u Spuž; Ivanov unuk Raič je prešao u Goricu, i od njega su Raičevići; svojakaju se sa islamiziranim Piranićima iz Botuna (ima ih u Podgorici i Goričanima), koji tvrde da su potomci jednog pop Ivanovog sina koji se u Spužu poturčio.

Stajovići (Ivanj-dan) su došli iz Lješanske nahije (Farmaci), a daljom starinom su iz Primorja.

Stojanovići – ogranak Kukavčevića iz Lekića.

6. Donja Gorica

Berilaže (Đurđic) su davno doseljeni iz Lješanske nahije (Velja Strana) od bratstva Berilaža, istovremeno kad i Berilaže u Ponarima.

Vratnice – od Vratnica iz Tološa.

Markovići – doseljeni su iz Lješanske nahije, staro prezime im je Mišević.

Milići (Đurđic) su od pretka Milije, rođenog brata Boleje od koga su Bolevići u Gornjoj Gorici.

Miranovići – od Miranovića iz Donjih Kokota.

Mugoše (Đurđic) – poreklo Mugoša je nerazjašnjeno: prema bratstvenom predanju, oni su iz Kastrata, navodno od nekog bliskog srodnika Đurđa Kastriota; s druge strane, u Piperima najstariji sloj stanovništva čine Mugoše (ili Mugoši) koji su tu živeli pre Lužana i Pipera, i smatra se da su vlaškog porekla; u Lješkopolje su došli u vreme Ivana Crnojevića; srodni su im Popovići iz Momišića.

Popovići – od Popovića iz Golubovaca (promenili su slavu u Đurđic).

7. Donji Kokoti

Vukčevići (Đurđic) doseljeni iz Lješanske nahije, od bratstva Vukčevića, posle 1879.

Miranovići – (Nikolj-dan) potiču sa Kosova, odakle je po padu Kosova pod tursku vlast porodica došla najpre u Lješ, a potom u Lješansku nahiju (Kokoti); staro prezime im je Tujković; njihov ogranak su Tujkovići u Grblju i Boki; od njih su Radovići u Lješanskoj Nahiji.

Uskokovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Uskokovića.

8. Lekići

Vukčevići (Đurđic) doseljeni iz Lješanske nahije, od bratstva Vukčevića, posle 1879.

Kukavčevići su poreklom iz Ozrinića (Velestovo), prema predanju od bratstva Popovića; preci su im se u 18. stoleću naselili u Gornjim Kokotima u Lješanskoj nahiji, gde u nekom okršaju s Turcima izgine celo bratstvo, a ostane samo mali dečak, Miloš Popović, koga su kao sirotana prozvali – kukavac. U Lekiće su se doselili sredinom 19. stoleća; dele se na uža prezimena: Novakovići, Pejovići, Stojanovići, Lakovići.

9. Grbavci

Bogdanovići (Đurđic) su od Globara iz Lješanske nahije.

Vujovići – Kumburovići (Sveta Petka) su od Vujovića iz Bjelica (Mikulići)

Vukčevići (Đurđic) doseljeni iz Lješanske nahije, od bratstva Vukčevića, posle 1879.

Kaluđerovići (Sveti Jovan Bogoslov) su od Kaluđerovića iz Ćeklića.

Martinovići (Sveti Jovan) su od cetinjskih Martinovića (Bajice), odakle im se predak doselio zbog ubistva.

Miranovići – od Miranovića iz Donjih Kokota.

Radinovići (Sveta Petka) su od pretka iz Bjelica, od bratstva Abramovića, koji je, neznano kada, predigao zbog ubistva. Mirotići su od njegovog rođenog brata.

Radunovići – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Radunovića.

Radusini – doseljeni posle 1879. iz Lješanske nahije od bratstva Radusinovića.

Račevići – od Račevića iz Momišića.

Podgorica

U Podgorici živi mnogo doseljenika iz zetskih i lješkopoljskih naselja. Osim njih, postoji i jedan broj bratstava koja su zasnovana upravo u Podgorici od doseljenika sa raznih strana. Neka od velikih poznatih podgoričkih bratstava su:

„Bolevići“ – Bolevići, Đurčići, Martinovići i Šošići (Đurđic) su od Bolevića iz Gornje Gorice.

Gvozdenovići (Đurđev-dan) su od Gvozdenovića iz Ćeklića, tu došli u 19. stoleću.

Lainovići (Đurđev-dan) su u Podgoricu došli iz Bratonožića, još dok je Podgorica bila mala varoš (verovatno u 16. stoleću). Njihov ogranak u Podgorici su Ćukovići. Od njih su i Lainovići u Polimlju.

„Vučićevići“ – Vučićevići, Lisičići, Peličići i Popovići (Sveti Stefan Dečanski) su ogranak Peličića iz Balabana.

Markovići (Đurđic) su došli iz Ozrinića (Markovina).

Markuši su od momišićkih Markuša.

Milonjići i njihov ogranak Gvozdenovići (Đurđic) su od starog bratstva Milonjića iz Lješanske nahije.

Nenezići (Đurđev-dan) su od Nenezića iz Ozrinića (Velestovo), u 18. stoleću zbog krvi prebegli najpre u Lješansku nahiju, a u Podgorici svi potiču od Todora Nenezića.

„Novakovići“ – Vilići, Nikići, Popovići, Stijovići i Šestići (Đurđic) su istog porekla kao Popovići iz Momišića.

Samardžići (Mala Gospođa) su od Samardžića – Orlovića iz Krivošija.


Komentari (8)

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top