Poreklo prezimena, selo Hatelji (Stolac)

16. oktobar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Hatelji, opština Stolac. Prema istraživanju Petra Šobajića  DABARSKO POLJE U HERCEGOVINI. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Hatelji

 

Jedno od najvećih sela u Dabru, ima 52 kuće, koje su u grupama i zovu se: Hatelji, Ržanice, Kapić i Dragljevo. Jedna od najvećih gomila je na vrhu Straževice i vidi se svuda iz polja. Ispod Hatelja kraj puta je široka gomila i na njoj 14 stećaka. Mesto se zove Velike Ploče.

Od ranijih naselja se vide mnoge ozidine po selu. Sadašnja crkva Sv. Trojica u Žukovniku građena je 1859. na temelju stare crkve. Tri su stara groblja: Velike Ploče na Šilji, Male Ploče i treće na Lihovicama. Da je selo postojalo u Srednjem veku pod ovim imenom svedoči, kako je pre rečeno, nadgrobni natpis u Milavićima, u kome se nalazi ime vlastelina Bogdana Hateljevića.

Nazivi po selu su: Markov Vrt, Markovina, Selišta, Podana Voda, Stojuša (greda), Koreš (brdo), Bezadno (vrelo), Bureši (bara), Kaline, Bovani (oranice), Bjeljevci, Kruškovnik, Malenkuša, Surdakuša, Miljevac, Krstac.

U Šilji je camija, vrlo stara, za koju vele da je podignuta „ima 500 godina“. Jedni vele da su je zidali Đulbabići, koji su onde živeli a kojih nema nigde i ne zna se šta je sa njima bilo. U selu su nekad živeli i muslimani Karapuši, Vilogorci, koji su se otselili u Tursku 1916. g. Ima ih kod Vlahovića i po njima se tamo zove Kula Vilogoraca. Bili su starosedeoci. Pored kolskog puta kod Velikih Ploča ima jedan turski grob i zovu ga „Barjaktara Zvizdića harem“.

U selu žive:

Đurice, jedna od najstarijih doseljenih porodica u Dabru. Starinom su iz Preraca kod Bileće. Novljani Turci izmamili su im potpise za njihove zemlje u Preracima i oduzeli ih. Kad dođu Turci da kupe hakove., oni ih pobiju i rasele se. Od jednih su Baturani u Pivi, a drugi Đurice uteknu Ljubovićima, koji su živeli u Žukovniku u Hateljima. Tu je tada bilo jako tursko naselje od „70 sita“ Ljubovića, Đulbabića, Karapuša i dr. Bila su 4 brata Đurica: jedan znao dobro da brije i ostane u Hateljima, a 3 brata odu na Kosovo. Doselili su se kad i Ljubovići u Kljenke, a to je bilo, kako smo računali, u prvoj polovini XVI veka. Onaj od braće koji je ostao u Hateljima opazio neku četu koja se spremala da udari na Žukovnik i to prijavio, pa mu Ljubovići dali zemlju za naselje. U to vreme bilo je u Dabru od Sunića do Potkoma svega 7 srpskih kuća. U Hateljima se namnože Đurice i rasele po Dabru, te ih ima i u Berkovićima i u Suzini. Broje pretke: Miho (rođ. 1835) — Nikola — Miško — Rade. Miško je umro oko 1806, a imao je Đura, Marka, Nikolu i Laza. Potomci njihovi se prezivaju Miškovići.

Đurica u Hateljima 25 k., Miškovića 6 k., slave Tripunjdan. Iza kuge Tomo, brat Miškov, sa sinovima Stepanom, Milrškom, Đurom odu oko 1850. u Suzinu koja je bila pusta. Vule je digao u Bosnu oko 1840. Dele se na: Lučiće, Kojoviće, Tomiće, Ćupine, Vidojeviće, Bjeloševiće, Vukanoviće i Sandiće.

Kundačine su od Terzića iz Vranjske, jedni se doselili ranije a drugi docnije. Za ove koji su se ranije doselili kažu: bila 3 brata, ubili Turčina Grebu i utekli kod Ljubovića u Dabar, a oni ih naselili u Hateljima. Ta 3 brata su se zvala Krsto, Šćepan i treći kome ime na znaju, a koji je otišao nekud u Bosnu. Došli su oko 1730. g-, ima ih 3 kuće, slave Đurđevdan. Nekom njihovom prskao kundak, i po tome su, kažu, ovo ime dobili. I drugi Kundačine, koji su posle došli, takođe su iz Vranjske, odakle su prešli u Bijelo Polje kod Mostara, pa na Hrgud, zatim u Hatelje na zemlju neves. Ljubovića oko 1840. god. Došli su braća Risto i Ilija, sinovi Lakovi. I od njih su 3 k.

Hajrovići su po jednom kazivanju od Kašikovića iz Vranjske, prešli na Davidoviće, pa ovamo. Došao je Nikola i sinovi mu Jevto, Ilija i Luka oko 1860, slave Đurđevdan, ima ih 3 k. Drugi su kazivali da su oni od deteta koje su Ljubovići našli u lovu i dali Kašikovićima da ga othrane i nazvali ga Hajro.

Radovanovići 5 k. su iz Lukavca; došao Tomo oko 1845. i imao Zeka, Laza, Šćepana, Ćetka i Steva. Slave Đurđevdan, prislužuju Đurđic.

Baćovići su iz Bašana, doselio se Đuro 1879. g., ima ih 3 k., slave Jovanjdan. Đuro imao Stevana, Jevta i Perka.

Čalije su s Trusine; došao Simo iza kuge i imao Vasilja, Blagoja, Vidaka i Spasoja, jedna ih kuća, slave Jovanjdan, prislužuju M. gospođu.

Šetke su od Mićanovića iz Vranjske. Došao Nikola po kugi u Vrijeku, odatle u Hatelje. Imao Šćepana i Iliju. Sad ih je 3 k., slave Đurđevdan.

Milićevići 1 k., došli oko 1826. braća Vučić, Miloš i Aćim iz Zvijerine na Ljubovića zemlju. Slave Nikoljdan.

 

IZVOR: PETAR ŠOBAJIĆ: DABARSKO POLJE U HERCEGOVINI – antropogeografska istraživanja – SANU, naselja i poreklo stanovništva, knj. 34, Beograd, 1954. Odabrao i priredio: saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.