Poreklo prezimena, selo Slatina (Negotin)

24. septembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Slatina, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Slatina-Negotin

Položaj sela.

Selo je u slivu donjeg toka Slatinske Reke, između Dunava i sela Mihajlovca, Urovice i Kupuzišta. Pored Dunava je šljunkovita i peskovita terasa a na zapadu su brda Piskonje, Veliko Brdo, Straže i Drenjar (Kornet). Kuće su u najširem delu rečne doline, kako je veći deo tla izložen poplavama i pokriven šljunkom i peskom, one su dalje od reke, te nisu plavljene.

Vode.

Meštani koriste vodu sa izvora, od kojih je najjači izvor Saraorskog Potoka i bunara a zimi i iz reke.

Zemlje i šume.

Veći deo atara je na desnoj strani Slatinske Reke. Mesta sa izmešanim njivama, livadama i gajevima zovu se: Lug, Piskonja, Prlaturi, Lokuri, Straže, Branik (Branišće), Ducu, Čoka (Čuka), Drenjar (Kornet), Srbija, Dugačka Poljana (Poana Lunga), Blato (Lak), Polje (Kljmpu), Rinovac, Dunav (Dunjere), Cucur, Veliko Polje (Poana Mare), Priod, Njivara i Samar. Opštinske šume su na mestima: Drenjar i Straže a utrine su Pivnice (Pimnie) i Dugačka Poljana.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa, ali je širokom dolinom Slatinske Reke podeljeno na dva kraja: Osoje (Dos) i Prisoje (Faca). Kada je velika voda u reci prelaz za pešake je prko drvenog mosta. Kuće su razmaknute od 10 do 30 metara a najviše ih ima pored puta Jabukovac-Brza Palanka.
Groblje je na severoistočnoj strani, na mestu Piskanji.

Starine u selu.

O Neznanom Groblju (Morminc Parasic) se ništa ne zna. U Velikom Polju je bilo pet a na Drenjaru šest „burdelja“. Na brdu Straži je bila „turska karaula“. Pored današnjeg groblja je Staro Groblje (Morminc Batrnj) u kome se ukopavalo pre 100 godina.

Pisani podaci o selu u prošlosti.

Selo je zabeleženo na austrijskim kartama, Langerova i „Temišvarski Banat“, pod imenom Slafina, Zlatina. Godine 1736. u Slatini je bilo „44 kuće“ a 1784. godine zabeleženo je selo Szlatina. Slatina je zapisana 1811. godine. Selo je 1846. godine imalo 135 kuća; 1866. – 135 a 1924. godine 189 kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Priča se da je Slatina starije selo i da je pre 200 godina bila pusta, jer je zbog „turskog zuluma“ stanovništvo „izbeglo u Vlašku“; a kada se povratilo zasnovalo je sadašnje selo. Neke su porodice kraće vremena stanovale na mestu „Branišće“. Po predanju su najstarije su one porodice čiji su preci bežali u „Vlašku“ ali im je nepoznato dalje poreklo, a to su:

-Miješti, Sv. Petka. Zovu se po dedi (starcu od 75 godina), čiji je otac rođen u Slatini posle bežanja u „Vlašku“. Staro kumstvo imali su u Vančićima – Urovica.
-Gilješti, Gudžicešti, Martinešti i Njenulešti su svi jedan rod, slave Sv. Pavla, Na zajedničko poreklo ukazuje slava i stara imanja, koja su u jednom kraju atara. Praded Todosije i čukunded (starcu od 75 godina) rođeni su posle povratka starijih predaka iz „Vlaške“.
-Kalanešti (Fusulješti), Nikoljdan i Sv.Petka, imali su kumstvo u Caraneštima – Prahovo.
-Oprešti, Đurđic. Čukunbaba, starcu od 70 godina, je iz „Vlaške“. Staro kumstvo imali su u Vidrovcu.
-Ducešti (Boraganešti i Kutkurićešti), Velika Gospojina. Ded starcu od 80 godina Nikola Volić rođen je u Slatini.
-Dobrešti, Sv. Petka i;
-Paulješti, Aranđelovdan;
-Jenešti i Marinkešti, Nikoljdan, su jedan rod. Praded je rođen u sadašnjoj Slatini a kumstvo im je bilo u Vančićima – Urovica.

Posle pomenutih rodova a pre 19. veka doselili su se:

-Grbicešti, Alimpijevadan;
-Markulešti, Aranđelovdan i;
-Petraškonji („Rusu“), Sv.Petka. Prva dva roda su došla iz „Vlške“ a praded Petraškonja je došao iz Rusije.

Rodovi doseljeni u 19. veku:

-Japurešti, Sv. Petka, su iz „Vlaške“ a ovamo su došli iz Radujevca.
-Pindičešti, Sv. Petka i Aranđelovdan, su iz „Vlaške“.
-Dumitraševići (Radulovići), Nikoljdan. Ded se doselio iz susednog sela Kupuzišta.
-Pređešti, Sv. Pavle. Ded je iz „Vlaške“, ušao u kuću Gilješti.
-Firulešti, Sv.Pavle, su jedan rod sa Grujićima u Urovici. Doseljeni su iz Mihajlovca a poreklom su sa „Ostrova“ – Veliko Ostrvo.
-Nestorešti, Nikoljdan, su iz „Bordelja“ (Ljubičevca) u Ključu.
-Brndušani, Sv. Petka, su Cigani-Romi kovači. Otac se doselio iz Štubika.
-Cincar (Đorđević), Nikoljdan, je iz Gopeša.
-Jovanovići, Nikoljdan, su iz Kalatina kod Pirota.
-Jankovići, Sv. Petka, su od „Ungurjana“ u Luci.

Zavetina je u Četvrtak posle Vaskrsa; crkva slavi Nikoljdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.