Srbi u Bolmanu (Baranja) Reviewed by Momizat on . Bolman (mađ. Bolmány) je smešten u zapadnom delu baranjskog trougla. Mesto se prvi put pominje u 14. veku pod nazivom Obulma. U 15. veku mesto je u vlasništvu Pet Bolman (mađ. Bolmány) je smešten u zapadnom delu baranjskog trougla. Mesto se prvi put pominje u 14. veku pod nazivom Obulma. U 15. veku mesto je u vlasništvu Pet Rating: 0
You Are Here: Home » Autori » Branko Todorović » Srbi u Bolmanu (Baranja)

Srbi u Bolmanu (Baranja)

Bolman (mađ. Bolmány) je smešten u zapadnom delu baranjskog trougla. Mesto se prvi put pominje u 14. veku pod nazivom Obulma. U 15. veku mesto je u vlasništvu Petra od Abolme i pominje se kao Abolma. Naziv Bolman mesto dobija tokom turske vladavine, kad ga naseljavaju Srbi.

Naselje je prvobitno bilo smešteno bliže reci Dravi, a time i potpuno okruženo močvarama i barama. Prvi popis stanovništva, koji posedujemo, potiče iz 1695. godine. Za vreme Rakocijeve bune stanovništvo odlazi u Slavoniju i Srem, a vraćaju se nakon završetka bune. Godine 1711. iz Slavonije se doseljava 21 porodica Srba, ok kojih 12 ostaje u Bolmanu.

Iz nepouzdanih izvora smatra se da je parohija nastala negde oko 1730. godine.

Parohijski hram je posvećen Sv. apostolima Petru i Pavlu, a osvetio ga je episkop budimski Sofronije Kirilović 1777. godine. Raniji podaci kažu da je na istom mestu bila crkva od pletera. U 19. veku je, u više navrata, obnavljan da bi u Drugom svetskom ratu bio srušen, kad je izgoreo i skupoceni barokni ikonostas, sa celokupnim inventarom i arhivom. Šezdesetih godina je obnovljen. U ratnim zbivanjima hram je ponovo stradao 2. 1. 1992. godine, a obnovljen je 1993. godine, spolja i iznutra. Hram je u samom centru sela i građen je u kasnobaroknom stilu. Hram je visok 8,5 m, a torak oko 14 m, na kome su tri zvona.

Letopis se vodi od 1930. godine. Parohiuja poseduje matične knjige rođenih i krštenih, umrlih i venčanih od 1777, a knjigu predbračno ispitanih od 1999. godine.

Broj domova i vernika po naseljima: Bolman 86 domova sa 205 duša, Novi Bolman 23 doma i 65 duša, Petlovac nema, Majške Međe 8 domova i 32 duše, Novi Bezdan nema, Baranjsko Petrovo Selo 2 doma sa 4 duše, Novo Nevesinje 12 domova  25 duša. Ukupno 127 domaćinstava sa 331 dušom.

Po državnoj statistici iz 2001. godine, na teritoriji parohije živi 540 Srba, računajući i Rome, dok Srpskoj pravoslavnoj crkvi pripada 331 vernik. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Bolmanu živi 450 stanovnika u 169 domaćinstava. Godine 1924. Bolman je imao 1223 srpska žitelja i bio je parohija IV klase.

Bolman je u istoriji ostao zapamćen po Bolmanskoj bici koja se vodila od 6. do 21. marta 1945. godine, između jedinica Jugoslovenske armije, Crvene armije i Bugarske armije, s jedne strane, i Nemačkog Vermahta s druge strane, a pobedu su odnele jedinice Jugoslovenske armije i Crvene armije.

IZVOR: Dušan Kolundžić, Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske, Beograd, 2009, str. 85-87

PORODICE POPISANE 1695. I 1696. GODINE

Bolmanacz (2x), Dotor, Dragiz, Kovacs, Macsoi, Mesivacz, Milutin, Murko, Nenata, Novak, Paulko, Sifko (1695); Batsfay, Dersia, Kouacz, Kumanovicz, Lituitsanis, Radivoy, Radosanin, Radouano, Seuklats, Siffko, Srimacz (1696).

IZVOR: Claus Heinrich Gattermann, Die Baranya in den Jahren 1686 bis 1713, Göttingen, 2005, str. 265

DOMAĆINSTVA POPISANA 1711/1713. GODINE

Balogsadi, Bolmanacz (2x), Bosnyak (3x), Bottyan, Darlics, Dodorovics (2x), Dragicsevics, Klaics, Kovacsovics, Kudomrakovics, Nikolics, Prodanics, Szelanin, Sztankovics, Sztoinovics, Varossetz, Zrinanin.

IZVOR: Claus Heinrich Gattermann, Die Baranya in den Jahren 1686 bis 1713, Göttingen, 2005, str. 265

POPIS SISTEMATSKE KOMISIJE IZ 1715. GODINE

Nicola Nilics, Vuk Szekeres, Nicola Velikoklanin, Joan Mate, Draguicsa Bolanin, Stanko Milosonovics, Mian Bogarin, Maleta Rudumirak, Petko Bolmanacs, Radvicsa Todorovics, Radovan Stojnovics, Gyurko Kovacsovics, Martin Bolmarocs, Simon Bosnyak, Miloja Bosnyak, Sobota Zvegarin, Stojak Bosnyak, Ivan Posovacs, Milos Bosnyak, Ivan Dolmanocs, Stanko Prodanics, Milos Siklosics, Jovics Dragosovics, Gyuro Belaberbacs, Bela Horvath.

IZVOR: Az 1715. évi országos összeírás

POPIS SISTEMATSKE KOMISIJE IZ 1720. GODINE

Nicola Velikoszelanin, Nicola Vilicz, Vuk Szekeres, Ivan Malin, Draguilo Bolanin, Stanko Milaszonivicz, Miath Bojanin, Maleta Kudumbiak, Petko Bolmonacz, Radoicsa Todorovicz özv., Radovan Sztojnovicz, Gyurko Kovacsovicz, Martin Bolmonacz, Simo Bosnyak, Milijo Bosnyak, Szaboto Srijanin, Sztojak Bosnyak, Joannes Posovacz özv., Milos Bosnyak, Ivan Bolmanacz, Sztanko Prodamicz, Jovicza Dragisovicz, Gyuro Biloberdacz, Bida Horvath, Gyuricza Bojanin.

IZVOR: Az 1720. évi országos összeírás

POPISANI U BOLMANU 1767. GODINE

Atsmorovics Simo, Batthanovics Simo, Battyanovics Micso, Battyanovics Simo, Bertins Todor, Bielics Jovan, Bielics Milos, Bojanin Milak, Bojanin Simeon, Bojanin Stojan, Bollmanacz Nicsivoj, Bollmanacz Sztanivuk, Bonlagics Osztoja, Bosnyak Ignatia, Bosnyak Jovan, Bosnyak Marco, Bosnyak Miajlo, Bosnyak Szava, Botthanovics Stefan, Cseppinacz Arsenia, Csordas Nikola, Dorics Gyrugy, Dorics Simeon, Draginics Stanoja, Draginics Stoissa, Gabosacz Pano, Gazdics Ignatio, Gazdics Todor, Grujsic Ivan, Gyonlagics Jovan, Gyukics Misko, Horvath Milivoj, Ivancsevics Stanoja, Ivancsevics Stephan, Ivancevics Stojan, Jakovalvasz Szava, Jaksics Gregoria, Jalsics Manuelo, Janics Arsenni, Janics Ivan, Jankovics Illia, Koczhazi Isak, Koczkar Stevan, Koczkar Stojan, Koczkar Szava, Kollar Jovicza, Kovacsovics Ivan, Kovacsovics Tomo, Kozics Lazo, Kozics Maxim, Kovesdanin Gyragy, Krapacz Nicola, Kupenics Janko, Kuinics Stojan, Kuzmanovics Nikola, Latics Marco, Marianovics Abraham, Marianovics Mato, Marics Stojan, Milicsnovics Gyuragy, Miskovics Csoba, Monostoracz Jovan, Narancsics Szava, Novakovics Stojan, Obradovics Misko, Opancsar Nicola, Passics Giro, Pataricza Milosin, Petkovics Simo, Popa Ignatia, Popovics Arsim, Popovics Thomo, Popravacz Stojan, Prehodravacz Gyka, Prodanics Sztojan, Radisics Sztanivuk, Radojsics Risto, Radovanovics Jovan, Radovanovics Vaszo, Rajnovics Mato, Sepics Gyuragy, Simics Stoissa, Stojanovics Ivan, Sveczuvacs Vaszo, Szibottin Szava, Sztojakovics Boso, Tadics Marco, Tancsovoja Stevan, Vaszilevics Miat, Vitics Stevan, Vucskovics Gyragy.

IZVOR: MOL, Theresianisches Urbarium 1767

POPIS ZEMLJE IZ 1828. GODINE

Adamus Kovacsics, Georgius Kovacsics, Josephus Szubosin, Jacobus Kovacsics, Marcus Kovacsics, Mathias Bosnyak, Michael Bosnyak, Nicolaus Bojanin, Isacus Bojanin, Stanislaus Bojanin, Timotheus Bojanin, Andreas Mandl, Elias Milics, Andreas Golubor, Raphael Kuvesdak, Paulus Bojanin, Joannes Gruits, Stephanus Bojanin, Mathias Baits, Stephanus Opanesar, Cusmannus Dorics, Isacus Bosnyak, Georgius Radisits, Joannes Mariansvics, Stephanus Manojlovics, Thomas Dragiesevics, Michael Baisvanin, Mathias Bacsics, Petrus Szavlevits, Georgius Obradovics, Cusmanus Vulics, Basilius Radisics, Georgius Dorics, Michael Kodrics, Joannes Kovacs, Paulus Tadics, Casparus Muller, Nicolaus Janics, Michael Obradovics, Timotheus Milics, Nicolaus Petkovics, Ladislaus Gardics, Stanislaus Nixlics, Carolus Dorics, Stephanus Bielics, Joannes Szetvuan, Marcus Kollar, Ludovicus Tatimirovics, Carolus Stevics, Franciscus Valdmayer, Simeon Bosnyak, Petrus Ivanesevics, Nicolaus Ivanesevics, Cusmanus Bielics, Timeotheus Balosics, Georgius Muller, Theodorus Naranesevics, Simeon A?sinovics, Georgius Gardics, Simeon Marics, Stanislaus Dobrokevics, Timotheus Bielics, Michael Novakovics, Josephus Velkovics, Petrus Bojanin, Nicolaus Kotzkar, Petrus Kovacsevics, Stephanus Kadrics, Michael Stainics, Gabriel Jainics, Joannes Jankovics, Theodorus Janesics, Maximilianus Irollmany, Georgius Irollmany, Ladislaus Jankovics, Jacobus Jankovics, Elias Jankovics, Andreas Stojanovics, Michael Kupinics, Basilius Kupesdanin, Timotheus Marianovics, Marcus Mislenovics, Paulus Lalics, Martinus Novakovics, Cusmanus Kollar, Stephanus Novakovics, Basilius Jankovics, Georgius Dimitrovics, Maximilianus Marianovics, Theodorus Stusics, Raphael Rodovacz, Theodorus Spetsnacz, Theodorus Raffics, Andreas Rainovics, Joannes Bosnyak, Michael Horvath, Josephus Prekodracz, Petrus Marianovics, Joannes Kovacs, Basilius Horvath, Rudolphus Bosnyak, Michael Gyorlag, Timotheus Vaspilag, Petrus Gyorlag, Joannes Vaspilag, Antonius Kovacsevics, Stephanus Kollar, Stephanus Simics, Mathias Lendhard, Georgius Gyorgy, Andreas Dobotzki, Conradus Bauman, Michael Hegedfis, Paulus Radoka, Joannes Lamiansics, Joannes Hiba, Georgius Andras, Stephanus Kovacs, Joannes Marek, Stephanus Beke, Andreas Janak, Michael Domocski, Stephanus Magyar, Paulus Karaszek, Andreas Kilinesani, Samuel Kriszt, Salamon Kriszt, Joannes Csapar, Stephanus Beke, Andreas Vecsera, Martinus Lenyo, Ignatius Racsany, Georgius Veisera, Joannes Czrilla, Paulus Horok, Gasmanius Kollar, Martinus Nendling, Alexander Bojanin, Judeus Simon Frank, Joannes Kakuczsa.

IZVOR: Martha Remer Connor, GERMANS & HUNGARIANS 1882. Land Census Baranya County Hungary, Las Vegas, 1991, str. 49-50

PREZIMENA I KRSNE SLAVE POPISANE U CRKVENOM PROTOKOLU IZ 1896. GODINE

Anđelić (Nikoljdan), Bajić (Avramijevdan), Bijelić (Đurđevdan), Bojanin (Stefandan), Bolmanac (Nikoljdan), Bošnjak (Đurđevdan, Jovandan, Stefandan), Vakanjac (Jovandan), Vasiljević (Nikoljdan), Veljković (Sveti Stefan Dečanski), Vilić (Aranđelovdan), Viljanac (Miholjdan), Vudrag (Aranđelovdan), Gabošac (Nikoljdan), Gazdić (Đurđevdan), Golubović (Nikoljdan), Grujić (Đurđevdan), Dmitrić (Stefandan), Dobrokes (Nikoljdan), Dorić (Jovandan), Đurić (Đurđevdan), Zundanović (Lazareva Subota), Ivančević (Stefandan), Janić (Lazareva Subota), Janković (Ignjatijevdan), Kovačević (Đurđevdan), Kovjanić (Đurđevdan), Kolar (Đurđevdan), Kockar (Jovandan), Kresić (Đurđevdan), Kuveždanin (Lučindan), Kupinić (Đurđevdan), Lalić (Jovandan), Manojlović (Miholjdan), Marković (Đurđevdan), Mišljenović (Đurđevdan), Narandžić (Sveti Simeon Bogoprimac), Obradović (Đurđevdan), Opančar (Trifundan), Parabak (Stefandan), Pašić (Stefandan), Petrović (Nikoljdan), Popović (Aranđelovdan, Nikoljdan), Preradović (Pantelijevdan), Radišić (Aranđelovdan), Radojčić (Jovandan, Miholjdan), Radomirović (Nikoljdan), Sarkanjac (Jovandan), Sečujac (Nikoljdan), Stajević (Atanasijevdan), Stojković (Đurđevdan), Strajnić (Nikoljdan), Strahinjić (Nikoljdan), Subotić (Jovandan, Stefandan), Horvat (Aranđelovdan, Jovandan), Čvarković (Aranđelovdan), Štučić (Tomindan).

IZVOR: Jovan Nedić, Bolman je bio Bolman, Bolman, 2012, str. 535-542

SPISAK SVEŠTENIKA U BOLMANU OD 1735. GODINE DO DANAS

Marko (1735-), Stefan Popović (1758-1767), Lazar Popović (1763-1803), Dimitrije Zernić (1786-), Stefan Popović (1801-1803), Stefan Popović (1803-1820), Prokopije Stanković (1820-1860), Jovan Gojković (1861-1889), Uroš Mađarević (1890-1892), Pantelejmon Horvat (1892-1940), Milorad Mihajlov (1941-1957), Jovan Vulkanović (1958-1959), Petar Petrović (1960-1962), Pavle Stajić (1962-1885), Milan Vranić (1985-1998), Stevan Kuveždanin (1999-2013), Srđan Trajković (2014-)

Imena sveštenika od 1941. godine preuzeta sa vikipedijinog članka Srpska pravoslavna parohija bolmanska.

 

IZVOR: Milan Dujmov, Lista sveštenika Srpske pravoslavne eparhije Budimske, Budimpešta, 2013, str. 18


Komentari (8)

  • Boro

    Bolman je u istoriji ostao zapamćen po Bolmanskoj bici koja se vodila od 6. do 21. marta 1941. godine, između jedinica Jugoslovenske armije, Crvene armije i Bugarske armije, s jedne strane……………

    Molim Vas da ovdje ispravite grešku i to umjesto 1941. unesite 1945. godine.

    Hvala i srdačan pozdrav
    Boro Vein

    Odgovori
  • Novaković

    U selu Šarok je bilo Novakovića. Optanti, kasnije su se doselili u Karanac. Imam vise detalja.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Bolman, Jagodnjak

    Bolman se nalazi u općini Jagodnjak, u Osječko-baranjskoj županiji na 90 metara nadmorske visine i prostire se na površini od 28,04 km². Prema popisu iz 2011. godine, u Bolmanu živi 525 stanovnika. Stanovništvo je pretežito srpsko (61%), te romsko (22%) i hrvatsko (15%). Okolna naselja: Novi Bolman, Majške Međe, Petlovac, Novi Bezdan, Baranjsko Petrovo Selo, Sudaraž, Zeleno Polje, Jagodnjak, Širine i Nard.
    Najčešća prezimena
    Danas Nekoć
    1. Mrđa – Petrović
    2. Petrović – Jovanović
    3. Janković – Đurđević
    4. Sukić – Todorović
    5. Kovačević – Kostić
    6. Popović – Mihajlović
    7. Dorić – Stojanović
    8. Bijelić – Jeličić
    9. Jeličić – Balog
    10. Đukić – Gligorić
    11. Nedić – Janković
    12. Stojanović – Bijelić
    13. Desančić – Mišković
    14. Kaldaraš – Mrđa
    15. Mihajlović – Bugarinović
    16. Mišković – Kovačević
    17. Dobrokes – Nedić
    18. Kuveždanin – Maksimović
    19. Kuzmanović – Nikolić
    20. Lačanin – Balinović

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Novi Bolman, Jagodnjak

    Novi Bolman se nalazi u općini Jagodnjak, u Osječko-baranjskoj županiji na 90 metara nadmorske visine i prostire se na površini od 25,63 km². Prema popisu iz 2011. godine, u Novom Bolmanu žive 122 stanovnika. Stanovništvo je najvećim dijelom srpsko (76%), te hrvatsko (13%) i romsko (6%). Okolna naselja: Bolman, Petlovac, Majške Međe, Sudaraž, Jagodnjak, Širine, Zeleno Polje, Novi Bezdan, Baranjsko Petrovo Selo i Luč.

    Najčešća prezimena

    Danas Nekoć
    1. Lončar – Pereković
    2. Vidović – Stojanović
    3. Radojčić
    4. Kostić
    5. Lukačević
    6. Martinović
    7. Pavlečić
    8. Smiljić
    9. Stojanović
    10. Takaro

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Novi Bezdan (Ujbezdan) – selo južno-jugozapadno od Baranjskog Petrovog Sela
    Naselje je utemeljeno 1864., kada se ovdje naselila skupina najamnih radnika iz Bezdana u Vojvodini. Stoga su imenu svoga nekadašnjeg sela dodali predmetak Uj-Novi.

    Izvor: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Krešimir Međeral – Sučević, Zagreb, 2006.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Novi Bolman (Ujbolmany) – selo istočno od Bolmana. Etimogogija je vrlo transparentna – radi se o novome dijelu mjesta Bolmana. Za ostalo, v. tamo.

    Novi Čeminac (Ujlaskafalu) – selo jugozapadno od Čeminca Novi dio mjesta Čeminca. Za etimologiju v. tamo.

    Novo Nevesinje (Botond) – selo jugozapadno od Baranjskog Petrovog Sela Mađarsko ime dolazi od staroga mađarskog osobnog imena. Hrvatsko ime prema nazivu obližnje livade koja se zvala Nevesinje, a to je ime prema istoimenoj biljci.

    Petlovac (Baranyaszentistvan) – mjesto zapadno-jugozapadno od Belog Manastira. Mađarsko je ime patrocinij. Hrvatsko ime se obično povezuje s apelativom ‘pijetao’, iako je zabilježeno i da se radi o složenici pet + lovac. Osobno mi to izgleda kao pučka etimologija.

    Podolje (Nagybodolya) – selo jugozapadno od Gajića
    Toponim Bodolya nastao je od osobnog imena. Osobno je ime vjerojatno slavenskog porijekla, usp. hrvatski Budilo. Radi razlikovanja, dodan je predmetak Nagy- ‘velik’. Hrvatski oblik imena nastao je pučkom etimologijom od mađarskoga. Prema drugoj etimologiji, smjer je posuđivanja obratan, tj. Bo dolya bi bilo izvedeno od slavenskoga Podolje, s ozvučivanjem početka riječi. Tomu u prilog ide konfiguracija tla u okolici sela, kao i to da se sjeverno od Pečuha nalazi još jedan toponim istoga imena, na sličnoj konfiguraciji terena.

    Izvor: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Krešimir Međeral – Sučević, Zagreb, 2006.

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top