Poreklo prezimena, selo Gokčanica (Kraljevo)

Poreklo stanovništva sela Gokčanica, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Topografske prilike.

Kuće oog sela su na zaravnima ispod Torotina Brda, Igrišta i Čukara oko Borovske Reke i na levoj strani rečice Gokčanice.
U selu su brda: Velika Čukara, Javorštica, Javorski Vrh, Velika Livada, Laz i Čukar.

Vode.

Reke: Ibar i rečica Gokčanica.
Potoci: Predolska Reka; Mali Potok, Crvanjski Potok, Dubovski Potok i Borovska Reka.
Izvori: Ajdarina, Bankovićki Izvor, Izvor u Velikom Trnju, Gnjionički Izvor, Izvor na Lazini, Skopljanka, Smailovac, Cvetkovićki Potok, Margitaš i Sedlar.

Zemlje i šume.

Njive: Bujkovići, Đol, Ornice, Stanovište i Potok.
Livade: Borovska Luka, Polje, Brezovac, Delo, Đol, Livade kod Javorske Kuće, Velika i Mala Čukara, Livade na Velju Ravan, Ograđenica, Oman, Osojnica, Potok, Smailovac, Stanovište i Šib.
Šume: Vučak, Brezje, Rakovac i Brankovina. Na Javorštici, Javorskom Vrhu i na Velikom i Malom Bukoviku su državne šume.
Utrine: Ajdarina, Bujkovići, Igrište, Kućišta i Jezero.
Bačije: „Na Kućišta“, Stanovištu i Todorićkom Brdu.

Tip sela.

Selo je podeljeno na zaseoke: Borovo, Dubovo, Crvanj i Dobra Bukva. Zaselak Crvanj je podeljen na dva kraja: Gornji i Donji Crvanj.

Ostali podaci o selu.

Selo ima 9 rodova i 83 kuće.
Groblje je u Borovu je u Bujkovićima, u Dubovu kod Dubovske Crkve; po jedno groblje ima u Gornjem i Donjem Crvlju a groblje u Dobroj Bukvi je pored rečice Gokčanice.
Seoska zavetina je „Prva Trojica“ – prvi dan Duhova.

Starine u selu.

Selo je vrlo staro. Stevan Prvovenčani je darovao svojoj zadužbini manastiru Žiči i „Gvočanicu s Popavnimi“.
„Latinska“ okna na Vučaku, „latinsko“ groblje na Brezovcu (u Dubovu), tragovi nekog naselja („rupe na mestima gde su bile kuće“) na Kućištima i šančevi iz Karađorđevog vremena na Igrištu svedoče o ranijem životu ovog naselja. Sadašnja crkva u Dubovu (Dubovska Crkva) je podignuta 1898. godine na istom mestu na kome je do tada bila mala crkva brvnara, sagrađena 1828. godine.

Poreklo porodica.

Negdašnji rodovi:

-Bujkovići su se bili doselili iz Bujkovića na Kosovu. Ne zna se ništa o njima. Uspomena na njih se sačuvala u nazivu Bujkovići – njive i ispaše.
-Milovanovići, Lučindan, su došli od Novog Pazara. Iselili su se u Kruševicu.
-Todorići, Nikoljdan, su se doselili odnekud iz Ibra. Njihove kuće su bile na brdu na kome su današnje bačije zaseoka Borova. Uspomena na njih se sačuvala u nazivima Todorićko Brdo i Todorićki Potok.

Sadašnji rodovi:

Doseljeni u toku 18. veka:

-Ponorci (Milojevići; Vukomanovići, Mionići i Ružići), Mratindan – prekada Petrove poklade, su poreklom iz Donjeg Kolašina, doselili su se najpre u Ostatiju u Moravičkom srezu, otuda pređu u Ponore u istom srezu jedna kuća sa „dvanaest muških članova“. Odatle su izbegli, zbog ubistva nekog Turčina, i došli u Masloševu u Jasenici. Tu su proveli neko vreme, dok se nije „zataškala“ stvar oko ubistva Turčina pa su krenulu nazad. U povratku jedni su se zadržali u Miločaju (u Rudničkom Pomoravlju), drugi su se nastanili u Gračacu u Podibru a treći dođu u Rogavčinu u Aleksandrovačkoj Župi i tu se najme za čuvare vinograda manastira Studenice. Njihovi rođaci Manojlo i Nikola, kaluđeri u manastiru Studenici, nagovore svoje srodnike da pređu iz Rogavčine i nastane i Crvnju. U Karađorđevom pohodu na Novi Pšazar jedno odeljenje srpske vojske upadne u selo i opljačka ga. Tada braća Mijailo i Radovan odu u Cerje, a druga dvojica braće, Vukoman i Obrad, ostanu u opljačkanom selu. Docnije, kako im se u Cerju nije svidelo, Mijailo i Radovan se odsele u Dobru Bukvu. Tu žive i danas njihoi potomci Ponorci i Milojevići. U Crvnju se prezivaju Vukomanovići, Mionići i Ružići – oni su potomci od Vukomana i Obrada.
-Minovići, Jovanjdan – prekada Sv. Jovan letnji, su rod Lopaćana u Cerju. Ovamo su se doselili iz Vojmilovića u Plani.
-Cvetkovići, Nikoljdan – prekada Sv. Nikola mladi. Marko, Minov otac, je preveo iz Vojmilovića slugu Cvetka i nastanio ga pored sebe a docnije mu ustupio trećinu imanja. Rod su sa Cvetkovićima i Dubovcima u Gračacu, Otrocima i u Vrbi.
-Bankovići (Jakovljevići i Obrenovići), Đurđic – prekada Đurđevdan i Ilindan, su se doselili iz Boća u Plani. Rod su Đuraševićima i Kuzmanima u Predolama.

Doseljeni u periodu od 1800. do 1850. godine:

-Stevanovići i Pavlovići, Nova Godina (Sv. Vasilije), su „od Pazara“.
-Češibabe (Češibabići), Đurđic, su „od Rogozne“.
-Milojčevići, Đurđic, su iz Ploče u Župskom srezu. Rod su Milojčevićima u Kruševici i Gotovcu.
-Kosovci, Jovanjdan. Ded im se doselio sa Kosova.
-Županjci, Stevanjdan, su od Županjaca iz Rudnjaka.

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.