Poreklo prezimena, selo Rogojevac (Stanovo-Kragujevac)

17. maja 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Rogojevac, Gradska opština Stanovo, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Rogojevac - Crkva Svete Petke
Rogojevac – Crkva Svete Petke

Položaj sela.

Rogojevac je sa obeju strana Rogojevačkog Potoka, koji postaje od Velike i Male Vode i na levoj strani njegove desne pritočice Pećinskog Potoka.

Vode.

Rogojevac ima dosta žive vode. Svojom jačinom ističu se pet bunara: Nikolićev Bunar, Pećina u Pećinama – ona u većini otiče Pećinskim Potokom; Velika i Mala Voda u Brđanima – otiču istoimenim potočićima koji grade Rogojevački Potok. Kako ovi bunari ne mogu da podmire potrebu za vodom meštani su do sada iskopali osam đermova.
Ni Rogojevački ni Pećinski Potok ne plave selo, jer su siromašni vodom i nikada se ne izlivaju iz svojih korita.

Zemlje i šume.

Njive i livade su manjim delom u samom selu između krajeva a veći deo je van sela na daljini do jedan čas hoda. Šume je najviše u Klisuri, između Rogojevca i Drače na udaljenosti od 45 minuta hoda.
Rogojevački atar zauzima prostor veličine 788 hektara. Pod ziratnom zemljom je 647 – njive 425 i livaade 222 hektara – dok je pod šumom 140 hektara. Od šuma 55 hektara spada u „selsku“ šumu i utrinu na Devesilju.
U ataru ovoga sela svoja imanja imaju meštani Kutlova, Drače i Kikojevca (Guža). Rogojevčani imaju svojih zemmalja u atarim sva tri pomenuta sela.

Tip sela.

Selo se deli na tri kraja: Brđani u vrhu Rogojevačkog Potoka, ispod njega je Panjevac. Treći kraj je Pećine, na levoj strani Pećinskog Potoka, koji je odvojen od Brđana brdom Ambari.
I rogojevački krajevi se dele na mahale ili kućne grupe. U Panjevcu su: Pajevićka, Stepanovićka i Šamanovićka; u Brđanima – Mirkovićka, Gavrilovićka i Milovanovićka; u Pećinama – Milojevićka, Vilipovićka i Milosavljevićka.

Ime selu.

Meštani ne znaju kako je postalo ime njihovog sela. Nije isključena mogućnost da je ono izvedeno od ličnog imena Rogoje.
Nazivi krajeva: Panjevac je dobio ime po panjevima zaostalim od seče gore; Brđani se zovu po svom položaju na brdu i na većoj visini od ostalih krajeva. Pećine su nazvane po Pećini, izvoru i potoku u njima.

Starine u selu.

Na kosi Metalica, u ataru Rogojevca, ima ostataka starih rudišta, bez sumnje iz srednjovekovnog srpskog doba, iz kojih je kopana ruda gvožđa. Pored ostataka stare rudakopnje koji su na pomenutom mestu, svedoči o njoj i hrisovulja despota Đurđa, u kojoj se pominje selo Sasi u Lepenici.
U srednjovekovne srpske starine spadaju još: Džinovsko Groblje, Grobljice i Crkvina, od kojih danas nema vidnih tragova, već se samo zadržala uspomena na njih u imenima polja.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Rogojevac je osnovan u doba Druge seobe, pre oko 140 godina. Zasnovla su ga tri roda: Stepanovići, Milosavljevići i Milojkovići. Od njih je danas u selu 27 kuća, skoro 2/7 od ukupnog broja domova u selu.
Rogojevac je zapisan u Upisniku 1818. godine, tako izsto u Naznačeniu, Popisniku, Vukovoj Danici i Pirhovom Putovanju – i svuda je pravilno zapisano. U Gavrilovićevom Rečniku piše, prema tadašnjem pravopisu, Rogojevacđ; u Pirhovom originalu – Rogojevaz.
Na Ruskoj karti 1831. godine i na Milenkovićevoj 1850. godine naziva se Rogoevacđ a na Kipterovoj je zapisan kao Rogojevatz.
Selo je u podjednakoj meri naraslo rađanjem i novim doseljavanjem. Za vreme Kočine Krajine ovamo je dobeglo pet rodova, u doba Prvog ustanka šest a posle 1815. godine nastanilo se u ovom selu sedam rodova.
Rogojevac je naseljen iz pet oblasti, 16 rodova je poreklom iz Stare Srbije, dva roda su iz Lepenice a po jedan iz Gruže, Bugarske i levog sliva Golijske Morave.
U zbegove je dobeglo 14 rodova, 3 roda vode poreklo od sluge, dva su kao dovoci a po jedan kao terzija i usinjenik.
Meštani pričaju da je selo ranije bilo u Velikom Rogojevcu, kod Česme, odakle se premestilo na današnje mesto zbog potrebe za zemljom za obrađivanje, pošto je mesto njihovog prvobitnog naselja najplodniji i najlepši seoski kraj za ziraćenje. Premeštanje je, kažu, izvršeno u prvoj četvrtini XIX veka.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1737. do 1787. godine.

-158, Milojevići (Pavlovići-Jovičići; Vukadinovići, Pantelići, Stevanovići, Jovanovići, Miloševići i Mladenovići), Sjenica, Petrovdan.
-162, Milosavljevići (Obradovići, Vukašinovići i Milosavljevići), Sjenica, Sv. Vrači.
-215, Stepanovići (Radovanovići, Stevanovići, Stepanovići i Uroševići), Sjenica, Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:

-265, Vilipovići (Vilipovići, Ilići i Lukići-Lukovići), Sjenica, Lučindan.
-282, Gavrilovići (Vukovići, Radovići, Simovići i Jankovići), Sjenica, Đurđevdan.
-416, Mirkovići (Jankovići, Antonijevići, Radojevići i Mirkovići), Sjenica, Sv. Ćirilo i Metodije.
-446, Pajevići (Radisavljevići i Radivojevići), Sjenica, Nikoljdan.
-547, Šamanovići (Milisavljevići – Pavlovići i Paunovići; i Vukovići), Sjenica, Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-553, Aksentijevići (Dimitrijevići i Aleksijevići), Sjenica, Nikoljdan.
-856, Milovanovići (Aleksijevići i Pavlovići), Sjenica, Nikoljdan.
-875, Milutinovići (Mijailovići), Sjenica, Nikoljdan.
-978, Radovanovići (Živanovići i Surukići), Sjenica, Sv. Joakim i Ana.
-983, Radojičići, Sjenica, Nikoljdan.
-1063, Telalovići (Pavićevići i Damnjanovići), Sjenica, Nikoljdan.

Doseljeni u perodiodu od 1823. do 1903. godine:

-1194, Radonjići (Radonjići i Radosavljevići), Sjenica, Savindan.
-1293, Rulići, Bresnica (Rudnik-Ljubić), Aranđelovdan.
-1343, Brankovići, Sofija (Bugarska), Đurđic.
-1422, Matejići, Rašković (Gruža), Mitrovdan.
-1681, Ilići, nepoznato (Maršić), Jovanjdan.
-1772, Đorđevići, nepoznato (Prekopeča), Đurđevdan.
-2005, Lazovići, Zabojnica (Gruža), Lučindan.

Ostali podaci o selu.

Rogojevac je 1903. godine imao 21 rod u 96 kuća sa 491 stanovnikom. Prema popisu iz 1910. godine u selu je bilo 102 kuće i 707 stanovnika da bi 31. januara 1921. godine u ovom selu živelo 607 stanovnika.
Groblje je na Kamari. Ono je zajedničko sa selima Kutlovom i Kikojevcem, koje spada u Gržu.
Litija se nosi na trojički Beli Četvrtak.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.