Poreklo prezimena, selo Radmilović (Knić)

7. mart 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Radmilović, opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela – topografske prilike.

Selo se nalazi na ripanjskoj terasi i njenoj centralnoj ravni, u koju su usečene Boračka Reka i njene pritoke. Jedan deo sela je sa desne strane Boračke Reke, na zaravni, u koju se neprimetno gube pretočke kose, a sa leve strane Boračke Reke, u ravni, su kuće drugog kraja sela.

Vode.

Selo se služi bunarskom vodom. Imaju samo jedan izvor i to je Bačarska Česma.

Zemlje i šume.

Nemaju više ni seoske šume ni utrine. Do skora su imali seosku utrinu, na koju je celo selo imalo prava da napasa stoku.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa, a oko kuća su velike okućnice. Deli se na dva kraja: Gornji i Donji Kraj (Poljci).

Ime selu.

Ovde je, pričaju, živeo neki vlastelin(?) Radmilo. U sadašnjem Gaju, gde je sada samo crkvina, bila je crkva u koju se neki vladika sklonio od Turaka. Pomenuti Radmilo ga oda Turcima za čizmu zlata. Turci potom zapale crkvu a vladika prokune selo da nema više od 60 glava, dok je dotle imalo 1600 „glava poreskih“. Turci onda obese i Radmila po kome je selo dobilo ime.

Starine u selu.

Ostataka od ranijeg naselja ima kod Babina Groba. Tu se iskopavaju kameni podrumi, cigle i crepovi.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Stanovništvo ovoga sela je mlado. Samo su tri familije doseljene ovamo pre Karađorđa i to dve od Sjenice i jedna iz zemlje „Skenderije“ – po svoj prilici Komaran u Crnoj Gori. Za kompoziciju seskog stanovništva su od najvećeg značaja doseljavanja od Sjenice. Neznatna su doseljavanja bila su u vreme Miloša Obrenovića. Docnije su dešavala pojedinačna doseljavanja od Sjenice, Starog Vlaha, retko iz drugih krajeva ili same Gruže.

U Gornjem Kraju su ove familie:

-Bačarevići. Ovde se misli da su nazvani po čukunbabi Bačarici, koja je došla iz Bačije kod Sjenice a čukunded Stepan je doseljen od Pive pre Karađorđeva ustanka. Međutim, verovatnije je da je Stepan bio bačar i da se po njemu zovu i Markovići (videti istorijat nastanka njihovih) u Ljuljacima. Slave Jovanjdan.
-Anđelići su nastarija familija u selu a starinom su od Sjenice. Slave Nikoljdan.
-Vučićevići (Aleksići) su došli za vreme Karađorđa iz Cerovca kod Buđeva. Slave Đurđevdan.
-Marjanovići (Mijatovići) su došli od Sjenice. Slave Nikoljdan.
-Stranišići (Majstorovići) su verovatno od Sjenice. Slave Lučindan.
-Savići (Pavlovići) su došli iz Raždaginja u okolini Sjenice. Slave Đurđevdan.
Sve ove četiri gornje familije misle da su se doselili za vreme Karađorđa, jer se zna da su im stari učestvovali u boju kod Čačka 1815. godine a ne pripadaju starim doseljenicima.
-Đurčići su došli od Sjenice za vreme Karađorđevog ratovanja 1809. godine. Slave Tomindan.
-Maksimovići su došli od Sjenice za vreme Karađorđevog ratovanja 1809. godine. Slave Mratindan.
-Pantovići (Uzunovići) su došli od Sjenice za vreme Karađorđevog ratovanja 1809. godine. Slave Lučindan.
-Lazarevići, staro prezime Vulovići su došli od Sjenice za vreme Karađorđevog ratovanja 1809. godine. Slave Lučindan
-Marići (Sretenovići) su došli iz Borča za vreme Prve vlade Miloša Obrenovića. Slave Aranđelovdan.
-Žderovići. Došao ded Vasilije „Ždero“ iz Gorobilja u Starom Vlahu za vreme Prve vlade Miloševe. Slave Sv. Mateju.
-Nedići. Došao Sreten pre 80 godina kao dovodak u kuću Stanišića iz Beršića i Takovskom kraju. Slave Nikoljdan.
-Čakarevići. Otac došao iz sela Radijevića kod Nove Varoši kao sluga za vreme Druge vlade kneza Mihaila. Slave Cveti.
-Parezanovići. Došao im otac Antonije iz Bratljeva u Starom Vlahu pre 40 godina. Slave Mitrovdan.
-Krgovići su došli pre 35 godina od Sjenice. Krgovići u Pretokama su im familija. Slave Mitrovdan.
-Đorđevići. Otac im došao pre 30 godina iz Radijevića. Slave Aranđelovdan.
-Nikići su došli pre tridesetak godina iz Radijevića. Familija su sa Čakarevićima. Slave Cveti.
-Vukašinovići su došli pre 30 godina iz sela Dubnice – „od Vasojevića“ u Pešteru. Slave Sv. Aleksandar.
-Vranići su došli pre 20 godina iz Gonja kod Sjenice. Slave Nikoljdan.
-Tomovići su došli od Sjenice pre 20 godina. Slave Lučindan.
-Milojkovići su došli nedavno iz Borča. Slave Nikoljdan.

U Donjem Kraju (Poljicama) su ove familije:

-Skenderovići su došli pre Karađorđa iz zemlje „Skenderije“. Slave Aranđelovdan.
-Đokići su od Đurčića, pa pošto im je predak otišao na ženino imanje promenili su svoju slavu. Sada slave Nikoljdan.
-Kojovići (Kojovići i Petrovići). Praded Filip došao je od Sjenice za vreme Karađorđa. Slave Mratindan.
-Lukovići su od rasteranih Žujovića sa Ješevca. Slave Aranđelovdan.
-Vukosavljevići. Otac im došao pre 45 godina iz Prizrena. Slave Aranđelovdan.
-Zarići su doseljeni iz užičkog okruga pre 25 godina. Slave Nikoljdan.
-Lazovići. Pretka dovela majka iz Žuna u kuću Skendera. Slave Lazarevdan.

IZVOR: Mihailo Dragić „Gruža“: Priredio saradnik Porekla Milodan.

*

DODATAK: Tefter spahijskog prihoda (arački tefter) 1829/1830. godine za selo Radmilović. Priredio saradnik portala Poreklo Saša Zarić.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Tanja Jekic

    Jos da pomenemo i porodicu Puric koja je takodje zivela u selu Radmilovic.