Poreklo prezimena, selo Miliće (Sjenica)

16. februar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Miliće, opština Sjenica. Prema studiji „Sela sjeničkog kraja antropogeografska proučavanja“ Mile A. Pavlović iz 2009. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Miliće je selo razbijenog tipa, smešteno u visinskom pojasu 1.440-1.480 m. Od Sjenice je udaljeno 30 km u pravcu istoka. Nalazi se na južnim padinama Golije pored makadamskog “Golijskog” puta (Duga Poljana – Ivanjica), sa njegove istočne strane. Površina seoskog atara iznosi 494 ha, a deo je katastarske opštine Šare, čija je površina 2.865 ha. Milići su 2002. godine imali 38 stanovnika.

Selo je smešteno na planinskom terenu i prošarano je livadama: Ledine, Okruglica, Alin laz, Pavić, Ramov stan, dolina Dubare, Čadore, Jasikovac, Vukotina luka itd. Kroz atar Milića teku potoci: Radošev i Jasikovački, koji vodu odvode ka Ljudskoj reci, koja protiče kroz selo. U selu se nalazi i nekoliko izvora: Studenac, Paljež i Lazovi.

O postanku i imenu sela postoje istorijski podaci, a i legende. Po legendi, majstori koji su zidali manastir Sopoćani, po završenom poslu pošli su svojim kućama, pa su se našli na mestu gde je bila crkva “Jablanje” (čiji se ostaci i danas nalaze u selu). Bilo im je mnogo milo što su se sreli i po svom raspoloženju mesto nazvaše Milićima. “U istoriografiji ovog kraja poznato je da su Milići bili stari rod na području Raške i da su se ovi iz dugopoljske podgorine iselili posle Prvog austro-turskog rata 1689. godine i da je selo po njima dobilo ime.” [Sebečevac, 1993, 165] Na osnovu ankete, dobili smo podatak da su prvi doseljenici na teritoriju današnjeg sela došli u XIX veku iz Crne Gore, iz mesta Njegnjevo (Bijelo Polje) i da je selo dobilo ime po prvim stanovnicima, koji su se prezivali Milići. Od arheoloških lokaliteta u selu postoje ostaci crkve, čije vreme nastanka nije poznato.

Miliće je pripadalo selu Šare, a 1964. godine dobija status samostalnog naselja. Kada je otvorena osnovna škola 1937/1938. godine u selu Šare, nastava je počela u kući Jevta Veličkovića u zaseoku Miliće, a učitelj je bio Vitomir Paunišić. Do Drugog svetskog rata škola je radila u kući Jevta Veličkovića. Godine 1945. škola je počela rad u kući Panta Veličkovića, takođe u Milićima, a kasnije je škola radila u Šarama, u kući Raša Ajdinovića. Od 1946. godina škola radi u naselju Šare.

Najvažnija zanimanja stanovništva su ratarstvo, voćarstvo i stočarstvo. Selo je struju dobilo 1975. i telefon 2006. godine. U selu ne postoji vodovod, a vodosnabdevanje je individualno. Makadamski put je u lošem stanju. Od dnevnih migranata 1 je radnik i 5 učenika osnovne škole, koji od 5. do 8. razreda pohađaju školu u Belim Vodama (opština Novi Pazar).

Od 1953. u Milićima broj stanovnika js opao 68%, a broj domaćinstava do 1971. godine 50%. Broj stanovnika se stalno smanjuje i 2002. godine je bilo 38 stanovnika. Prosečan broj članova domaćinstava opada od 1961. godine sa neznatnim izuzecima. Godine 1991. bila su 3 (30,00%) domaćinstva sa 5 i više članova, a 2002. godine takođe 3 (33,33%).

Broj stanovnika i domaćinstava prosečnim brojem članova u domaćinstvu  

Godina    Broj stanovnika     Broj domaćinstava   Srednji broj članova u domaćinstvu

1948.                104                                      14                                          7,42

1953.                 119                                      15                                          7,93

1961.                  115                                      14                                         8,21

1971.                   85                                      18                                         4,72

1981.                   82                                      15                                         5,46

1991.                    39                                     10                                          3,90

2002.                   38                                      9                                           4,22

Domaćinstva u selu Miliće:

1.                  Veličković Rodoljub

Domaćinstvo ima 3 člana. Udaljeno je od osnovns škole 2 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala i nema sanitarne uređaje. U domaćinstvu nema zaposlenih lica. Bave se uzgojem goveda i živine.

Poreklo: Srbi, doseljeni iz Crne Gore, iz sela Njegnjevo.

2.                  Veličković Desimir

Domaćinstvo ima 3 člana. Udaljeno je od osnovne škole 2 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je sanitarnim uređajima. U domaćinstvu nema zaposlenih, a jedno lice traži posao. Bave se uzgojem ovaca, govsda i živine.

Poreklo: Srbi, doseljeni iz Crne Gore, iz sela Njegnjevo.

3.                  Veličković Mile

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od osnovne škole 2 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala, ali ima sanitarne uređaje. U domaćinstvu nema zaposlenih lica. Jedan član traži posao, a 2 člana pohađaju osnovnu školu. Domaćinstvo gaji ovce, goveda i živinu.

Poreklo: Srbi, doseljeni iz Crne Gore (Njegnjevo).

Rod: Veličkovići.

4.                  Veličković Miljojko

Domaćinstvo ima 7 članova. Udaljeno je od osnovne škole 2 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala, ali ima sanitarne uređaje. U domaćinstvu nema zaposlenih lica. Jedan član traži posao, a 2 člana su učenici osnovne škole. Domaćinstvo gaji ovce, goveda i živinu.

Poreklo: Srbi, doseljeni iz Crne Gore (Njegnjevo).

Rod: Veličkovići.

5.                  Veličković Miljan

Domaćinstvo ima 7 članova. Udaljeno je od osnovne škole 2 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala, ali ima sanitarne uređaje. Jedan član domaćinstva je zaposlen u Sjenici, a 1 traži posao. U domaćinstvu je i 1 učenik osnovne škole. Bave se uzgojem goveda i živine.

Poreklo: Srbi, doseljeni iz Crne Gore, iz sela Njegnjevo.

Rod: Veličkovići.

6.                  Veličković Tomo

Domaćinstvo ima 4 člana. Udaljeno je od osnovne škole 3 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala i nema sanitarne uređaje. Dva člana domaćinstva su zaposlena u Sjenici. Bave se uzgojem goveda i živine.

Poreklo: Srbi, doseljeni iz Crne Gore, iz mesta Njegnjevo.

Rod: Veličkovići.

7.         Veličković Vojislav, 3 člana;

8.         Veličković Vladimir, 3 člana;

9.         Veličković Divna, 3 člana;

10.       Veličković Mirko, jednočlano domaćinstvo.

 

Domaćinstva iseljena iz sela Miliće:

1.                  Veličković Vuk

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1976. godine u Kraljevo, radi zaposlenja, školovanja dece i saobraćajne izolovanosti i udaljenosti. Nosilac domaćinstva je završio ekonomski fakultet. Porodična slava: Sv. Petka.

2.                  Veličković Miloje

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se 1973. godine u Kragujevac, radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Sv. Petka.

3.                  Veličković Velibor

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1970. godine u Sjenicu, radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio filološki fakultet (jugoslovenska književnost). Porodična slava: Sv. Petka.

4.   Veličković Sreto. Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kraljevo.

5.   Veličković Milija.Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Kragujevac.

6.   Veličković Radoje. Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Kraljevo.

7.   Veličković Miloje. Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Čačak.

 

Pojedinci iseljeni iz sela Miliće:

1.   Veličković Njegoslav, iseljen u Čačak;

2.   Veličković Dragoslav, iseljen u Sjenicu;

3.   Veličković Radun, iseljen u Čačak;

4.   Veličković Milomir, iseljen u Čačak;

5.   Veličković Gojko, iseljen u Beograd;

6.   Veličković Milan, iseljen u Beograd;

7.   Veličković Velibor, iseljen u Sjenicu;

8.   Veličković Dragan, iseljen u Čačak;

9.   Veličković Mihajilo, iseljen u Čačak;

10.   Veličković Ljubiša, iseljen u Aranđelovac;

11.   Veličković Radiša, iseljen u Beograd;

12.   Veličković Radmilo, iseljen u Pančevo;

13.   Veličković Miloš, iseljen u Beograd;

14.   Veličković Ratomir, iseljen u Beograd;

15.   Veličković Radoš, iseljen u Kragujevac;

16.   Veličković Velimir, iseljen u Kragujevac;

17.   Veličković Stanimir, iseljen u Kraljevo;

18.   Veličković Stanoje, iseljen u Kraljevo;

19.   Veličković Vuk, issljen u Kraljevo;

20.   Veličković Budimir, iseljen u Pančevo;

21.   Veličković Radojica, iseljen u Čačak;

22.   Veličković Veličko, iseljen u Sjenicu;

23.   Veličković Milinko, iseljen u Sjenicu;

24.   Veličković Radojko, iseljen u Beograd;

25.   Veličković Ljubomir, iseljen u Čačak;

26.   Veličković Vladan, iseljen u Nemačku;

27.   Veličković Aleksandar, iseljen u Nemačku;

28.   Veličković Milovan, iseljen u Čačak;

29.   Veličković Milisav, iseljen u Čačak;

30.   Veličković Vidoje, iseljen u Sjenicu;

31.   Veličković Stevan, iseljen u Čačak.

Svi iseljeni pojedinci formirali su posebna domaćinstva u mestima iseljenja. Rezultati terenskih istraživanja govore da su se žitelji Milića iseljavali većinom u Čačak, Beograd, Sjenicu, Kraljevo, Kragujevac, ali i u inostranstvo (Nemačka).

Od 1991. do 2002. godine povećao se broj stanovnika do 19 godina starosti 20%, ali i stanovnika sa 60 i više godina života 83%. Indeksi starenja bili su 1991. godine 0,60, a 2002. godine 0,91 indeksnih poena.

Stanovništvo po veroispovesti

Godina            1991.   %

pravoslavni  39        100,00

muslimani     –           –

ostali             –           –

Stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti

Godina            2002.   %

Srbi               38        100,00

Bošnjaci        –           –

Muslimani    –           –

Ostali            –           –

U selu žive Srbi. Prva se doselila porodica Veličković 1910. godine. Meštani tvrde da su prvi doseljenici bili iz Crne Gore. Najčešća slava u Milićima je Sv. Petka.

U Milićima je 1981. bilo 64 lica sa preko 15 godina starosti, 1991. godine 32 i 2002. godine 30. Broj stanovnika bez školske spreme od 1981. do 2002. godine smanjio se 83%, sa 4 razreda osnovne škole 57% i sa srednjom školom 88%, a povećao se sa osnovnom školom 600%. Godine 1981. bila su 3 lica sa završenom višom školom i jedno lice sa završenim fakultetom. Nepismeno je 1991. bilo 5 (15,62%) i 2002. godine 4 stanovnika (13,33%).

Iako je jedini izvor prihoda domaćinstava u Milićima 1991. bila poljoprivreda (100%), 2002. godine ni jedno domaćinstvo nije živelo isključivo iz poljoprivrede – to su bila nepoljoprivredna (44,44%) i mešovita (55,56%) domaćinstva. Ovakvo stanje pokazuje i struktura stočnog fonda, gde po popisu 2002. godine krupne stoke nije bilo.

 

IZVOR: UNIVERZITET U BEOGRADU GEOGRAFSKI FAKULTET, Mila A. Pavlović: SELA SJENIČKOG KRAJA antropogeografska proučavanja – naučna monografija, štampa „Forma B“, Beograd, 2009. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.