Poreklo prezimena, selo Zabojnica (Knić)

13. februar 2015.

komentara: 5

Poreklo stanovništva sela Zabojnica, opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

foto: Dragan Bijanić
foto: Dragan Bijanić

Položaj sela – topografske prilike.

Seoske kuće su velikim delom vezane za jednu terasu i na njoj su škola, opština i druge kuće; to je terasa ripanjske jezerske faze. Na njoj je samo Sredina Sela i delom kraj Močilo, dok su kuće kraja Brđana mnogo uzvišenije, penju se skoro do temena lepeničko-gružanskog razvođa, dakle čak na kačersku površ. Kuće zaseoka Arapovića, koje su udaljene od sela na sever pola časa hoda – nalaze se u izvornim kracima potoka, koji čine Trnijanski Potok (Zabojnička Reka), te kuće izgleddaju kao da su u jarugama, mada su iznesene nad strmim stranama potoka, te ih voda ne plavi.

Vode.

Selo se služi bunarskom vodom mada je i izvorima bogato. Služi se ovim izvorima: Lazovića i Mitrovića Izvor, Aleksijev Izvor; u Arapovićima je izvor Bučine – to su tri izvora – i Stanišića Izvor dok je ispod Sredine sela izvor Kalemi.
U ataru ovog sela, ali na drugoj strani razvođa – u slivu lepeničkom – je Slana bara. To je jedna barica od izdani, koja je do zemljine površine izbila pošto je nešto malo slana, na nju dolaze ovce i goveda.

Zemlje i šume.

Šume sada u selu nema mnogo. I što je ima to je privatna, nije seoska, a očuvana je samo na pomenutom razvođu, koje je potocima jako razbijeno. Šuma je ovde održana, jer se ovde mnogo kasnije počela krčiti, ali u ravnici. Tek kada je u ravnici zemlja postala nedovoljna za celo selo, počeli su i gore, više sela, šumu krčiti i pretvarati u ziratno zemljište.

Tip sela

Selo je razbijenog tipa. Ali su kuće u pojedinim krajevima često tako zbijene, da odaju utisak prelaza ka zbijenom tipu; takve su naročito grupe srodničkih kuća. Odstojanje između kuća je često 30-50 metara ali ima ih i preko 100 metara. Brđanske (gornji kraj Starog Sela) su kuće razbijenije, kao i arapićske, štp dolazi kod Arapovića, od raščlanjenosti zemljišta. Arapovići su udaljeni od sela četvrt sata hoda.
Selo se deli na tri kraja: Močilo, Staro Selo (Sredina) i zaselak Arapovići. Močilo razdvaja Selski Potok od Starog Sela a krajnje južne kuće razdvaja samo put od sumurovačkih kuća.

Starine u selu.

Grubin Grob nosi naziv jedno brdo više sela i potoka Vidarice po hajdučici Grubi, koju su ubili njeni drugovi hajduci, kada su doznali da je ona žensko.
Adžine Bašte (ili kako narod kaže „Bakče“). Mesto je dobilo ime po nekom hadžiji, koji je kao kaluđer služio u manastiru od koga je danas samo crkvina (ona u Sumurovcu). Taj kaluđer je tu živeo pre današnjeg stanovništva i ništa se o njemu ne zna više reći.
Postoje dva grobljišta, od kojih je jedno više današnjeg a drugo na mestu Ugarima, više Arapovića.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

-Staro Selo se najpre počelo naseljavati. Brđanske kuće (gornji deo Starog Sela) postale su docnije, kada su se pojedine familije počele deliti. Najstarija je familija Liknići, potom dolaze Karanovići i Prokovići, pa Lekići i dr. Ove su familije verovatno već bile tu za vreme početka Prvo ustanka. Docniji doseljenici, koji su velikim delom došli iz okoline Sjenice, došli su ovamo po svoj prilici u vreme Karađorđa. Tek po neka familija je iz drugih krajeva.

U Močilu su ove familije:

-Otaševići. O njihovom poreklu videti kod Otaševića u Sumarevcu. Slave Nikoljdan.
-Popovići. Praded je došao iz Rovina u Starom Vlahu a prababa od Sjenice – došli su u vreme Karađorđa. Slave Đurđevdan.
-Vučićevići. Praded Gudžula je došao od Sjenice. Imaju familiju Gudžuliće u Kaoni – Dragačevo. Slave Stevanjdan.
-Mikovići (Lazarevići). Praded Lazar je došao od Sjenice. Slave Jovanjdan.
-Lazovići (Bekčići). Braća Lazo i Vasilj su došli od Sjenice, najpre u Mrsać (Nadibar), pa odatle došli ovamo dok je Vasilj bio u Sumurovcu. Ove familje ima u Badnjevcu. Slave Đurđevdan.
-Parezanovići. Braća Jakov i Babić došli su od Sjenice. Pošto je Jakov ušao ženi u kuću on je primio njenu slavu – Nikoljdan – te mu potomci slave tu slavu dok Babićevi potomci slave Mitrovdan. Po svoj prilici si ista familija sa Parezanima u Sumurovcu.
-Todorovići. Praded Nešo je došao od Sjenice. Slave Nikoljdan.
-Matovići su došli iz Oplanića pre 40 godina. U Oplanićima su im familija Kvrge. Slave Mitrovdan.
-Popovići (Ristovići). Ded došao iz Garaša. Slave Lučindan.

U Starom Selu su ove familije:

-Liknići. Ovo je najstarija familija u selu, ali je prava loza Liknića izumrla. Održava je došljak iz sela Jarušaca, otac današnjih. Slave Aranđelovdan.
-Prokovići. Iz Crne Gore došao praded Proko Ilić; staro prezime Mrkuljići. Slave Nikoljdan.
-Jovovići (Jovovići, Vasiljevići i Neškovići). Od Sjenice došao Jovo sa sinovima Vasiljem, Nešom, Milutinom i vidojem na šarulji. Slave Aranđelovdan.
-Lekići su starinom od Drine u Srbiji. Imaju familije u Teočinu – okrug rudnički. Slave Nikoljdan.
-Stevanovići, Avramovići, Pantovići i Milovići: Došla su braća Stevan i Avram Rakovići iz sela Jabuke kod Sjenice za vreme Karađorđa. Staro su im kumstvo Šunderije iz Graba – Dragačevo*. Od iste familije su Pantovići i Milovići. Slave Nikoljdan.
*Prema ispitivanjima g. J. ErdeljanovićaŠunderije su došle za vreme Karađorđa iz Štitkova kod Sjenice.
-Mojsilovići. Pričaju da su došli iz Vasojevića u Crnog Gori a po starini su familija sa Prokovićima. Doselila se braća od stričeva Proko i Mojsilo. Prema čitulji misle da ima 180 godina od kada su se doselili. Slave Nikoljdan.
-Damnjanovići. Došao praded Mitar iz Donje Vrbave gde su im familija Joksići. Slave Đurđic.
-Milićevići. Majka dovela Milića, pradeda današnjih, iz Vrbe (Podibar). Slave Jovanjdan.
-Markovići i Ignjatovići. Došla su braća Markić i Ignjat iz Jarmenovaca; treće koleno do sada a poreklo im je od Sjenice. Slave Jovanjdan.
-Ivezić (mehandžija) je rodom iz Vrševa kod Berana. Došao pre nekoliko godina, umro 1910. godine. Slave Đurđic.

Arapovići su razdvojeni Arapovačkim Potokom od Starog Sela. U njima su familije:

-Karanovići su jedna od nastarijih familija u selu. Došao praded Panto, verovatno od Sjenice. Slave Sv. Petku.
-Simovići. Praded Simo je došao od Sjenice, iz sela Leva Reka za vreme Karađorđa. O ovom doseljavanju pričaju da ih je iz sela Leve Reke pokrenuo Karađorđe. Oni su se ispočetka snebivali i izgovarali da ne mogu da pokrenu blago (stoku), ali im Karađorđe objasni da ovamo ima puste zemlje, te oni pristanu. Slave Nikoljdan.
-Lekići su ista familija sa Lekićima u Srediini. Slave Nikoljdan.
-Šukići. Došao prede Jovan („Šuka“) od Sjenice. Od njih su u Rakovici više Čačka Maletkovići. Slave Đurđevdan.
-Stanišići. Ded došao iz Vitkovca (Donja Gruža). Slave Jovanjdan.
-Miloradovići si došli iz Sjenice, bez sumnje u vreme Karađorđevo. Slave Jovanjdan.
-Spasojevići („Crnogorci“). Došao otac Veličko Spasojević pre 45 godi sa Morače. Slave Sv. Petku.
-Božovići su došli iz Rožaja pre 35 godina. Pričaju da je otac došao sa perčinom, pa mu bilo žao kada su mu ga odsekli. Slave Aranđelovdan.
-Stamenkovići(„Bugarin“). Došao im otac Cvetko iz niške Kutine kao ćeramidžija. Slave Mitrovdan.

IZVOR: Mihailo Dragić „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. Nemanja

    Pola ovoga nije tacno i pola prezimena su pogresno napisana

    • Milodan

      Nemanja!

      Građa za ovu knjigu je skupljana od 1909. do 1911. godine, dakle pre 110 godina, tako da je sasvim normalno da se ne poklapa sa sadašnjim stanjem, ne baš “pola” ali sigurno u dobroj meri. Bilo bi mi drago da ste mi naveli pogrešna prezimena, pa da vidim gde sam i da li sam pogrešio.

      Pozdrav!
      Milodan

  2. Gordana

    A sta je sa prezimenom OBRADOVIC koje se nigde ne pominje ????

    • Milodan

      Gordana!

      To što nema Obradovića u knjizi ne znači da ih zaista nema: Zbog čega ih nema u knjizi – postoje različiti razlozi, opravdani ili neopravdani. Mi ovde samo možemo da nagađamo, da se složimo ili ne složimo.

      Pozdrav!