PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Branko Todorović
U drugom tomu Hrvatskog dijalektološkog zbornika iz 1966. godine, objavljen je rad Stjepana Sekereša «Antroponimija i toponimija Južne Baranje». Autor je u tom radu obuhvatio i osam srpskih naselja Južne Baranje. U nastavku donosimo odlomak koji govori o njima
… U srpskim naseljima u Baranji su također prezimena vrlo raznolika, jer su u Baranju doseljavali Srbi od 16-20. stoljeća iz raznih jugoslavenskih krajeva. Gotovo u svim srpskim naseljima u Baranji stanuju pored Srba Madžari i Nijemci, a u nekim mjestima ima i manji broj Hrvata.
U Suljošu živi manje od polovine Srba i Hrvata, dok su ostalo Madžari. Srba ima oko 150 kuća, a Hrvata (starosjedilaca) oko 30 kuća.
U selu su ova srpska prezimena:
Aćimović, Bekvalac, Bošnjak, Božučan (izumrli), Cikovac (doseljen iz Kišfalube), Dobrokes (doseljen iz Šumberka), Dragojlov, Gavrilović (doseljen iz Titoša), Grković (doseljen iz Sečuja), Horvat (doseljen iz Kišfalube), Jerković (doseljen iz Sečuja), Katić, Kovjanić (doseljen iz Sečuja), Lozanov, Ljubović, Mecanov, Mečanin, Miletić, Pečujlija, Petrović, Popović, Radanović (doseljen iz Bremena), Radić, Ristić, Savić (izumrli), Stanić, Stanojlov, Šašlić, Šmrčković (doseljen iz Sečuja), Tovljanin, Vračarić (doseljen iz Šaroša), Vuletić (doseljen iz Sečuja). U tom selu ima vrlo mnogo doseljenika iz drugih srpskih sela u Baranji. Ti Srbi su doselili u to selo poslije Prvog svjetskog rata. Neki su došli dobrovoljno, a neke su Madžari protjerali, jer su god. 1919. glasali za prisajedinjenje Gornje Baranje Jugoslaviji. U tom selu se nalaze ova hrvatska prezimena: Bošnjak, Čizmar, Klaić (doseljen iz Titoša), Kobedić, Radić, Tonković (doseljen iz Titoša), Tuškanović. U selu se nalazi i jedna hrvatska porodica s madžarskim prezimenom: Hosu (doseljen iz Vršende).
U Kuvi su ova prezimena:
Bošnjak (doseljen iz Titoša), Ćosić (doseljen iz Bezedeka), Dvornić (doseljen iz Bana), Gavrić (doseljen iz Šaroša), Ilić (doseljen iz Bojarda), Ivanović (doseljen iz Lipove), Kovjanić (doseljen iz Titoša), Marić (doseljen iz Bremena), Mijatović (doseljen iz Bojarda), Novaković (doseljen iz Titoša), Parabak (doseljen iz Bojarda), Prodić (doseljen iz Garčina), Radanović (doseljen iz Lančuga), Šašlić (doseljen iz Šaroka), Terzić (doseljen iz Suljoša), Vuković (doseljen iz Mađarboje), Zundanović (doseljen iz Šumberka). U selu se nalazi i jedna hrvatska porodica: Hosović (doseljen iz Vršende). U Kuvi dakle žive samo doseljenici iz Madžarske i nekih sela u jugoslavenskoj Baranji. Gotovo svi ti stanovnici su doselili u to selo poslije Prvog svjetskog rata. Prije 1919. u selu su živjeli samo Madžari.
U Kišfalubi su ova srpska prezimena:
Bajić, Dvornić, Horvat, Ivičić, Kišfalubac, Kosić, Lazić, Lozanov, Mihajlović, Mijatović, Nikolić, Pejić, Pešić, Petrović, Popović, Poznanović, Sladaković, Srijemac, Ubavić. U selu se nalazi i jedna srpska porodica s madžarskim prezimenom: Hadnađ. Pored toga u Kišfalubi su se nalazile i dvije hrvatske porodice: Bugarin, Mijatović (izumrli). U tom selu je do 1945, bilo oko 40% Srba, a ostalo su bili Nijemci. Po odlasku Nijemaca doselili su se u Kišfalubu kolonisti iz Hrvatske.
U Banu su ova prezimena:
Babić, Banac, Berberović, Bošnjak, Drenovac, Dvornić, Đukić, Gavrić, Kozić, Kresić, Mijatović, Mišljenović, Mrđanović, Obradović, Popović, Sekanić, Stanisavljević, Stanković, Strajnić, Ubavić, Ursić, Vučković, Vuković. U tom selu je prije 1945. bilo oko 20% Srba, a ostalo su bili Nijemci. Po odlasku Nijemaca doselili su se u to selo Dalmatinci i Zagorci.
U Monoštoru su ova prezimena:
Banac, Brnjevarac, Damjanović, Đurković, Mihajlović, Milorad, Nikolić, Popović, Vakanjac, Vučković, Vujasenović. U tom selu je do 1945. bilo nešto preko 20% Srba, a ostalo su bili Nijemci. Poslije odlaska Nijemaca u mjesto su doselili kolonisti iz raznih hrvatskih krajeva.
U Bolmanu su ova prezimena:
Anđelić (doseljen iz Bezedeka), Bijelić, Bojanin, Bošnjak, Dorić, Đurić, Grujić, Janić, Janković, Kockar, Kupinić, Marjanović, Mišljenović, Opančar, Popović, Stojanović (doseljen iz Madžarske), Subotić, Vučić (doseljen iz Bremena). U selu su i ove hrvatske porodice: Kovačević, Lukačević, Mitrović.
U Kačvali (Kačfali) su ova starosjedilačka prezimena:
Barbir, Batrović, Bertić, Damjanović, Dvornić, Đermanović, Gojkić, Ivanović, Janković, Jovanović, Kapetanović, Kolarević, Krasnić, Kuzmanović, Ljubojević, Marić, Martić, Mišković, Mišljenović, Ostojić, Pandur, Parabak, Petrović, Podrumac, Popović, Radić, Ribić, Sarkanjac, Savanović, Sekulić, Senić, Simić, Stojković, Šalajić, Šimunović, Tatarin, Terzić, Trbić, Uglješić. U tom selu je prije završetka Drugog svjetskog rata bilo oko polovina Nijemaca, a poslije odlaska Nijemaca doselili su u to selo kolonisti iz Korduna i Banije.
U Dardi su ova starosjedilačka prezimena:
Aparac (doseljen iz Madžarske), Ašađanin (doseljen iz Poče), Atanacković, Bačvanin, Banac, Bošnjak, Drenovac, Džambas (doseljen iz Mohača), Grković (doseljen iz Dunasečuja), Hidošan (doseljen iz Šumberka), Prodanović, Radić, Stojanović, Todorović, Uvalić (doseljen iz Sečuja). U mjestu se nalaze ove starosjedilačke hrvatske porodice: Bunjevac, Malešić, Patačić, Subić. Do završetka Drugog svjetskog rata u Dardi je bilo preko 60% Nijemaca, a sada su na njihovu mjestu doseljenici iz raznih hrvatskih krajeva…
IZVOR: Stjepan Sekereš, Antroponimija i toponimija Južne Baranje, Hrvatski dijalektološki zbornik, Zagreb, 1966, str. 414-415
Komentari (0)