Poreklo stanovništva sela Dvorovi, opština Bijeljina. Prema Etnološkoj monografiji Radmile Kajmaković SEMBERIJA. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
DVOROVI imaju 513 kuća. Delovi sela su: Dvorovi Hanište (sa mahalama Gajevi, Hanište, Ljeskovača i Mijatovići), Dvorovi Rakić (sa mahalama: Jovanovića mahala, Plavšići, Rakići i Simojlovići), Dijelovi i Kriva Bara. Po narodnom predanju sve porodice doseljene su iz Hercegovine.
Starincima se smatraju:
–Savići (Đurđevdan),
–Vasilići, –Plavšići i –Rakići, zvani Jovičići, Stevanovići i Perići (Nikoljdan).
–Lopandići, zvani Jovanovići, Pantići i Đojići (Tripunjdan) od Đurića iz Dabra su,
–Stančići, zvani i Matići, Vukovići, ranije i Dumići (Jovanjdan) iz Nevesinja su.
–Simojlovići (Stjepanjdan), iz Srbije došao tesar pre pet generacija,
–Tanasići, zvan i Vićanovići (Jovanjdan) iz Crne Gore (po drugima iz Nevesinja), došlo pet rođaka Laketića, četvorica se naselila u Brocu, jedan u Dvorovima.
–Đurići iz Popova u Hercegovini, zvali se Sparavalo.
–Maksimovići (Đurđevdan), iz Srbije, poreklom od Arsenića,
–Arsenovići (Lučindan) iz Srbije,
–Arsenovići, zvani i Maksimovići i Šikonjić (Stjepanjdan), iz Srbije,
–Nikolići, zvani i Brkovići (Jovanjdan), iz Čađavice,
–Bubnjevići, iz Brda,
–Selakovići iz Srbije,
–Ostojići (Mratindan) iz Dazdareva.
Mahala Dijelovi naseljena je Hercegovcima koji su u Dvorove doselili iz Krivaka. To su:
-Stanojevići,
-Đurići,
-Pantići,
-Lukići,
-Petrovići,
-Savatići i
-Jeftići.
Nepoznatog porekla su:
–Petrovići (Nikoljdan),
–Majstorovići (Vartolomejevdan).
–Matići (Nikoljdan),
–Jovići (Nikoljdan),
–Njegovanovići (Lučindan),
–Marjanovići (Nikoljdan).
–Simići (»Čimijana« – Joakim i Ana),
–Đokići (Đurđevdan),
–Mihajlovići (Nikoljdan),
–Todići (Đurđevdan).
–Neškovići (Jovanjdan) i
–Tošići (Jovanjdan).
U Krivoj Hari su:
–Dragići iz Gradačca,
–Đurići iz Podgore kod Vlasenice,
–Mirkovići iz Ostojićeva,
–Lukići, zvani Dragojlovići, IZ Ljeskovače.
–Lukići, zvani Šojići iz Gradačca i
–Ilići iz Ostojićeva.
Posle oslobođenja 1945. godine kolonizirani su iz okoline Šekovića:
-Pavlovići, -Barjaktarovići, -Stupari, -Kusmuk, -Prodanović, -Cvjetković i -Pjevačić.
U selu su i sledeće porodice:
– Vidić,
– Tošković.
Seoska »molitva« je Pokrižak, osim mahale Dijelovi, čija je molitva prva nedelja posle Trojica. Selo ima jedno zajedničko groblje za sve mahale, osim Dijelova, koji imaju posebno groblje.
IZVOR: Radmila Kajmaković – Semberija, Etnološka monografija, Posebni otisak iz „Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Etnologija, Nova serija sveska XXIX, 1974“, Sarajevo, 1974. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
5. februar 2015. u 09:25
Lola
Molim administratora da napravi ispravku, koju sam tražila. Isto mi je veoma važno jer sam istrajna i uporna, upravo zbog svega ranije pisanog.
Vjerujem da me razumijete. Iskreno, kada neko od nasljednika, dođe do saznanja, da nekog od njegovih nema i to u Monografiji Semberija, osjeća obavezu da napomene postojanje njegove djedovine, njegovog porijekla!
Sa zahvalnošću i poštovanjem,
Lovćenka Lola Popović iz Bara
15. april 2015. u 22:46
Njegić
Poštovani,
Njegovanovići ne postoje u Dvorovima, samo Njegići. Doselio je se Njego sa porodicom prvom polovimom 19tog veka , sa braćom i sestrama, iz pleme Trebješana (Stara Hercegovina), koje je živjelo nedaleko od Nikšića, oko brda Trebjese. Godine 1711. učestvuju u ratu protiv osmanske vlasti. Pleme je tada brojalo i do 1000 boraca. Pod pritiskom Osmanlija, morali su se iseliti (1711) na Čevo, gdje su živjeli sljedećih 30 godina. Po povratku u okolinu Nikšića, nastavljaju se suprostavljati Osmanlijama, pod čijim su pritiskom ponovo bili prinuđeni na iseljavanje. Jedan dio Trebješana se 1804. godine, iselio u Rusiju (23 porodice sa 97 članova) posle tru posete serdara Mališe – Mine Petrovića Petrogradu. Dio njih je privremeno prešao u Gornju i Donju Moraču, a 1804. su prešli u Drobnjake (Strug, Malinsko i Sirovac). Danas na teritoriji Šavnika postoje još tri kuće bratstva Njegića, selo Bukovac. Na prostoru Drobnjaka su formirali novo pleme – Uskoke.
Inače su u Drobnjacima promenili slavu, odnosno preuzeli su Svetog Đorđa, a inače je izvorna Krsna slava plemena svi Trebješana Sveti Luka.
P.S. Trebješani su i Ristići u zaseoku Triješnica, kao i Aničići (pre Njegići) u Badovincima (Bogatić, Srbija).
Molio bih administratora da uradi ispravku, zahvaljujem.
24. mart 2016. u 14:04
Željka Lukić
Imam molbu da se izvrši ispravka u dijelu koji se odnosi na Dijelove. Dijelovi nisu “mahala”. “Mahala” je turska riječ, a mi smo Srbi i govorimo srpskim jezikom. Dijelovi su selo. Sada su već i posebna mjesna zajednica. Nisu više u sastavu Dvorova, jer je došlo do naseljavanja srpskog stanovništva poslije rata. Naselje Dijelovi utrostručilo je broj stanovnika. Porodica Lukić u Dijelovima slavi takođe Sv. Vartolomeja 7. septembra, porodica Petrović i porodica Jeftić slave Sv. Đorđa.
Unaprijed se zahvaljujemo.
6. oktobar 2016. u 15:10
Mare
Ne znam zašto niste pomenuli porodice Marković. Postoje dugo godina, kojih ima u Krivoj Bari i Triješnici.
6. oktobar 2016. u 17:00
Branko Todorović
Nije to do nas Mare, već do autora iz čije knjige je gospod Ananić preneo tekst, a razlozi mogu biti razni. U svakom slučaju, to što nekog nema, ne znači da ga nije bilo, verovatno je korišćen izvor u kome vaših tada nije bilo (moja pretpostavka je Dodmovnik, crkveni popis, kakvi su organizovani na tim prostorima otprilike oko početka prošlog veka). Ako biste vi znali otkad su tačno vaši tamo, tj. ko vam se prvi doselio, možda bismo našli i odgovor na pitanje zašto ih nema ovde pomenutih, a bilo bi korisno da nam pomeneti i koju krsnu slavu slave Markovići iz Dvorova. 😉
10. oktobar 2016. u 19:02
Mare
Markovići slave Svetog Nikolu, a preslava je Pokrižak (mali Spasovdan). Mislim da i u Triješnici isto slave. Prema nekim pričama, doseljeni su iz Crne Gore, i to iz mjesta Markovići kod Budve ako se ne varam. Nažalost, ovo su samo priče, pa ako neko zna nešto o Markovićima, neka pomogne. Takođe, Markovića ima u Čengiću, odakle mi majka, tako da sam dupli Marković 🙂
10. oktobar 2016. u 20:49
Branko Todorović
Ako je u pitanju predanje, moglo bi biti istinito, ako je u pitanju neka konstrukcija (npr. neki član porodice nekad čuo da imaju neki Markovići kod Budve, pa odmah zaključio da su i njegovi odatle).
Nažalost, nije mi poznato da je bilo gde obrađena Kriva Bara i Triješnica, tako da bi trebalo potražiti malo po literaturi za prostor Hercegovine i Crne Gore gde ima Markovića sa krsnom slavom Nikoljdan, ili genetski testirati nekog muškog Markovića, pa bi se možda odredilo i kom plemenu pripadate.
Voleo bih da mogu više pomoći, ali to je sve što mogu da preporučim, u nadi da će se možda još neko s vremenom javiti, te znati možda neki podatak više. 😉
5. april 2018. u 23:13
goran
Gopsođa Lola koja je toliko insistirala da se prezimena Vidić i Tošković upišu u Dvorove već u prvom komentaru kaže da su oni bili naseljeni u Popovima. Popovi nisu Dvorovi to je i laiku jasno kada ukuca imena mjesta u google map, a ovaj tekst je koliko vidim o porijeklu prezimena u selu Dvorovi, a ne Popovi. Autor monografije Kajmaković je dobro odradila svoj posao, terenski prije svega, i nije u redu sad svako ko se javi da upisujete njegove dopune jer ljudi su izgubili kontakt sa geografskim podnebljem. To što su Popovi blizu Dvorova nema nikakve veze, blizu su i Trnjaci, Triješnica, Amajlije, Međaši pa jel treba sad da upisujemo i prezimena iz tih sela. Administratori ne treba da unose više ovakve dopune zasnovane na jakim emocijama pojedinaca, posebno kada imate tako jedan dobar i validan izvor poput Etnoloških istraživanja R.Kajmaković. Porodice Vidić i Tošković nisu nikada živjele u Dvorovima, a ako su nekada živjele u zaseoku Dijelovi treba ih upisati taksativno u Dijelovi, a ne Dvorovi.
19. maj 2018. u 15:00
Lovcenka Lola Popovic
Odavno sam van dopisivanja u vezi prezimena moje ujcevine.
Gospodine Gorane, niti sam glupa niti neobrazovana, a emotivna jesam. Zasto ne bih bila? Ko ste vi i svi koji tako misle da me upucujete na google map-u i da mi pametujete o geografskom pojmu sva tri sela, koje poznajem od rodjenja.
Decidna sam bila da su Toskovici naseljeni u Popovima i u Dijelovima. Odlicno znam gdje su I Popovi i Dijelovi i Dvorovi.
Ako ste toliko Vi emotivno povrijedjeni sto ja trazim upis prezimena mojih predaka, to je Vas problem- izjasnila sam se da su prezime Vidic i Toskovic u Dijelovima kao i u Popovima( a nigdje ih u pomenutoj monografiji nema!). Sta Vama ne odgovara? Valjda su zasigurno na tim prostorima puno, puno prije Vaseg i mog rodjenja.
Moj otac ima 90 god i savrsene je mentalne sposobnosti ( mozete se uvjeriti u to) i valjda je i on kao zet domacinske kuce Toskovic nesto istinito smio dodati. Najbolje da administratoru se obratite, jer se i dalje u kontekstu sa sasvim drugim zaseomom ( selom) pravi promasaj. A moj savjet za Vas je da posjetite zive ljude tog prezimena u Dijelovima i Popovima. I hvala Bogu da je tako jer prema Monografiji oni ne postoje- sacuvaj Boze. Uvazavam greske bilo koje vrste posebno kod sakupljanja tragova o porijeklu i bitisanju prezimena, ali zaista mi u vezi istog neoravedno drzite i geografski i istorijski cas.
Zao mi je, dosta mi je jaka genetika iz tih oblasti i nisam napravila nikakvu gresku. Mislim da niste temeljno procitali moje intervencije. ONE SU NA MJESTU JER POSTOJE, PONAVLJAM, ZIVI POTOMCI TOSKOVICA U DIJELOVIMA I POPOVIMA ( zasto bi se zaboravili i VIDICI, barem taj ogranak koji nije imao muskih potomaka?).
Vasa filosofija nema istinit prilaz.
Oprosticu se od Vas, na kukturan nacin , ali u uvjerenju da smo sami prema sebi najgori. Zaista ne znam sta je poenta Vaseg komentara?!?
Pozdrav,
Lovcenka Lola Popovic iz Bara, CG
12. jul 2019. u 22:46
goran
Poštovana Lolo, da li vidite da je tema poreklo prezimena Dvorovi, a selo Popovi niti je obrađeno originalno u tom etnološkom dokumentu niti se pominje ni u monografiji i ovde gde je prenet deo tog istraživanja. U tome je poenta mog komentara, d ainssitirate na upisu nečega što nije tema.
21. jul 2020. u 17:28
Marko
Što se tiče kolonizovanog stanovništa, Barjaktarevići su doselili iz Donje Slatine ( Gornji Ribnik) kod Ključa, Stupari su iz okoline B. Petrovca, Pjevačić iz okoline Čajniča, Kusmuk “od Sarajeva”, Prodanović ” od Sarajeva” najverovatnije Pale.
23. jul 2020. u 15:41
Dejan Tomic
Postovani,vidim da ne postoji u ovom popisu poreklo familije Tomic iz zaseoka Haniste. Pa bih voleo da se ucini nesto po tom pitanju. Srdacan pozdrav
13. novembar 2020. u 23:20
Sreten
Boli me da se nigdje ne pominje jedna od najstariji prezimena simeunovic.