Poreklo stanovništva sela Straža, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo leži u ravnici, na severoistočnom kraju Lozničkog Polja. Preci Antonića, Filipovića i drugih stanovali su u Kućerinama do Drine odakle su pobegli ipred Turaka.
Tip sela, ma(ha)la i familije koje u njime žive.
Golina Bara u kojoj su: Panići, Markovići, Savići, Spasojevići, Puškarevići, Banovići i Katići.
Stara Straža: Trišići, Aleksići, Jankovići, Kuzmanovići, Perišići, Radići, Mijajlovići, Matići, Ćirakovići, Vasići, Panići, Milići, Petrovići, Banovići, Antonići, Milisavljevići, Vasići drugi, Filipovići, Opalići, Gajići, Stefanovići, Zebići, Nestorovići, Radovanovići, Markovići, Marjanovići, Simići i Petrovići drugi.
Čolino Brdo: Jovetići, Miškovići, Kuzmanovići, Stanišići, Iskići, Savići i Begovići.
Koceljeva: Antonići, Stevanovići, Petrovići, Slomići, Stanišići, Bogićevići, Zebići, Mijajlovići, Jovanovići, Vasići i Boškovići.
Čolino Brdo i Koceljeva su rastavljeni pašnjakom Barešom. U malama oko kuća su šljivaci.
Pri deobi, nekoliko seljaka su se nastanili u kolibama, koje su u polju, Ribarskom i u Ciganliji.
Privreda, zemlje i šuma.
Nekoliko seljaka prevozilo je žito i šljive iz Loznica u Šabac.
Seoska ispaša je u Barešu. Do osam seljaka imaju u polju kolibe, u kojima im stanuju napoličari.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
–Trišići, slave Đurđevdan.
–Aleksići (staro prezime Isailovići), slave Aranđelovdan.
Doselili su se:
1) U drugoj polovini 18. veka:
–Antonići i Filipovići su iz Nikšića, slave Nikoljdan.
–Jankovići su iz Hercegovine, slave Aranđelovdan.
–Panići (staro prezime Selenići) su iz Banjana, slave Đurđevdan.
2) U početku 19. veka:
–Mijajlovići su iz Čengića, slave Đurđevdan.
3) U prvoj polovini 19. veka:
–Markovići su iz Bosanske Krajine, slave Stevanjdan.
–Savići su iz Bosanskog Podrinja, slave Đurđevdan.
–Spasojevići (staro prezime Rosići) su iz Bosne, slave Jovanjdan.
–Puškarevići su iz Bosanske Krajine, slave Đurđevdan.
–Banovići su iz Hercegovine, slave Nikoljdan.
–Katići su iz Bosanskog Podrinja, slave Malu Gospojinu.
–Kuzmanovići su iz Bosanske Krajine, slave Jovanjdan.
–Stevanovići i Radovanovići su iz Bogutova Sela, slave Lazarevdan.
–Zebići su iz Bosanskog Podrinja, slave Jovanjdan.
–Nestorovići su iz Batra, slave Ilindan.
–Simići (staro prezime Auševići) su iz Ugljevika, ne kaže se koju slavu slave.
–Miškovići su iz Bosanske Krajine, slave Nikoljdan.
–Stanišići su iz Kačevca, slave Nikoljdan.
–Perišići (staro prezime Lukići) su iz Čengića, slave Jovanjdan.
–Radići su iz Tješnja, slave Stevanjdan.
–Matići su iz Bosanske Krajine, slave Jovanjdan.
–Ćirakovići su iz Hercegovine, slave Sv. Joakim i Ana.
–Vasići su iz Buzekare u Bosni, slave Krstovdan.
–Milići su iz Stava, slave Stevanjdan.
–Petrovići su iz Ugljevika, slave Jovanjdan.
–Milisavljevići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
–Vasići su iz Bosne, slave Đurđevdan.
–Opalići su iz Bosanske Krajine, slave Sv. Apostol Marko.
–Iskići su iz Bosanske Krajine, slave Jovanjdan. Od njih ima odseljenih u Majuru.
–Savići su iz Bosne, slave Avramijevdan.
–Begovići su iz Bosanske Krajine, slave Jovanjdan.
–Stevanovići (staro prezime Doknići) su iz Čengića. Njihov ded se nastanio kao zidar, slave Jovanjdan.
–Petrovići (staro prezime Mijajlović) su iz Dragaljevca, slave Jovanjdan.
–Bogićevići su iz Ruhotine, slave Đurđevdan.
–Jovanovići (staro prezime Tomići) su iz Trnove, slave Đurđevdan.
–Boškovići su iz Čengića, slave Jovanjdan.
4) U drugoj polovini 19. veka:
–Petrovići su iz Magnojevića, slave Nikoljdan.
–Slomići su iz Majura, slave Aranđelovdan.
–Markovići su iz Čengića, slave Lazarevdan.
–Marjanovići su iz Suhopolja, slave Stevanjdan.
–Gajići su iz Deronja u Bačkoj, slave Nikoljdan.
–Jovetići su iz Gornjeg Dobrića, slave Jovanjdan.
IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)