Na današnji dan: Rođen srpski kompozitor Jovan Paču

17. mart 2014.

komentara: 0

17. marta 1847. – U Aleksandrovu kod Subotice rođen srpski kompozitor, lekar i pijanista Jovan Paču.

Još za vreme školovanja u Subotici istakao se kao nadaren pijanista, pa je već 1863. godine svirao na javnom koncertu. Paralelno sa studijama medicine u Pragu (koju je studirao i u Pešti) učio je privatno kod Bedžiha Smetane.

Godine 1866. nastupio je na Omladinskoj skupštini u Novom Sadu i od tada, uz lekarski poziv, redovno je nastupao. Svirao je u Beču, Budimpešti, Kijevu (prvi srpski pijanista u carskoj Rusiji), Beogradu, Osijeku, Kikindi, Pančevu, Vršcu i mnogim mestima Srbije i Vojvodine.

Uz neizbežni salonski virtuozitet isticao se briljantnom tehnikom, a na koncertima je često izvodio dela srpskih kompozitora, svojih savremenika, kao i sopstvene kompozicije i aranžmane narodnih melodija. Iako se služio veoma jednostavnom kompozicijskom tehnikom, ta su dela – na narodne teme ili u narodnom duhu – bila toliko omiljena da ih je narod prihvatio kao svoja (npr. „Brankovo kolo“, nastalo povodom prenosa kostiju Branka Radičevića iz Beča na Stražilovo, 1883).

Pačuovi koncerti imali su veliko patriotsko značenje, pogotovo u Ugarskoj, gde su se Srbi borili za svoja nacionalna prava. U njegovim kompozicijama ogleda se, uz romantičarski patriotski izraz, i bidermajerski salonski stil briljantno virtuoznog karaktera. Mnoge narodne i gradske melodije harmonizovao je za zbor i klavir, a napisima o muzici sarađivao je u više časopisa i dnevnih listova („Danica“, „Javor“, „Matica“).

Glavna dela: „Beseda za orkestar“, 1875, „Bez tebe, draga“ (za klavir), „Brankovo kolo“, „Chansonette serbe“ (za klavir), „Čuj, Dušane“ (za klavir), „Kolo“ za 2 klavira 8-ručno, „Onamo, onamo“ (za klavir), „Prag je ovo milog Srpstva“ (za klavir),„Srpska molitva“ za harmonijum i 2 klavira, „Srpska rapsodija“ za 2 klavira 6-ručno, 1885, „Svetosavska pesma“ (za klavir), Muzika za pozorišnu igru „Naši seljani“ (M. Popović).

Umro je u Zagrebu, 30. oktobra 1902. godine.

 

IZVOR: Vikipedija

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.