Poreklo stanovništva sela Vidimlije, opština Glamoč. Stanje iz 1920-21. godine. Prema istraživanju Borivoja Milojevića „Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko polje“. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Privredne prilike.
Njive su ispod kuća. Paša je je iznad sela u Gredi. Livade su iznad paše u Gladovcu, Milanovcu, Malom Slanom Dolu i Velikom Slanom Dolu. Desetorica seljaka imaju u Velikom Slanom Dolu košire i kolibe. Oko deset seljaka imaju kolibe i košare i u Malom Slanom Dolu. U Malom Slanom Dolu seje se ječam, zob, pšenica, krompir i kupus. Na planini se zatrpa sneg u rupu i leti topi.
Položaj i tip.
Kuće leže ivicom između kršne strane i ravni polja. Ispod kuća je Balagića Bunar i Dolnji Bunar; u ovom drugom je „živa voda“ i on nikad ne presušuje.
Kuća ima: Krčmara 3, Petrovića 3, Špikića 1, Dobrijevića 2, Balagića 5, Vejčagića 2, Boškovića 1, Dudića 1, Utvica 5, Šeremeta 1, Tuca 1, Vidimlijića 1, Omeragića 7, Vidimlijića 8, Vejčagića 2, Cacana 3, Čizmića 1, Dudića 1, Kalenića 1 i Kalanića 3. Kuće su u nizu, jetna do druge ili jedna od druge nešto udaljene. Tako su kuće Balagića jače izdvojene i prema Dobrijevićima i prema Kovaču. Kuće drugih porodica su jedna do druge, kao kuće Omeragića i Vidimlijića.
Oko 1880. godine bila je svega 1 kuća Omeragića, dok ih danas ima sedam.
Poreklo stanovništva.
Vidimlići i Omeragići su starina. Priča se da su oni možda bili u patarenskoj veri, pa su primili islam.
Lutvice su takođe „staro tursko pleme“. „Kad je Vidimlić išao u rat, Lutvica mu je bio barjaktar“.
Balagići, muslimani, su starosedeoci. Muja Balagića: bili su kmeti Špikići u Vidimlijama, Mičići u Karlovcu i Dobrijevići. Kmeti su davali petinu od žita, sena, kupusa, krompira i luka; petinu od mrsa nisu davali. Svake nedelje i sveca, kad nisu radili sebi, radili su begu: orali, kosili, kupili itd. Balagić je imao odelo od modre čohe, izvezene mrkom „zeom“. Pasao je sablju, i za silahom nosio dve male puške u srebru i nož među njima. Uvek je držao konja sedlanika.
Špikići su se doselili iz Šumnjaka početkom 19. veka.
Krčmare su „Turci zaćerali u Vitorogu“ iz Otkovaca, jer im nisu hteli biti „pod ruku“. Odatle su došli ovde u prvoj polovini 19. veka. Slave Sv. Đurđa.
Petrovići su se doselili iz Zaglavice u prvoj polovini 19. veka. Slave Sv. Arh. Mihajla.
Bošković se doselio iz Doca sredinom 19. veka. Ovde je došao u kmetstvo pok. Antu Đogiću iz Livna. Slavi Sv. Nikolu.
„Prije Austrije“ su se doselili:
Dobrijevići iz Glavica. Slave Sv. Stevana;
Vejzagići iz Zastinja (u Livanjskpm Polju). Ovde im je zemlju poklonio njihov srodnik Mujo Balagić;
Cacani iz Livna. Njihov ded Adem Cacan kupio je kuću i zemlju od Vidimlića.
Dudići iz Grboreza (u Livanjskom Polju);
Šeremeta iz Kovačevaca. Došao je „u kmetstvo“;
i Kalenići iz Dalmacije.
Čizmić se doselio iz Livna oko Okupacije.
Tuco (musliman) došao je iz Komarana početkom 20. veka i ušao ženi u kuću.
IZVOR: Borivoje Milojević – Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko Polje. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)