Turcizmi u srpskom jeziku Reviewed by Momizat on .   A Astal - sto aber - glas koji ispuštaju životinje ili ljudi, vest Avaz - glas Aga - gospodar; zapovednik, starešina agaluk - zvanje, dostojanstvo agaluk- p   A Astal - sto aber - glas koji ispuštaju životinje ili ljudi, vest Avaz - glas Aga - gospodar; zapovednik, starešina agaluk - zvanje, dostojanstvo agaluk- p Rating: 0
You Are Here: Home » Autori » Vojislav Ananić » Turcizmi u srpskom jeziku

Turcizmi u srpskom jeziku

 

A

Astal – sto

aber – glas koji ispuštaju životinje ili ljudi, vest

Avaz – glas

Aga – gospodar; zapovednik, starešina agaluk – zvanje, dostojanstvo agaluk- posed koji pripada agi

adet – običaj, navika

azdija – plašt (obično ukrašen skupocenim vezom)

azna – vidi hazna

akšam– prvi mrak, sumrak; muslimanska molitva no zalasku sunca.

alaj – skupina, gomila, mnoštvo, maca; vojna jedinica, puk.

alaj-barjak – zastava jednog alaja

alamanka – vrsta nemačke sablje alat – konj riđožute dlake

amanet – zaveštanje, zavet, svetinja

anterija – vrsta gornje haljine

ar – v.axap

arambaša – v.harambaša

aratos – (u izrazu) ne bilo ga, neka ga đavo nosi

argat – Hajamni radnik, kulučar, nadničar

argatija – prisilni rad, kuluk argatluk – kuluk

argatovati – kulučiti, prinudno raditi bez plate

aršin – stara mera za dužinu

atlija – konjanik

aferim – uzvik za odobravanje: čestitam, bravo

ahar – konjušnica

adžamjija – naivno, neiskusno momče

ašluk – svakodnevni trošak

aščija – kuvar, ekonom

avlija

Ajvar

 

B

Babo – otac

babajko – hipokoristik od babo

bakračlija – stremen, uzengija

bakšiš – napojnica, poklon

balčak – držak od sablje, mača i sl.

baljemez – Ton velikog kalibra

baša – poglavar, starešina

baška – posebno, odvojeno, zasebno

bedevija – kobila dobre pasmine

bezisten – natkriveni trg, čaršija; dućan

belilo – mesto gdje se beli, pere platno

belćim – možda, valjda, verovatno

benđeluk – opojna trava ili napitak; mađije

beribet – blagoslov; sreća, napredak

beškot – dobro pečen hleb, dvopek

biljega – obeležje; meta

binjektaš – kamen sa koga se uzjakuje

binjiš – široki ogrtač, obično od crvene čohe

boščaluk – u naročitu maramu, bošču uvijen dar

breška – starinska, mala puška, nazvana no italijanskoj varoši Breši

bugar-kabanica – čobanska kabanica

bukagije – okovi za noge, negve

buljuk – četa, odred vojske; mnoštvo, gomila, grupa

busija – zaseda, zaklon

butun(butum) – sav, ceo, celokupan: zajedno, skupa

buđelar

baksuz

burek

 

B

Vaiz – poznavalac verske literature (kod muslimana), propovednik vajda – korist, dobit

vezir – ministar, upravnik vilajeta

veresija – prodaja ili kupovina na poček, na kredit

veđil – zastupnik, poverenik

vilajet – pokrajina, provincija; narod, stanovništvo

vakat – vreme

 

G

Gadara – vrsta sablje koja je oštra s obe strane.

gairet – nomoć, potpora; veselost, veselje

gradina – vrt, bašta

grozan – koji obiluje goržđem, grozdan

 

D

Dalbulana – turska vojna muzika,

devetak – devetogodišnja domaća životinja

deli – hrabar, neustrašiv

delibaša – zapovednik vojnog odreda u turskoj carevini

denije – noćna liturgija, bdenije

derviš – član nekog islamskog verskog reda

dert -jad, bol, čežnja

diva, diba – skupocena svilena tkanina, brokat

divan – razgovor; sabor, veće; dvorana za primanje

divit – mastionica; pribor za pisanje

dizgen, dizđen – kaiš, kožni povodac od uzde, dizgin

dizdar – zapovjednik tvrđave

dilber – dragi, dragan; lep, krasan, mio

diljka – vrsta starinske duge puške

dimišćija – vrsta sablje iz damaska

direk – drveni stub

dišer – napolje! van!

dolama – vrsta gornjeg kaputa u narodnoj nošnji

dorat – konj crvenosmeđe dlake

dohakati – doći kome glave, savladati – nekoga

duvar-zid

dušmanin – neprijatelj, protivnik

dunđer – graditelj

 

Đ

Đakonija – birano jelo, poslastica

đem – deo uzde

đemija – lađa

đerdan – ogrlica

đečerma -jelek, prsluk

đuvegija, đuveglija – mladoženja; muž

đugum – bakreni sud za vodu

đumišli – od srebra, srebrn

đorda – vrsta sablje

đuture

 

E

Elčibaša – glavni izlaslanik

efendija – gospodin; gospodar

ećim – v.hećim

ekser

 

Ž

Ždraka – zraka

žura – mali, sitan čovek; osoba slabog karaktera

 

3

Zazor – stid, sramota

zamandaliti – zatvoriti mandalom (polugom)

zasobice – uzastopce

zatomiti – uništiti; sakriti

začamati – dugo ostati negde, zadržati se

zvekir – metalni kolut na vratima kojim se kuca

zeman – vreme, rok

zijamet – begovski posjed

zlamenije – znamenje, znak; predskazanje

zulum – nasilje, bezakonje, teror, tiranija

zulumćar – nasilnik, tiranin

zaman

 

I

Ibrišim – svileni konac; tkanica od takvog konca

izmet – služba, dvorenje, usluga

izmećarka – sluškinja, služavka

izubaha – iznenada, neočekivano

intov – kola, kočije

incijel, incil – eveta knjiga

 

J

Jabana – tuđina, tuđa zemlja

jabancija – stranac, tuđinac, doseljenik, pridošlica

jagluk – maramica, rubac

jagma – grabež

jazija – pisani tekst; pismo

jazicija – pisar

jalaknuti – uzviknuti „Alah“, pomenitu boga pri jurišu, halaknuti

jako – istom, tek

jali – ili

jalija – obala (reke ili mora)

jankesa – torba koja se nosi sa strane, o boku

japunce – ogrtač, kabanica; pokrovac

jasak – naredba kojom se nešto zabranjuje, zabrana

jatagan – dugi krivi nož, handžar

jatak – onaj koji skriva hajduke; skrovište hajduka

jeglen – razgovor; govor, beseda

jeglenisati – razgovarati

jedek – paradni konj

jednak – odmah, smjesta

jezan – muslimanska molitva

jemenija – marama, šamija

joldaš – drug, prijatelj

jutrenje – jutarnja služba u crkvi

 

K

Kava – kafana, prostorija u kojoj se pije kafa

kavga – svađa; boj

kavgadžija – svađalica; ubojica

kavedžija – onaj koji drži kafanu, gostioničar

kadifa, kadiva – fina tkanina, somot

kaduna, kada – gospođa; ugledna žena

kadundžika – deminutiv od kaduna

kail – voljan, rad

kaldrma – put ili dvorište popločani kamenom

kaliak – kapa od krzna ili samo optočena krznom

kardaš – drug, prijatelj

katana – pripadnk konjice, konjanik

kauk – vrsta muslimanske kape

kaur, kaurin – nevernik

kašketa – vrsta kape

komšija – sused

kašika

katanac

kasaba

 

L

Lav – posed, spahiluk

lavra – veliki manastir

lagum – mina; prokop,

lala – sultanov dvorjan

lasno – lako

lever – plaćeni vojnik

leđen – posuda za umivanje

leturđija – crkvena služba

litar – ogrlica na vratu

lobud – buzdovan

londža – skupština, već;mesto za razgovor u kući ili pred kućom

 

M

Magaza – magazin; dućan

malvasija – vrsta vina

manoveki – nepoznat jezik

maha – vrsta zobnice

megdan – boj, bitka; mesto okršaja

međer – zbilja, zaista, stvarno

mezil – kurir koji na konju prenosi poštu

mezileki – koji se odnosi na mezil

mejdan – v.megdan

mejdandžija – onaj koji se bori na megdanu

meneviš – ljubičast, modroljubičast

mešte – umesto, mesto

mešćema – sud, sudnica

mljezimica – mezimica; najmlađa kći

mramor – kamen

mramorje – stenje

mujezin – džamijski službenik koji sa minareta kujiše

mukadem – vrsta svilene tkanine; muški pojas od te tkanine

munara – visoki toranj džamije, minaret

muštuluk – radosna vest; nagrada za javljenu vest

meze

 

H

Nabrekivati – vikati „bre“, natresati se na nekoga

navalija – vrsta sablje

namah – odjednom, odmah, smesta

nazorice – poizdalje, iz daljine

nakrpati – slabo govoriti, natucati

nalbantin – pokrivač konja

napokonji – posljednji

nacak – bojna sjekira

peimar – zidar, građevinar

 

O

Obeznaniti (ce) – onesvestiti(se)

oblučje – prednji deo sedla, jabuka

oberknez – knez jedne oblasti, vilajetski knez

obršter – pukovnik

ograšje – razbojište,bojište; boj, bitka

odvrći (se)- odmetnuti (se)

opadnuti – oklevetati

opteći – opkoliti

ordija – vojska; horda

orjatka – prosta žena; prostakuša;

ortak – drug

otoka – rukavac, zaliv

ocak – kuća, dom; ugledna porodica

 

P

Paša – titula visokih građanskih i vojnih dostojanstvenika u Turskoj

pašaluk – oblast kojom upravlja paša; zvanje paše

pendžer – prozor

peškeš – dar, poklon

pinjal – vrsta noža, kama, bodež

pirlitan – nakićen, navezen

podušje – crkvena služba za pokoj duše umrlog

pojagmiti – razgrabiti

potekar – ponovo, iznova

potrošak – trošenje; upotreb

poharati – opljačkati; opustošiti

poharčiti – potrošiti; unintiti

prvobratučed – brat od strica

pridrnuti(se) – pomamiti(se)

prohesapiti – proračunati, promisliti

prstenovati – dati prsten, zaručiti, veriti

puljat – šaren, pegast konj

pusnik – đavolski čovjek, prokletnik

putalj – putast, putonog konj

puce -dugme

podrum

 

R

Rabadžija – onaj koji se bavi prevozom robe zaprežnim kolima

Raždenuti – rasterati, razagnati

razdertiti (se) – rastužiti(se)

razma – osim, izuzev

raskarati (se) – zabrinuti (se)

raf – polica

r’at – ukrašena konjska oprema

rahat – zadovoljan, spokojan

rudina – pašnjak, utrina

rumendže – bakreni sud za vodu

rusa – crvenkasta, stalni epiet za glavu

rušpa – mletački dukat

 

C

Sajalija – vrsta čohe

sakagija – zarazna bolest u konja, slinavka

saklet – nalog, zapovest

saktisati – skršiti, slomit

samur – kuna; koža od te kune

samurkalpak – kapa od samur

saraor – vojnik koji čuva tvrđavu ili neko mesto; titula za posebno zaduženje u vojsci

saru – v. čalma

seiz – sluga, konjušar

seir – naslađivanje u gledanju lepog, radost

selam – turski pozdrav

seratlija – graničar, krajišnik

serbez – slobodno, bez etraha

serdžada, sedžada – prostirka na kojoj muslimani klanjaju

silembet – kaiš preko prsa

sinija – okrugla trpeza, sofra

sindžilat – potvrda

sindžilatiti – potvrditi

sindžir – lanac; okov

skerlet – tkanina crvene boje

sobet – dogovor, skup; poselo

sovra, sofra – nizak sto, trpeza

ermajli – srebrn, ukrašeen srebrom

erčali – staklen

stambolija – izrađena u Stambolu, stambolska

starostavan, staroslavan – od davnine, starodrevan

stolak – stolica; presto

struka – ogrtač

subaša – pomoćnik ili zamenik banše, poglavara

 

T

Tabor – logor; odred vojske

taincija – ekonom, intendant

tatar, tatarin – konjanik pismonoša

tataranka – vrsta strijele

tamaniti – uništavati

tevabija – svita, pratnja; sledbenici, istomišljenici

teva – hoće, valja da

teveneli – naprazno, besciljno

telal – javni objavljivač, oglasivač, dobošar

tenef – konopac, uže

terzija – krojač

testir – odobrenje, dopuštenje

teferič – provod u prirodi

tefter – računska knjiga; spisak

teftiš – pregled, inspekcija; istraga

timar – feudalni posed, spahiluk; poljsko dobro

toke – ukrasni i zaštitni oklop od metalnih pločica nagrudima

tolkovati – tumačiti

tufekdžija – puškar

tulumina – meh, meešina

tumbak – tuč, bronza

taraba

 

Ć

Ćaba – sveto mjesto; hodočašne do ćabe

ćar – zarada

ćardžija – onaj koji ide za ćarom, dobitkom,

ćeif, neiv – rasploženje, zadovoljstvo, uživanje

ćemer – pojas u kome se nosi novac; ženski srebrom ukrašen pojas

ćentalambas dainckinja – vrsta starinskog pištolja

ćesar – car

ćurak – ogrtač postavljen krznom, kožuh

ćufte

ćevap

ćošak

 

U

Ubav – lep, divan

uvjedžbati – proceniti

uleva – vojnička plata

unkaš – prednji uzdignuti deo sedla

uostrit (se) – naoštriti se, naljutiti se

urokljiv – koji je urečen, koji je zle kobi

utva – divlja patka

utuviti – zapamtiti

uhititi – uhvatiti

učkur – uzica kojom se vezuju gaće, svitnjak

ugursuz

 

F

Ferman – sultanov ukaz, naredba, zapovest

frenđija – kula sazidana na francuski način

 

H

Haber – vest, glas

hazna – blagajna, riznica

hazur – spreman, gotov

hanin – izdajica, odmetnik, nevernik

hajvan – životinja, stoka

hak – pravo, pravda; zasluga

halaliti – oprostiti; blagosloviti; pokloniti

han – gostionica

handžar – kratki krivi mač, jatagan; veliki nož

harambaša – vođa hajduka

haramija – razbojnik, zlikovac

harač – trošak, izdatak

harčiti – trošiti

hatar – naklonost, ljubav, volja

hadžija – onaj koji je išao na hadžiluk Hristovom ili Muhamedovom grobu, hodočasnik

hesap – račun

hećim – lekar

harač

 

Č

Čair – livada

čalma – planto omotano oko fesa ili koje druge kape

čardak – veća prostorija na spratu istočnjačke kuće sa tremom prema ulici; doksat, balkon; lepa višespratna kuća, dvorac

čatiti – čitati molitvu

čauš – podnarednik u turskoj vojsci; glasnik; svat koji zabavlja i oglašava naredbe svatovima

čekrkčelenka, čekrkli-čelepka – perjanica na kapi koja se okreće na vetru

čengel – gvozdena kuka za vešanje i mučenje

čilaš, čile – konj sivobele dlake, belac

čultan – konjski pokrivač, pokrovac

čorba

čakšire

čarapa

čibuk

 

Džas – strah, strava

džabe – besplatno

džeba – bojni oklop napravljen od metalnih pločica

džebana – municija

dževap – dogovor; razlog

dževerdan – naročito ukrašena puška cida – koplje

džilitati – bacati koplje

džezva

 

Š

Šejtan – đavo

Šenluk – veselje, slavlje uz pucnjavu pušaka

šer, šeher – veliki grad, varoš

šestoper, šestoperac – buzdovan sa šest pera

šićar – plijen, korist, dobit

šićardžija – čovjek koji je lakom na dobitak, pljačkaš

šurkulija – šapa

 

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 


Komentari (45)

  • vitavita

    Malvasija jeste vrsta vina, ali teško da je to turcizam, (Turci tada nisu konzumirali vino.)
    Bit će pre da je italijanizam,
    Malvasia je italijanski (i venecijanski) naziv za pokrajinu Monemvasia na Peloponezu, po kojoj je to vino dobilo naziv. A onda se s obale, gde je vladala Venecija, trgovinom i drugim kontaktima naziv proširio i udomaćio na celom Balkanu. Evo i linka na wiki: http://en.wikipedia.org/wiki/Monemvasia , http://sh.wikipedia.org/wiki/Malvazija , a i na Trekani: http://www.treccani.it/vocabolario/malvasia/

    Odgovori
    • almesa

      zasto ne ubacite mnogo vaznije reci kao na primer čakija ili srča ili neke druge

      Odgovori
    • Slavko Petrusic

      Malvasia (ispravno napisano) je belo vino koje potiče sa Malte a Italiani su ga preneli u područje Veneto u IX veku.Kasnije je zbog povoljnog podneblja prenošeno na ostale predele širom Italije.Vinski čokot daje vrlo malo grozdova te je zato plod veoma sladak i mirišljav.To je veoma mirisno vino a može se naći u mnogim drugim predelima italije a najslađe je ono sa Sicilije.Međutim,najčistija je sorta grožđa koje se gaji u Istarskom području i veoma je ukusno i identićno je sorti porekla( Malteškoj).

      Odgovori
  • vitavita

    Slično i za beškot (i izvedenice biškot i piškota (u tom slučaju više se odnosi na keks, a manje na dvopek (hleb))):

    reč dolazi iz Crnogorskog primorja, a tamo je stigla s kontaktima s Venecijom (i srednjevekovni latinskim). Bis+coctus = dva + pečen = dvopek

    evo i linka: http://www.treccani.it/vocabolario/biscotto/

    Odgovori
  • vitavita

    uhititi je reč slavenskog porekla, za razliku od uhapsiti koja je turcizam (odnosno arabizam)

    prasl. i stsl. xytiti (rus. po-xítit̕: ugrabiti, češ. chytiti, chytati: uhvatiti)

    Odgovori
  • PedjaNyx

    Turcizmi su reci turskog porekla ili reci koje su usle u nas jezik posredstvom turaka Osmanlija, sto znaci da su i neke rece iz drugih jezika preko turskog usle u srpski… i smatraju se turcizmima iako nisu turskoga porekla.
    Npr: pogaca je hungarizam u tursko ali kod nas turcizam.
    Isto tako „astal“ nije turcizam, to pouzdano tvrdim.

    Odgovori
  • vitavita

    mađarski asztal = stol 🙂

    Odgovori
  • vitavita

    a krevet je turcizam 🙂

    slavenska reč za krevet je postelja,

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Nekad davno, bar u našim narodnim pesmama, upotrebljavala se i reč ložnica.

    Odgovori
  • vitavita

    trebalo bi nekako dokučiti kad su nastale te pesme: ložnica za krevet (ležaj, postelju), kao i spavaću sobu verovatno dolazi od fr. loža
    (i priložnica (konkubina)).. možda i grešim, ali imam osećaj da nisu baš mnogo stare

    prasl. *posteljь, *postelja (rus. postél’, češ. postel) ≃ po- + *stelti: prostirati (rus. stlat’)
    od reči postelja je nastala reč posteljina koja se zadržala u govoru (barem u kući moje bake), za razliku od postelje koja je zamenjena krevetom

    pa reč posteljica (placenta)…

    Odgovori
    • Lepenicanin

      Lazare, link koji ste naveli ne sadrži samo reči turskog porekla (turcizme), nego reči zajedničke srpskom i turskom jeziku, od kojih ubedljiva većina potiče iz nekih drugih jezika (latinski, engleski, francuski…).

      Inače bi ispalo da je reč „seksi“ turcizam.

      Odgovori
      • Lazar

        U pravu ste. Prvi link su slične reči, drugi link su turcizmi (bar etimološko poreklo iz turskog jezika).. Naravno, te turske reči i same potiču možda iz drugih jezika…

        Odgovori
  • Salek

    Astal je mađarska reč.

    Odgovori
  • Branibor

    90% ovih reči ne mogu biti Turcizmi ama baš nikako. Te reči postoje u Sanskrtu! Ljudi šta radite vi??? Gde ste vi škole učili?

    Odgovori
  • Milan

    Poruka autoru. U vašem rečniku obiluju izrazi koji nemaju veze sa turcizmima. Dosta ima naših riječi i izraza koji su očigledni. Također ima i iz drugih indoevropskog jezika.
    Usput krevet je francuska reče.

    Odgovori
  • vojislav ananić

    2500 broj turcizama u Vukovom rečniku
    By
    Dragana Amarilis

    Broj turcizama u Vukovim rječnicima kreće se oko jedne devetine ukupnog fonda datih riječi u tim rječnicima. Naime, ako u prvom izdanju Rječnika ima 26.270 riječi, prema našim podacima,…, oko 2500 turcizama, jasno je kakav je tu riječnički odnos…
    U drugom izdanju Rječnika, u kojem prema Enciklopediji Jugoslavije ima “oko 40.000” riječi,…, obrađeno je oko 3700 turcizama.
    izvor -Turcizmi u Vukovim Rječnicima, Asim Peco
    Napomena: Vuk je u svojim Rječnicima obeležavao turcizme zvezdicom. Međutim, postoje reči koje je obeležio kao turcizme a one to nisu, zatim reči koje su iz drugih jezika ušle u srpski jezik kao turske – arapski, persijski, grčki, neki evropski jezici a i starih srpskih i praslovenskih reči. (primer – sapun, kika, višnja, drum, pištolj)
    Procena autora navedenog dela je da u današnjem jeziku imamo oko 10.000 turcizama!?
    Za veliki broj reči postojale su stare srpske reči i izrazi, koje je Vuk izbacio iz svog rečnika, zato što su njemu bile nepoznate, kao i zato što se nisu koristile u njegovom kraju i dijalektu. To je dovelo do navedene situcije i zaboravljanja starih srpskih reči i prihvatanja turcizama u svakodnevnom govoru.

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo A, a

    By
    Dragana Amarilis

    ahar – štala, konjušnica
    aba – domaće sukno, platno
    abadžija – suknar, vrsta zanatlije
    avaz – glas
    avlija – kućno dvorište ograđeno zidom
    aga – dobrostojeći gospodin
    agadara – vrsta sablje
    aginica – agina žena
    ada – rečno ostrvo
    adet – običaj, navika
    aždaha – neman
    ajgir – konj, pastuv
    ajdamak – batina
    ajluk – plata
    akšam – prvi mrak
    al – ružičast
    ala – čudovište, aždaja
    alaj – skupina, mnoštvo
    alaj-barjak – svečana zastava
    alajbeg – zapovednik spahija u sandžaku
    alamanka – sablja nemačke proizvodnje
    alast – ružičast
    alat – pribor za rad
    alat – vrsta konja crvenkaste boje
    alatast – crvenkast
    al-bašča – vrt sa mnogo crvenog cveća
    alem – dragi kamen
    ama – ali, samo
    aman – milost
    amanet – preporuka, zavet
    amber, ambra – mirisna smola, jantar, ćilibar
    argat – puškarnica
    argat, argatin – nadničar
    arka – leđa
    armagan – poklon
    Arnaut – Albanac
    arpa – ječam
    arpadžik – sitni semenski luk
    arslan – lav
    aršin – mera za dužinu
    ašlama – vrsta trešnje
    asli – sigurno
    astar – postava
    at – konj plemenite vrste
    atlija – konjanik
    aferim – odlično, bravo
    afion – opijum
    ahar – štala, konjušnica
    adžaip – čudnovata stvar
    adžamija – neiskusan
    adžo – starac, deda
    adžuvan – mladić
    ašik , ašikdžija – ljubavnik
    aščija – kuvar
    aščinica – narodna kuhinja
    aščiluk – kuvarsko umeće, zanat
    Napomena – izvori:
    Vuk Stefanović Karadžić – Srpski riječnik, 1818, 1852
    A. Škaljić – Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku
    Broj turcizma kod Vuka je uvek mnogo veći za određeno slovo, pošto je Vuk u turcizme ubrajao i mnoge reči, čije poreklo mu nije bilo poznato kao i mnoge starosrpske reči.
    Primer: drum – reč, grčkog porekla, dromos
    kika – prasl. i stsl. kyka, starosrpski kыka, rus. kika
    Vuk je u predgovoru prvog izdanja Rječnika napisao sledeće: “Turske riječi (koje sam od prilike znao da su jamačno Turske) naznačio sam zvijezdicom (*), i đe mi je odma moglo pasti na um, zamjenjivao sam i Srpskim riječima. Najviše od ovi Turskije reči mogu se bez sve muke išćerati iz našeg jezika, zašto imamo Srpske mjesto nji; a đekoje se može biti ni u godini dana ne spominju; ali sam i ja opet pisao, zašto sam se čuo đe se u narodu govore, ili pjevaju; a ima i nekoliko i takovi riječi Turski, koje ćemo morati zadržati i posvojiti n.p.boja, amanet, tepsija, đerđef, top, barjak, barjaktar, brk, burmut, čakšire (đekoji naši spisatelji pišu nogavice umjesto čakšire, ali to nije isto.”

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo B, b

    By
    Dragana Amarilis

    badava – besplatno; vidi badava, zabadava
    badavadžija – neradnik
    badem – vrsta voća
    baždar – carinik, osoba koja naplaćuje trošarinu
    baždarina – trošarina
    bajat – ustajao, koji nije svež
    bajati – vračati, čarati
    bakal – trgovac na malo
    bakalnica – radnja, prodavnica prehrambene i druge robe
    bakar – metal
    baklava – vrsta slatkiša
    bakrač – bakreni kotao
    balaban – krupan, veliki
    balvan – trupac posečenog drveta
    balta – sekira
    balčak – držak od sablje, mača
    bambadava – besplatno
    barabar – uporedo
    bar, barem – makar, iole
    barabariti – izjednačavati
    barjak – zastava
    barjaktar – zastavnik
    barut – puščani prah
    barutana – skladište baruta
    basamak – stepenica
    batal – pokvaren
    bataliti – (po)kvariti
    batli – srećan
    batlija -srećnik
    bahnuti – iznenada se pojaviti
    badža – otvor na kući za dim
    badžak – noga, krak
    badžaklija – dugonoga osoba
    baš – prednji prvi
    baša – starešina, prvak
    baška – posebno
    baš-knez – glavni knez
    bašča, bašta – voćnjak, vrt
    baščovan, baštovan – vrtlar
    beg – plemić
    begenisati – dopadati se, sviđati se
    bedevija – kobila arapske pasmine
    bedem – zid
    bezistan – pokriven trg
    belaj – nesreća, zlo
    bena – luda
    benaviti (se) – govoriti gluposti
    benast – budalast
    berat – carski ukaz
    berber, berberin – brica
    berićet – obilje
    bećar – neženja
    behar – voćni cvet
    bešika – kolevka
    biber
    biljur – kristal
    bimbaša – majstor
    bitisati – nestati
    bogaz – grlo, grkljan
    boja – mast, premaz
    bajagi – tobože
    bojadžija – vrsta zanatlije
    bojiti
    boranija
    bostan – lubenica, dinja
    bošča – prekrivač za glavu
    bubreg
    budak – alat za kopanje
    budala
    boza – vrsta pića
    bozadžija – proizvođač boze
    buzdovan – vrsta oružja
    bukagije – okovi
    bula – žena, strina
    buljubaša – starešina
    buljuk – četa vojske
    bumbul – slavuj
    bunar
    burazer
    burgija – svrdlo
    burmut – vrsta duvana
    burmutica – kutija za burmut
    busija – zaseda
    but – bedro
    budža – rupa, jama
    budžak – ugao

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo V, v

    By
    Dragana Amarilis

    vada – rok
    vaiz – propovednik
    vajda – korist
    vakuf – verska zadužbina
    vala – bogami
    varak – pozlata
    varakli – pozlaćen
    vezir – visoki državni službenik u Turskoj
    veresija – odloženo plaćanje
    vilajet – pokrajina
    vildiš – slonova kost

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo G, g

    By
    Dragana Amarilis

    gadara – vrsta sablje
    gazi – pobednik
    gazija – junak
    gaib – nestati
    gajde – vrsta muzičkog instrumenta
    gajtan – vrsta trake, vrpce
    galama – vriska, dreka, plač
    garib – siromašak
    groš – sitan novac
    guba – kožna bolest
    gungula – metež, gužva
    gurabija – vrsta kolača

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo D, d

    By
    Dragana Amarilis

    dava – tužba
    dada, dadilja
    dahija – silnik
    daire – muzički instrumnet
    daidža – ujak
    darmar – nered
    deva – kamila
    degenek – batina
    dežmekast – omanji i debeljuškast
    deli – lud, silan
    delibaša – vođa delija
    delija – junak
    deliluk – ludost, mladost
    dembel – lenština
    deme, demet – breme, teret
    demir – gvožđe
    denjak -svežanj
    dervent – klanac, utvrđenje
    derviš – pripadnik verske sekte
    dernek – vašar
    dert – briga, jad
    divan – vrsta sofe, dvor
    divanhana – predsoblje
    divanija – sulud, lakouman
    divaniti – razgovarati
    divan-kabanica – duga, crvena kabanica
    dizgin – kožni podvodac
    dizdar – zapovednik tvrđave
    dilber – momak, ljubavnik
    dimije – donji deo ženske odeće
    dimiskija – vrsta sablje
    din – vera
    direk – stub, greda
    dirindžiti – raditi težak posao
    dokusuriti – okončati
    dolama – vrsta nošnje, kabanice
    dolma – vrsta jela od mesa i pirinča
    domazluk – domaće životinje
    dorat – vrsta konja tamno smeđe boje
    doratast – smeđ, zagasitocrven
    doruša – kobila tamno smeđe boje
    dostluk – prijateljstvo
    dost – prijatelj
    dram – mera za težinu
    dramlija – krupna sačma, vidi dramoser
    duvak – nevestinski veo
    duvan
    duvaniti
    duvankesa
    duvandžija
    duvar – zid
    dugme – puce
    dud – vrsta voća
    dumen – kormilo
    dulek – tikva, dinja, lubenica
    dunđer – vrsta zanatlije, građevinara
    dur, dura – stani, stoj
    durati – trpeti
    durbin – dvogled
    durmadan – neprekidno
    dućan – radnja
    dućandžija – trgovac
    dušek
    dušekluk – platno za dušeke i ostava za dušeke
    dušman – neprijatelj
    dušmanluk – neprijateljstvo

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo Đ, đ

    By
    Dragana Amarilis

    đavrk, đevrek – komad hleba
    đaur – koji nije muslimanske vere
    đevđir – posuda za ceđenje
    đem – metalni deo uzde
    đemija – lađa
    đene – ponovo, opet, još
    đerdan – vrsta nakita, ogrlica
    đerđef – deo pribora za veženje
    đerz – momak, mladić
    đidija – veseljak, šaljivdžija
    đogat – vrsta sivkastog konja
    đon
    đubre
    đuvegija – mladoženja
    đuvez – ružičast
    đuvezlija – vrsta svile
    đuvendija – vrsta raskalašne žene
    đuveč – vrsta jela
    đuzel – lep
    đul -ruža
    đulabija – vrsta jabuke
    đule – topovsko zrno
    đumišli – srebrn
    đumruk – carina
    đuture – sve zajedno

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo E, e

    By
    Dragana Amarilis

    evenak, evenka – lozova grančica sa grožđem
    evlad – potomstvo
    ej – usklik dozivanja
    ejvalah, ejvala – doviđenja
    ekser – klin
    elčija – ambasador, poslanik
    em – i pored toga
    ereza – reza
    erende – vrsta alatke za struganje
    eser – trag, znak
    espap – oprema, roba
    efendija – gospodin
    ešak – uzbuđenje
    ešek – magarac

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo Z, z

    By
    Dragana Amarilis

    zabadava – uzalud, vidi badava, zabadava
    zabataliti – zapustiti
    zabun – bolan, nemoćan
    zaintačiti – navaliti sa pitanjima
    zahira – hrana
    zaman – uzalud
    zamandaliti – zatvoriti vrata mandalom (zatvarač, zapor)
    zahmet – teško
    zanat – zanimanje, profesija, struka
    zanatlija – neko ko se bavi određenom strukom
    zapt – stega
    zaptiti – sprečavati, začepiti
    zarar -šteta
    zaruret – nevolja, nužda
    zbaglati – svezati
    zevak – uživanje
    zevkariti – uživati
    zejtin
    zejtin-tane – plod od masline
    zejtini – maslinaste boje
    zelenkada – vrsta cveća, vidi šta je zelenkada
    zeman – vreme
    zembilj – vrsta korpe za nošenje
    zenđil – bogat
    zerde -vrsta poslastice, puding od pirinča sa dodatkom šafrana, žute boje
    zerdelija – vrsta šljive žute boje
    zećir prsten – prsten sa dragim kamenom
    zijamet – veliko imanje
    zijan – šteta, kvar
    zijaniti – izgubiti
    zijafet – gozba
    zift – vrsta smole
    zor – sila, snaga
    zorli – silan
    zubun – vrsta odeće, kaputa, često bogato ukrašena vezom
    zuđurt – bez novca
    zuluf – zalizak
    zulum – nasilje
    zulumćar – nasilnik
    zumba – bušilica
    zumbul – vrsta cveća

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo I, i

    By
    Dragana Amarilis

    ibret – pouka, čudo
    ibrik – sud za vodu od bakra
    ibrišim – vrsta svilenog konca
    izun – dozvola
    ilidža – banja
    ibrete – ukrasne igle
    inat
    indat – pomoć
    inćar – poricanje
    indžil – jevanđelje
    iskusuriti – isplatiti
    islam – vera
    istekar – ponovo
    istifan– nevestinski venac
    ihtijar – starac
    ičaga – dvorski službenik
    išaret – znak
    išćil – slutnja

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo J, j

    By
    Dragana Amarilis

    jabana – stranac
    jagla – vrsta jela, cicvara
    jaglak – vrsta marame
    jagma – grabljenje, pljačka
    jagmiti – grabiti
    jagrz, jagaz – vrsta konja
    jazija – pismo
    jazidžija – pisar
    jazuk – šteta
    jaija – pešak
    jaka – kragna
    jalah, jala – o bože
    jalija – pust prostor
    jalman – deo puške
    janija – vrsta jela, paprikaša
    jankesa – vrsta torbe
    janjičar – rod vojske
    japija – drvena građa
    japundže – kišna kabanica
    jarak
    jaran – prijatelj
    jaračenje – pripremanje konja
    jaruga – rupa, brazgotina
    jasakčija – straža
    jastuk
    jatagan – vrsta dugog, krivog noža
    jatak – postelja, onaj koji skriva prestupnike
    jauklija – devojka, verenica
    jedek – povodac od ulara
    jelek – prsluk
    jemenija – povezača
    jemenlije – vrsta obuće
    jemin – zakletva
    jenđa – deveruša
    jeribasma – vrsta kruške
    jedžek – hrana, jelo
    jogun, jogunast – svojeglav
    jok – ne, nije
    joktur – nema
    joldaš – drug
    joltava – vrsta posuđa
    jorgan
    jorganluk – vrsta platna
    jorgovan
    jordam – oholost
    jumak – klupče
    juriš – napad
    jufka – testo za pitu

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo K, k

    By
    Dragana Amarilis

    kabadahija – nasilnik
    kabila – pleme, rod
    kabast – krupan, velik
    kahva, kafa, kava
    kavaz – stražar
    kaval – svirala
    kafana
    kavga – svađa
    kavez – krletka
    kavžiti se – svađati se
    kada, kaduna – gospođa
    kadar – sposoban
    kadifa – vrsta tkanine
    kadifica – vrsta cveta žute, narandžaste boje
    kadija – šerijatski suduja
    kazan – bakreni kotao
    kazandžija – vrsta zanata
    kazuk – kolac
    kaik – čamac
    kail – voljan
    kaiš – kožni opasač
    kaišlije – vrsta opanka
    kajariti – potkivati konja
    kajgana – jaja pripremljena tako što su umešana pre prženja
    kajmak
    kajsija
    kalaj – kositar
    kalem – olovka, cevčica za konac
    kalemiti – navrtati voće
    kalauz – putovođa, vodič
    kalaš – rasipnik, varalica
    kalaštura – žena koja ne pazi na svoje ponašanje
    kaldrma
    kalpak – vrsta kape
    kalup – oblik, obrazac
    kalfa – pomoćnik majstora
    kalčine – dokolenice
    kamara – gomila
    kamdžija – bič
    kanap, kanapa – uzica
    kantar – vaga
    kandža – nokat kod ptica, gvozdena kuka, čaklja
    kapak – poklopac
    kapija – vrata
    kara – crn
    Karabogdanska – Moldavija
    Karavlah – čovek iz Vlaške (južna Rumunija)
    karamanka – vrsta kruške
    karanfil
    karaula – stražarnica
    karavan
    karli, kaharli – žalostan
    kasaba – varošica
    kasapin – mesar
    kasapiti – nožem seći meso
    katil – krvnik
    katran – građevinski materijal
    kaurin – nevernik
    kauriti – pokrštavati
    kaurma, kavaurma – vrsta jela od mesa
    kafazli – šaren
    kafana
    kafedžija
    kaftan – vrsta odeće
    kačamak – vrsta jela
    kašika – žlica
    kesa – vreća
    keser – vrsta alatke
    kesedžija – koji seče kese
    kesim – najam
    kesimača – ovca
    kesten
    kidisati
    kijamet – sudnji dan
    kirajdžija – zakupac stana
    kirija – zakupnina
    kičma – leđa
    kna – crvena boja za kosu
    kova, kofa
    kovanluk – pčelinjak
    kovrdžast – kudrav, kuštrav, loknast
    kolan – vrsta pojasa
    komordžija – konjovodac
    komšija – sused
    komšiluk
    kona – susetka
    konakdžija – onaj koji prespava
    konak – prenoćište
    kopile – vanbračno dete
    kopča – metalna kukica
    kopčati – vezati, spajati dugmad
    korbač – kožni bič
    krba – sud za vodu
    kreč
    krklama – vrsta vune
    krsmet, kismet – sudbina, udes
    krdžalije – odmetnici
    kube – svod, kupola
    kubura – mala puška
    kuburiti – patiti se
    kujundžija – vrsta zanatlije
    kula – utvrđenje u tvrđavi
    kulatast, kulaš – konj sivkaste boje, pepela
    kuluk – težak posao bez nagrade
    kumbara – vrsta oružja
    kumrija – gugutka
    kundak – deo puške
    kurban – goveče koje se kolje na Bajram
    kujruk – rep
    kurtala, kurtara – spas
    kurtalisati se – spasiti se
    kusur – novac koji se vraća prilikom kupovine
    kutija – vrsta posude

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo L, l

    By
    Dragana Amarilis

    lagum – mina
    lagumdžija – miner
    lakrdija – reč, govor
    lal – ružičast
    lala – cvet, tulipan
    laf – razgovor
    lelek, lejlek – roda
    lem, lehem – kalaj
    lemiti, lehmiti – lepiti
    lenger – sidro
    lepeza – mahalica
    leš, lešina – mrtvo ljudsko ili životinjsko telo
    liman – zaliv
    limun
    lokum –slatkiš
    lula – pribor za pušenje

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo M, m

    By
    Dragana Amarilis

    mafiš – vrsta kolača
    magaza – ostava
    magazal– puškarnica
    mazija – čelik
    maja – kvasac
    majdan – rudnik
    majmun
    makaze
    mangup– vragolan
    mamuza
    mamuran – bunovan
    mamurluk – bunovnost
    mana, mahana – nedostatak
    mandal – zapor
    mani – zavidan, protivan
    marama
    maskara – šala
    mahala – deo naselja
    mahnit – budalast
    meze – zakuska
    mezetiti – jesti uz piće
    mejdan, megdan – polje, trg
    mekter – muzikant
    melez – mešanac
    melem – vrsta leka
    memla – vrsta vlage
    mengele – vrsta alatke
    merdevine – stube
    mermer
    merdžan – koral
    mehana – krčma
    mehandžija – krčmar
    mizrak – vrsta koplja
    minđuše – naušnice
    milet – narod
    miraz – nasledstvo
    miraždžija – naslednik
    misir – Egipat
    misirača – vrsta tikve, bundeva
    misirka – morka, biserka
    mistrija – zidarska alatka
    mor – ljubičast
    mujezin – verski službenik
    mukte, mufte – badava, besplatno
    mula – učen čovek
    munara, minara, minaret – toranj na džamiji
    murder – nečist
    murćef, murćep – mastilo
    murtat – izdajica
    muselim – činovničko zvanje
    musliman – pripadnik islama
    mutapdžija – vrsta zanata, prerada kože
    mutap – pokrov
    muftadžija – koji živi na tuđ račun
    muftija – sveštenik
    muhanet – tuga, bol
    mušema – vrsta platna
    mušmula – vrsta voća
    mušterija – kupac
    muštulukdžija – koji javlja dobru vest
    muštuluk – nagrada

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo N, n

    By
    Dragana Amarilis

    nabasati – nagaziti, naići
    nalune, nanule – vrsta papuča
    namaz – molitva kod muslimana
    narandža
    natenane – polako
    nafaka – hrana
    naheriti – nakriviti
    nahija – župa, oblast
    nadžak-baba – žena koja voli da se svađa
    neimar – graditelj
    nišador – amonijum hlorid
    nišan – cilj, meta
    nur -svetlo

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo O, o

    By
    Dragana Amarilis

    obaška – posebno
    obenđijati – opčiniti
    ovarisati – pogoditi
    ograisati – nastradati
    odaja – soba
    odadžija – sobar
    oka – mera za težinu
    oklagija
    oluk
    ortak – saradnik
    ortakluk – saradnja
    ortačiti se – udruživati se
    osakatiti – ozlediti
    osamariti – postaviti samar
    oćelaviti – izgubiti kosu
    oćoraviti – oslepeti
    odžak – dimnjak
    odžaklija – posebna soba
    odžačar – dimničar

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo P, p

    By
    Dragana Amarilis

    pazar – pijaca
    pazarivati, pazariti – trgovati
    palavra – pričalica, podvala
    palamar – uže
    pamuk
    pamuklija – deo odeće, vrsta prsluka
    panta, pajanta – veza, spona, greda, žaoka
    papuča
    papudžija – zanatlija koji pravi papuče
    para – novac
    parče – komad
    pastrma – suvo meso
    patlidžan – povrće
    pafte, pavte – kopče
    pačariz – šteta, štetočina
    pačavra – krpetina
    pače, pača – pihtije
    paša – turski dostojanstvenik
    pašalija – službenik kod paše
    pašaluk – oblast pod upravom paše
    pašenog – ženine sestre muž
    pašmaga – vrsta cipele ili papuče
    pekmez
    peksijan – prljav, nečist
    pelivan – umetnik, akrobata na žici
    pembe, penbe – ružičast
    pendžeta – potplata za cipele
    penđeviš – vrsta jela od iznutrice
    pendžer – prozor
    pervaz – ograda
    perde – zavesa
    perdašiti – glačati
    perčin – kika, kosa
    pesin – prljav
    peš – gornji deo odeće
    peškeš – poklon
    peškir – ubrus
    pilav – jelo sa pirinčem, svetkovina
    piljar – prodavac povrća
    pirinč, pirinač
    pirjan – jelo od džigerice sa pirinčom
    pirjaniti – kuvati
    pirlitanje – gizdanje
    pita
    pihtije, piktije
    pišman – pokajati se
    pišmaniti se – kajati se
    pišmanluk – kajanje
    pobaška – posebno
    pokladrmisati – popločati, postaviti kaldrmu
    pokauriti se – pokrstiti se
    pohapsiti – pozatvarati
    poharčiti – potrošiti
    presapiti – premeriti
    pula – dugme
    pušt – nitkov

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo R, r

    By
    Dragana Amarilis

    rabadžija – kolar, kočijaš
    rezakije – vrsta grožđa
    razgaliti, razgaljivati se – obezbrižiti se
    raja – turski podanici neislamske vere
    rakam – brojka, račun
    rakija – vrsta alkoholnog pića
    raki-sapun – vrsta mirisavog sapuna
    rakidžija – pijanica
    ramazan – muslimanski post
    raskalašen – razuzdan
    raskalašiti se – razuzdati se
    raf – vrsta ostave
    reza – zapor
    rezil – ponižen, sramotan
    rz – poštenje, obraz
    rsuzin, hrsuz –lopov
    rufet – zanat
    Rumelija – evropski deo Turske
    rusvaj – lom, čudo
    rufetlija – zanatlija
    ršum – ljutnja, vika na nekoga

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo S, s

    By
    Dragana Amarilis

    sabah – zora
    sabahile, sabajle – zorom
    savatleisati – gravirati
    saganlija – vrsta pasulja
    sade – pravi, čist
    sahibija – gospodar
    sakagija – vrsta konjske bolesti
    sakat – bogalj
    sakatiti – bogaljiti
    saksija – lončić za cveće
    salamura – vrsta rastvora sosli u vodi za konzerviranje mesa
    salep – vrsta pića
    samar – deo tovarne opreme, drveno teretno sedlo
    samardžija – zantlija koji izrađuje samare
    samsov – veliko pseto
    samun, somun – vrsta hleba
    samur – vrsta krzna
    sandal – vrsta svilene tkanine
    sandalija – stolica
    sanduk – drveni kovčeg
    santrač – bunarska ograda
    sandžak – administrativna jedinica
    sapun
    saraj – dvor
    sarahor – vrsta stražara
    sarač – zanatlija koji pravi predmete od kože
    sarma
    saruk – zavoj oko kape, čalma
    sahat, sat – časovnik
    satara – mesarska sekira
    sahibija – vlasnik
    sač – metalni poklopac za ognjište
    sačma – sitna olovna zrnca
    sevap – dobro delo
    sevdalija, sevdahlija – zaljubljenik
    sevdisanje – milovanje
    sedef – ljuštura biserne školjke
    sedefli – ukrašen sedefom
    seiz – konjušar
    seir, sejir – gledanje, razgledanje
    seiriti – gledati, razgledati
    sejmen – rod turske vojske
    selam – pozdrav
    selam alejk – pozdravljam te
    selvija – čempres
    sepija – voda za štavljenje kože
    srhat – krajina
    serhatlija – krajišnik
    serbez – slobodno
    serdar – starešina
    serdarija – administrativno područje serdara
    sermija – imovina
    serdžada – vrsta ćilima
    sefte – prvi dnevni Pazar
    seftedžija – prvi kupac
    sijaset – mnoštvo
    sike, sinle – šamar
    simit – vrsta hleba
    simičija – vrsta pekara
    simsija – lula srebrom okovana
    sinija – niski sto, sofra
    sindžilit – sudska potvrda
    sindžir – lanac
    siridžik – belilo za mazanje lica
    sirće
    sičan – miš, mišomor
    sjaraniti – sprijateljiti se
    skela – pristanište, splav
    skeledžija – splavar
    skerlet – vrsta tkanine, crvena boja, bolest šarenica
    soj – rod, pleme
    sokak – ulica
    soluf, zuluf – uvojak
    somun – okrugao hleb
    sofa – trem, uzdignut prostor pred džamijom, natkriveno mesto u bašti
    sofra – trpeza
    spahija – posednik
    spahiluk – posed spahije
    srklet – tegoba
    srma – srebro
    srča – staklo
    srčali – staklen
    subaša – nadzornik
    sultan –car
    sultanija – princeza
    sulundar –dimnjak
    sunet – obrezivanje muške dece
    sunđer
    surgun – progonstvo
    sutlijaš – slatko jelo jelo od mleka i pirinča
    sudžuk – vrsta kobasice

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo T, t

    By
    Dragana Amarilis

    tabak – sloj, red, arak
    tabakhana – ko\arska radionica
    taban – donja strana stopala
    tabandže – mala puška
    tabor – bataljon vojske
    tava – tiganj
    tavan – potkrovlje
    taze – svež, nov
    tain – obrok, sledovanje
    takum – pribor, oprema
    talambas – muzički instrument
    talas
    talih, talija – sreća
    taman – upravo
    tambura – muzički instrument
    tandara – roštilj, prčvarnica
    tandara – mandara – zbrda zdola
    tane – topovsko zrno
    tapija – javna isprava o vlasništvu
    taraba – drvena ograda
    tarana – izdrobljeno testo na mrvice kao dodatak supi, čorbi
    tas – vrsta posude
    Taslidža – Pljevlja
    tatar, tatarin – poštar konjanik u turskoj vojsci
    tevabija – pristalica
    tezga – trgovački sto
    tezgere – nosila
    teke – samo, istom
    tekne – korito
    telal – glasnik
    telaliti – objavljivati
    tenhan, tenhanluk – samoća
    tenef – konpopac, uže
    tendžera – vrsta posude za kuvanje
    tepa – brežuljak, uzvisina
    tepsija – vrsta posude
    terak – uzorak
    Terazije – deo Beograda gde se u tursko vreme rezvoar odakle se voda razvodila u raznim pravcima. Rezervoar za vodu se na turskom kaže terezija ili terazije; tur – terazi: pers. – terazu
    terzije, terazije – ručna vaga
    teredža – kalup
    terzija – krojač
    terziluk – krojački zanat
    terli, terli diba – vrsta svile
    terluke – ženske papuče
    teskera – pismo
    teste – svežanj od 10 komada
    testera
    testir, testijar – dozvola
    tetik – luk, pero
    teferič – izlet, provod
    tefterdar – blagajnik
    tefter – beležnica
    tefteriti – zapisivati
    teftiš – pregled, inspekcija
    tiganj
    timar – negovanje konja
    timariti – čistiti konje
    tiftik – pocepan
    toba – pokajanje, zaricanje
    tobdžija –artiljerac
    tobdžiluk – rod vojske
    tozluci, tozluke – dokolenice
    tojaga, toljaga – batine
    toke – metalni ukrasi
    tokmak – malj, glupak
    tomruk – klada
    top – vrsta oružja
    topal – sakat, hrom
    topalast – hrom
    topuz – vrsta oružja
    topuk – potpetica
    Topčider – topcu deresi, topdžijska dolina
    torba – manja vreća za lične stvari, nosi se na ramenu
    torlak – hvališa, razmetljivac
    tug – znak pašinog dostojanstva
    Tuzla – mesto, solana, mesto gde se vadi so
    tulipan – lala
    tulum – mešina; praznoglavac, rastrojen čovek
    tumbak – zlatna legura bakra
    tumbas – vrsta čamca
    Tuna – tursko ime Dunava
    tur – donji deo odeće
    turkovanje – život po propisima islama
    turpija – stolarska i bravarska alatka
    turpijati – strugati
    turšija – ukiseljeno voće i povrće
    tutkal – vrsta lepka
    tutkun – glupak, neznalica
    tutun-kesa – pribor za nošenje duvana
    tutundžija – duvandžija
    tufek – puška
    tufekdžija, tufegdžija – puškar
    tucak – zarobljenik, prosjak
    tuč – bronza

    Odgovori
  • vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo Ć, ć
    By
    Dragana Amarilis

    Ćaba – hram u Meki
    ćage – papir
    ćar – dobitak
    ćarenje – zarađivanje, trgovanje
    ćardžija – trgovac
    ćasa – dublja posuda za čorbu, mleko
    ćata – pisar
    ćebe – vuneni prekrivač
    ćebedžija – zantlija koji pravi prekrivače
    ćevap
    ćeif, ćef – uživanje, dobro raspoloženje
    ćela – deo glave bez kose
    ćelav – vrsta oboljenja, calvities, alopecia: stanje bez kose
    ćelepir – pljačka
    ćilibar – jantar
    ćemane – violina
    ćemer – pojas; svod
    ćenar – rub, ivica, krajina
    ćepenak – krilo, deo dućana
    ćeramida – vrsta crepa
    ćerpič – vrsta cigle
    ćeskin – oštar, ljut
    ćeten – lan
    ćef, ćeif – uživanje
    ćevšiti – voditi istragu
    ćibrit, šibrit – šibica
    ćila – torba za barut
    ćilim – vrsta vunenog pokrivača
    ćilit – katanac
    ćimlija – vrsta igle
    ćiriš – skrob, štirak
    ćitab, kitab – knjiga
    ćifta – trgovčić
    ćor, ćorav – slep
    ćorlaisati – ići nasumice
    ćoro– bez jednog oka
    ćorpazar – prodaja na slepo
    ćosa – muškarac bez brade i brkova
    ćotek – batina
    ćošak – ugao
    ćošak – čardak, vila
    ćošeli – uglast
    ćulumak – mali topaz
    ćuma –čuperak, hrpica
    ćumez – kokošinjac
    ćumur – ugalj
    ćuprija – most
    ćurak – kožuh
    ćurčija – zanatlija, krznar, kožar
    ćuskija – gvozdena poluga; sasvim pijan čovek koji ne može da stoji uspravno
    ćutuk – panj, klada
    ćufte – okroglo oblikovani komadići mesa

    Odgovori
  • jkhgfyuk

    Vecinu ovih rijeci mozete naci u Vukovim pjesmama, tako da je od velike koristi

    Odgovori
  • Milan

    Zar reč liturgija i lavra nisu grčkog porekla?

    Odgovori
  • Miško ue

    Alat=instrumenti
    Kiša=dažd, dožd

    Odgovori
  • Rada Tanaskovic

    Ovde ima mnogo reči koje su latinskog, grčkog ili nekog drugog porekla a svrstane su u turcizme, recimo: kašika, sve reči izvedene od agrar…. Posebna sramota je što su i srpske reči stavljene u turcizme, recimo šestoperac. Kako šestoperac možemože biti turcizam ako se za šest na turskom kaže alti a za pero tui? Mnogo je neozbiljno na ovaj način baviti se jezikom. Mnogo starosrpskih da ne kažem staroslovenskih reči je takođe upisano u turcizme.
    Moj predlog: naši lengvivsti bi trebalo da znaju bar još jedan slovenski jezik pre nego što se upuste u temu prisustva stranih reči u srpskom jeziku, čisto da se ne bi sramotili. I obavezno da poznaju grčki i latinski, iz istih razloga.

    Odgovori
  • IceLancer

    Upravo sam cuo turcina iz 1918-te (film) govori na srpskom „sledeci“ obracajuci se sledecem da pridje..
    Bas me zanima poreklo ima li ikakve veze ili se samo neko igrao recima?
    Film Water Diviner
    oko 24minuta u filmu taman kada Russel Crow sidje sa broda i pridje „carini“

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top