Jedno krajiško pismo (Pariz, 1.2.1812.) Reviewed by Momizat on . Karta Francuskog carstva (1811. godine) http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/1french-empire1811.jpg   "Nije to bilo jedino neugodno iznenađenj Karta Francuskog carstva (1811. godine) http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/1french-empire1811.jpg   "Nije to bilo jedino neugodno iznenađenj Rating: 0
You Are Here: Home » prezimena » Jedno krajiško pismo (Pariz, 1.2.1812.)

Jedno krajiško pismo (Pariz, 1.2.1812.)

Karta Francuskog carstva (1811. godine)

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/1french-empire1811.jpg

 

„Nije to bilo jedino neugodno iznenađenje tokom pariškog boravka. Drugo, mnogo gore, bilo je otpuštanje 26 ljudi iz sastava regimente, »welche im Felde nicht wohl verwendet werden könnten«. Tačno polovina bili su oficiri: kapetani Tintor, Maslovara, Andrijević, Sutara i Rodić, natporučnici Ostojić, Demić, Šašić, Trešić, Grujić, Hatić i potporučnici Slavić i Bekić. Sudeći prema njihovim prezimenima, bili su to najvećim dijelom banijski oficiri pravoslavne vjere. Jolyjeva odluka je bila u neposrednoj vezi s Napoléonovim naređenjem o zamjeni nepouzdanih krajiških oficira francuskima i s učestalim pukovnikovim zahtjevima da mu se odobre francuski oficiri koji će biti sposobni udovoljavati novim potrebama jedinice kao lake pješadijske regimente po francuskom obrascu.“

Literatura: Drago Roksandić, Vojna Hrvatska – La Croatie militaire (1809-1813), Zagreb, 1988.

 

Pismo

„Njegovoj ekselenciji gospodinu vojvodi de Feltre, ministru rata.

Vaša ekselencijo,
Njegova ekselencija gospodin maršal vojvoda od Dubrovnika, uzevši komandovanje našom pokrajinom, uveo nas je kao oficire u francusku službu i uvjerio nas da će se prema nama odnositi kao prema francuskim oficirima. Služili smo od tada do danas i ponašali se kao što trebaju revni vojnici i časni oficiri, kao što potvrđuju svjedodžbe koje imamo.
Stigavši u Pariz sa svojom regimentom nas trinaestoro neočekivano je primilo, naređenjem Vaše ekselencije, svoju ostavku. Ne pripada nam da želimo pitati koji je tome razlog, iako se vrlo iskreno osjećamo sigurni da nismo zaslužili takvu sudbinu.
Ali, jedino što nam ostaje u tako žalosnom položaju je da si dozvolimo slobodu da izložimo Vašoj ekselenciji da budući da smo rođeni u ratnoj profesiji i s tim u vezi od naše najranije mladosti upućeni u to umijeće, mi ne bismo znali zarađivati za svoj život u bilo kakvom drugom zanatu ili poslu. Nemajući, uostalom, nikakva imetka, bili bismo bez prihoda, nesretni i bijedni.
Vaša ekselencija će vidjeti iz priloženog pregleda da služimo velik broj godina, (vidjet će) naše ratne pohode i rane koje smo zadobili. Prema tome, usuđujemo se moliti Vašu ekselenciju ili da nas namjesti u 2. regimentu Vojne Hrvatske, gdje se uostalom nalazi mnogo nepopunjenih oficirskih mjesta ili da nam odobri mirovine u skladu s našim činovima, da ne bismo bili izloženi, poslije takvog velikog broja godina u službi i napora, nesretnoj sudbini da prosimo za svoj kruh, što ne vjerujemo da smo zaslužili. Imamo čast biti, s dubokim poštovanjem, gospodine, vrlo smjerne i vrlo pokorne sluge Vaše ekselencije.

Kapetan Tintor
Kapetan Maslovara
Kapetan Andrijević
Kapetan Sutara
Kapetan Rodić
Natporučnik Ostojić
Natporučnik Demić
Natporučnik Šašić
Natporučnik Trešić
Natporučnik Grujić
Natporučnik Hatić
Potporučnik Slavić
Potporučnik Bekić

Priredio: Petar Demić, saradnik portala Poreklo


Komentari (4)

  • Milorad Bogdanović

    Interesuje me gdje se još spominje prezime SLAVIĆ, osim u Slavoniji i Timaru, i koju slavu slave?
    Između Prijedora i Banjaluke, bivši prostor Timar, i danas se nalazi selo Slavićka, a katastarski još se vodi pod imenom Slavići.

    Odgovori
  • Okir

    Pozdrav, Milorade.

    Slavići su srpski rod sa Banije, matica im je selo Krčevo, opština Kostajnica. U Krčevu ih je 1948. godine bilo 15 kuća. Osim u Krčevu bilo ih je u još nekim kostajničkim selima. Prema šematizmu Gornjo – Karlovačke eparhije iz 1883. godine, Slavići na prostoru Gornje Krajine slavili su Aranđelovdan i Nikoljdan.

    Inače, Banija je naseljena uglavnom iz Potkozarja i iz Pounja.

    Pozdrav,
    Petar Demić

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Hvala Jovice, hvala Petre.
    Evo tek sad sam „naletio“ na odgovor. Zato sam predlagao da makar 24 sata ostanu vidni noviteti kako se nebi „izgubilo“.

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top