Poreklo prezimena, selo Roćević (Zvornik)

Poreklo stanovništva sela Roćević, opština Zvornik (Republika Srpska). Prema istraživanju Saliha Kulenovića ”Naselja i porijeklo stanovništva u dijelu zvorničkog podrinja”, sprovedenom u periodu 1972-1982. godina. Priredio saradnik portala Poreklo Mladen Gajić.

Roćević je smješten između Pađina na zapadu i Donjeg i Gornjeg Šepka na istoku. Na jugu naselje počinje odmah uz lijevu stranu zvorničko-bijeljinskog puta, a na sjeveru se graniči sa Lokanjom. Po teritoriji ovo je dosta veliko naselje, a na trećem je mjestu i po broju stanovnika i to odmah poslije Trnovice i G. Šepka. Prema popisu iz 1971. godine Roćević je imao 1053 stanovnika i 242 domaćinstva, a 1981. godine 1187 stanovnika i 285 domaćinstava i 313 kuća.

O tome kako je naselje dobilo ime saznali smo od starijih kazivača. Stanovništvo se ranije dosta bavilo pčelarstvom, te da je od riječi roj, odn. po rojenju pčela postao toponim Rojčević. Ovakav naziv u narodu održao se sve do perioda između dva svjetska rata, a kao takav je unesen u sekcijske karte 1:50 000 koje su ranije rađene.

Današnje stanovništvo Roćevića živi u sljedećim zaseocima: Jezeru, Vrelima, Peckoj, Srednjem Roćeviću, Barakovini i Potoku.

Prema očuvanoj tradiciji u zaselak Jezero prije 100 godina prvi se doselio Mato Jovanović. On je kasnije doveo Simu Bogdanovića iz Kitovnica. Bogdanovići (Ilindan, – , 1 k, 6k) i danas ovdje žive, a dalje porijeklo im je iz Crne Gore; dakle ova porodica se prvo doselila u Kitovnice, a zatim u zaselak Jezero.

Osim navedenih porodica ovdje žive još i Vukovići, zvane Ere (Jovanjdan), Miloševići (Avramijevdan), Kovačevići (Lučindan), Stanojevići (Jovanjdan), Jovanovići (Avramijevdan), Stanojevići (Alempijevdan) i Nikolići (Đurđic).

Vukovići (Jovanjdan; -, 3k, 8k) su se doselili iz Hercegovine (okoline Gackog); izgleda da se ova porodica ovdje najkasnije doselila, jer je još uvijek ostalo u sjećanju da je predak ove porodice Mićo, zvani Ero, dogonio ovce iz Gackog u ove krajeve, pa su ga ljudi molili da im “tori zemlju”.

Kovačevići (Lučindan; -, 2k, 1k) su se ovdje doselili oko 1895. godine iz okoline Metkovića; prvo su se nastanili u Lokanj, a kako im se tu nije dopalo, onda su se preselili u Roćević.

Miloševići (Avramijevdan; 1 k) su ovdje od 1950. godine; domaćin ove porodice je porijeklom iz Jasenice. Ovi Miloševići nisu u srodstvu sa prezimenjacima iz Pađina. Jovanovići (Avramijevdan; 1k) su takođe iz Jasenice, ogranak Vasića. Oko 1920. godine jedan član ove porodice doselio su u Srednji Roćević, a od prije 17 godina ova prodica živi u zaseoku Jezeru.

Stanojevići (3k danas) su doselili iz Pađina prije desetak godina. Kuće su sagradili na imanju Vida Bogdanovića koji im je prodao placeve. Ovdje su nastanjeni i njihovi prezimenjaci s kojima nisu u srodstvu. Ovu drugi Stanojevići su iz Srednjeg Roćevića, a kupili su placeve od Vukovića. U zaselak Jezervo naselila se 1975. godine i porodica Nikolića (Đurđic; 1 k), a došli su iz zaseoka Vrela.

O porijeklu porodica koje su nastanjene u Srednjem Roćeviću doznali smo sledeće:

Lakići (Lazarevdan; 3k, 2k, 1k) su porijeklom iz Hercegovine. Prije Drugog svetskog rata jedna kuća Lakića se prezvala u Joviće, promijenila je prezime.

Pisići zvani Rankići (Alempijevdan, 2k, 3k, 20k) su se prije 200 godina doselili iz Hercegovine.

Stevanovići (Đurđevdan; 7k, 19k, 17) su porijeklom iz Gackog. Imaju nadimak Čolići, a dobili su ga po djedu koji je bio “čurug u ruku”. Prema očuvanoj tradiciji predak ove porodice ubio je “Turčina“, pa je onda pobjegao i naselio se u zaselak Pecku.

Jovići zvani Pajići (Jovanjdan; 3k, 7k, 14k) su pred kraj turske uprave doselili iz zaseoka Pecke. Prema očuvanoj tradiciji u navedenom zaseoku živjela su četiri brata koji su daljim porijeklom iz Hercegovine.

Savići zvani Matići (Avramijevdan; 3k, 3k, 4k) “su Ere”, iz Hercegovine su, ali nismo mogli pobliže odrediti kada su se ovdje doselili. Nadimak su dobili po ocu Matiji.

Lukići (Avramijevdan, 1 k, 2k, 4k) su porijeklom iz Hercegovine.

Vukovići (Jovanjdan; 1k, 2k, 2k) “su Ere”, iz Hercegovine su.

Jovanovići (Avramijevdan; 1k danas) doselili su oko 1918. godine iz Jasenice, a porodica Jekića zvanih Jekarića (2k danas) su se prije drugog svjetskog rata doselile iz zaseoka Potoka.

O porijeklu Nikolića (Nikoljdan; 2k, 3k, 5k) nismo mogli ništa određenije saznati. Postoji i jedna druga porodica sa istim prezimenom i istom slavom, ali nisu međusobno ni u kakavom srodstvu; ovi drugi su se ovdje doselili prije drugog svjetskog rata iz Pilice. Takođe, nismo mogli ništa doznati ni o porijeklu Stanimirovića (Alempijevdan; 2k, 2k, 2k) Stevića (Avramijevdan; 1k, 1k, 1k) i Markovića zvanih Stanića (Jovanjdan; 1k,, 3k, 5k).

U zaseoku Peckoj “starosidiocima” se smatraju Marinkovići (Jovanjdan; 2k, 4k, 10k), Aćimovići (Jovanjdan; 3k, 5k, 10k), rođaci su sa Marinkovićima, Jovići (Jovanjdan; 4k, 3k, 5k), rođaci su sa Marinkovićima i Aćimovićima, Tanackovići (Jovanjdan; 3k, 3k, 6-7k), Ilići (Đurđevdan; 2k, 2k, 7k), Vidakovići zvani Sokići (Đurđevdan; 3k, 2k, 5k); u srodstvu su sa Ilićima, Jekići (Đurđevdan; 1k, 1k, 8-10k); rođaci su sa prethodne tri familije, Novakovići (Mioljdan; 2k, 2k, 5k), Rikići, zvani, Trišići (Mioljdan; 4k, 4k, 5k) i Todorovići (Avramijevdan; 1k, 1k, 1k).

Stojanovići, zvani Stanišići, (Markovdan; 2k, 5, 12k) su se pred kraj turske uprave doselili iz Bara (područje Gornje Pilice).

Stjepanovići (Nikoljdan; 1k, 2k, 7k) su takođe odnekud doselili, ali se nije održala tradicija o porijeklu.

Predak Mićića, zvanih Zakića, (Đurđevdan; 1k, 2k, 6k) je iz Lokanja; svojevremeno ovdje je došao ženi u kuću. Simanići (Nikoljdan) su takođe porijeklom iz Lokanja, a ovdje su doselili prije Drugog svjetskog rata. Danas ih ima oko 5 kuća.

Stevanovići zvani Košarići (1k, 3k, 2k) su porijeklom iz Zenice. Jedan od članova ovog roda Stevanović Vlado, rođen 1912. godine pričao nam je kako mu se djed ovdje doselio.

O porijeklu Dimitrića, zvanih Pelagića, nismo ništa pouzdano saznali, izuzev što su nadimak dobili po majci Pelagiji.

U zaseoku Potoku “starosidiocima” se smatraju Stanimirovići (Alempijevdan; 2k, 2k, 2k), Jekić zvani Jekarići (Avramijevdan; 1k, 2k, 2k) i Stanojevići (Alempijevdan; 1k, 2k, 2k).

Ristići (Đurđevdan) su ovdje doselili iz Dugog Polja (selo Ruhotina kod Janje) u periodu između dva svjetska rata.

U zaseoku Barakovini “starosidiocima” se smatraju Mićići, zvani Simanići (Aranđelovdan; 1k, 1k, 2k) i Lazarevići zvani Mašići (Avramijevdan; 4k, 7k, 7k).

Rakići, zvani Bolići (Avramijevdan) su prije drugog svjetskog rata došli iz Šetića, a Tomići (Đurđevdan; 1 k, 1 k, 1 k) su iz Lokanja; predak im se ovdje doselio pred kraj turske uprave.

I u zaseoku Vrelima kao i u prethodna dva, malo je porodica, a mnoge od njih se raseljavaju i nastanjuju bliže zvorničko-bijeljinskom putu.

Prema saopštenju starijih kazivača Matići (Đurđic; 3k danas) i Nikolići (Đurđic; 1 k, 7-8k, 8k) su “jedna familija”, porijeklom su iz Hercegovine, a ovdje su se prije 180 godina doselila dva brata Niko i Mato.

Ilići zvani Tešići-Stanići (Nikoljdan; 2k, 2k, 4) su iz Lokanja; predak ove porodice je negdje pred kraj turske uprave ovdje došao (ušao ženi u kuću).

Markovići (Đurđevdan; 2k, 4k, 4k) su se ovdje doselili iz Majevice za vrijeme turske uprave.

Zekići, zvani Pantići (Jovanjdan; 1 k, 2k, 5k) su “od ‘Ercegovine”, a doselili su za vrijeme austrougarske, a možda i pred kraj turske uprave.

Predak porodice Krstića (Lučindan; 1k, 2k, 5k) porijeklom je iz Trnovice. Ovdje se nastanio za vrijeme austrougarske uprave nakon što se oženio odavde i tu ostao. Isti slučaj je i sa porodicom Tomića (Aranđelovdan; 3k danas) koja je takođe porijeklom iz Trnovice. Predak ove porodice je oko 1925. godine “ušao ženi u kuću”.

O porijeklu porodice Damnjanović (Mitrovdan; 2k, 2k, 2k) nismo ništa pouzdano saznali.

Danas u Roćeviću postoje tri pravoslavna groblja; jedno u Vrelima, drugo u Srednjem Roćeviću i treće u Peckoj.

Sve do početka drugog svjestskog rata u Roćeviću su živjeli i Muslimani. Od muslimanskih porodica koje su ovdje živjele navodimo: Imamoviće (3k), Suljiće zvane Gačane (5k), Avdiće (1k), Melezanoviće (1k), Husejnoviće (1k) i Zejnilagiće (1 k). O porijeklu navedenih porodica nismo ništa pobliže doznali, izuzev da su Suljići iz Hercegovine. Današnji članovi ovih porodica žive u Kozluku, Gornjem Šepku i Bijeljini.

I danas postoji u ovom naselju muslimansko groblje u kojem ima nekoliko nišana (nadgrobnih spomenika).

IZVOR: Salih Kulenović – Naselja i porijeklo stanovništva u dijelu zvorničkog podrinja. Priredio saradnik portala Poreklo Mladen Gajić.

____________________________________________________________________________________________________

.

Popis porodica u Roćeviću danas:

Aćimović (Jovanjdan)

Bogdanović (Ilindan)

Vuković (Jovanjdan)

Vidaković (Đurđevdan)

Gajić (Nikoljdan)

Đurić (Nikoljdan)

Ivanović (Avramijevdan)

Ilić (Đurđevdan)

Janković ( Aranđelovdan)

Jekić (Visiljevdan)

Jovanović-Vasić (Avramijevdan)

Jović (Jovanjdan)

Kovačević (Lučindan) / ogranak ovih Kovačevića prestavljaju i njihovi prezimenjaci u Brasini, Mali Zvornik

Kojić (Markovdan)

Lakić (Lazarevdan)

Lazarević (Avramijevdan)

Lukić (Avramijevdan)

Marinković (Jovanjdan)

Marjanović (Miholjdan)

Marković (Jovanjdan)

Matić (Đurđic)

Mitrović (Avramijevdan)

Mićić (Stjepanjdan)

Nikolić (Nikoljdan)

Novaković (Miholjdan)

Pantić (Aranđelovdan)

Perić (Nikoljdan)

Pisić (Alimpijevdan)

Obradović (Avramijevdan)

Rakić (Nikoljdan)

Rakić (Avramijevdan)

Ristić (Đurđevdan)

Savić (Avramijevdan)

Simanić (Nikoljdan)

Stanojević (Alimpijevdan)

Stevanović ”Čolić” (Đurđevdan)

Stojanović (Markovdan)

Tanacković (Jovanjdan)

Todorović (Đurđevdan)

Trivković (Lazarevdan)

.

PRIREDILI: Krsto Vuković, Gorana Vuković, Ratko Vuković

.