Prezime Stupić istražili su Mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić u rubrici Koreni (frankfurtske „Vesti“):
Na spomenutoj tromeđi, u Višegradskom Starom Vlahu, zaista postoji familija sa prezimenom Stupić, odnosno Stikić, u nekadašnjem naselju Bjelušine, sada poznatijem po jednom ranijem svom zaseoku koji je postao selo (u ravnici uz put Višegrad-Uvac) – Štrpcima. Stupići su ovde deo šire familije Stikića koja se naselila pre dva i po veka iz okoline Prijepolja. Dobili su ime po pretku koji je “imao glavu veliku kao stupa”. Srodnici su im i Šijakovići, jedan ogranak Stikića koji se bio odselio u Srbiju, a potom vratio u Bovan i Bjelušine, u Stari Vlah. Svi oni slave Sv. Nikolu. Međutim, familija u koju je udata naša čitateljka potiče starinom od Kršikapa, što je još jedan ogranak nikšićkih Stikića koji su bili ustanici i hajduci, a pošto su se duže zadržali u plemenu Drobnjak u Staroj Hercegovini (danas u granicama Crne Gore), oni su staru slavu Sv. Luku promenili u Đurđevdan, kako bi zameli trag pred progonima i sa turske, a često i sa srpske strane. Za Kršikape se veli da su bili silni junaci i nepokorni svakoj vlasti, pa i knjaževskoj u Crnoj Gori, pred čijim perjanicima su bežali i u Bosnu. Tamo ih ima i sa slavom Đurđevdan i Nikoljdan u okolini Višegrada, u spomenutim Štrpcima, i oko Vlasenice.
IZVOR: Mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić, „Koreni“, poreklo srpskih porodica i prezimena, rubrika iz frankfurtskih „Vesti“
3. novembar 2018. u 17:22
Vojislav Ananić
STUPIĆ (p). u Hodbini (Bišće, Mostar). Doselili su sa Kosova. Prema sopstvenom kazivanju, ranije su se prezivali Miljanovići. U Hodbini ih je (1991) bilo četiri porodice. Slave Jovanjdan (24 I ;9,13). Sudeći po slavi, a i ranijem prezimenu, moguće je da potiču od Miljanića iz istočne Hercegovine koji su, u nekoj od seoba, odselili na Kosovo.
Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.