Poreklo stanovništva sela Malo Očijevo, opština Drvar. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.
Malo Očijevo je najsevernije selo u oblasti. Po položaju je sasvim slično Velikom Očijevu. Nalazi se na tavanastoj visoravni iznad duboko ukopane doline Unca, a nešto malo i iznad doline Une. Vrlo malo je seoskog zemljišta koje se obara s ove visoravni naniže i dopire do Unca i Une. Selo ima prirodne granice. Prema jugu do V. Očijeva granicu označuje neznatan nabor zemljišta, prema istoku niži ogranici planine Osječenice, prema severu kosa Grabovača i korito Une, a na zapadnoj strani korito Unca.
Oranice nose nazive: Kućerine, Cijepci, Ledinjak, Pogledalo, Ivovac, Draga, Mačije Doline, Pleća Torine, Jazavčije Doline, Ravnice, Kosa, Dvostruke Doline, Grabove Njive, Grabovača, Uvala, Dočići, Ćulumi, Obrakuše, Jasikovača.
Livade: Čajir, Grabovače, Starovine, Krčevina, Brežina, Palež, Riđanske Poljane, Metla, Dobropolje, Naslanine, Staza.
Pašnjaci: Namastirska Brina, Ivovac, Grabik, Ciganska Strana, Lazinovačka Strana, Ledinjci, Grabeži.
Šume: Stajbine, Grabovača.
Vode: Unac i Una teku granicom sela. Inače u selu nema žive vode osim bunara Ivovca. To je bunar sasečen od drveta, pa i tu voda samo pomalo „gmili”. Ima poviše bunara suvozidnih ili sasečenih koji se nalevaju kišnicom, ali ovi slabo drže vodu n brzo zasuše. Preko leta dogone vodu u vučijama s Unca.
Malo Očijevo nema koliba jer su planinske livade sasvim blizu, odmah povrh sela. Nema isto tako ni mlinova nego melje na ujam u Namastiru.
Selo je razbijenog tipa. Deli se na četiri kraja: Draga Dukića, Pod Ivovcem, Osoje, Rosulje. I ovde se krajevi sastoje iz poviše grupa kuća. Celo selo ima 61 kuću.
O imenu sela ništa se ne priča. Na području sela ima jedna gradina i jedna crkvina. Gradina je više kuća Rodnća. Građena je suvozidom i ima oko nje dosta hrbina. Crkvina je u Brini više Unca. Tu se poznaju zakopine zidova, po narodnom verovanju, crkvenih.
Poreklo porodica.
Današnje najstarije porodice u M. Očijevu ne žive ovde duže od 130 g. Ali ima kazivanja da su pre njih bile ovde neke druge porodice. Prema tome selo je postojalo i pre nego što su došle ovamo najstarije današnje porodice.
— Tankosići (18 k.) slave Đurđevdan. Svi su pod Ivovcem. Doselili iz Dugopolja pre 130 g. u V. Očijevo, a pre 90 g. prešli ovamo bili ovde pre njih Rodići. Digao ih spahija pa otselili u „Bosnu“. Marko Tankosić dadne spahiji kravu i ovaj ga naseli ovde. Bilo tada vrlo malo krčevine, a sve ostalo šuma. Pre 65 g. otselio odavde Iso Tankosić u Brezičane (Prijedor). Odnio u vreći mačku i ona se četvrti dan vratila ovamo.
— Dukići (9 k.) slave Stevanjdan. Preselio ovamo Tomo Dukić iz Doljana Ličkih malo posle Tankosića. U Lici „trčao troje šibe“, pa najposle pobegao ovamo. Onamo bilo malo zemlje i velika tesnoća, a ovde dosta prazne zemlje, a i „prava bila laganija”, nije se davala ni vojska ni trećina, samo što se je beglučilo. Dukići doselili u Doljane iz Gračaca, kad je Prilog otpao od Bosne.
— Karanovići (15 k.) slave Đurđevdan. Žive na tri mesta. Došli pre 80—90 g. s Boboljusaka. Jedna ženska iz kuće Desničine bila udata u Karanoviće na Boboljuscima. Tamo obudovi pa se povrati braći na Očijevo i dovede četiri sina a petoga donese u utrobi. Ovi poodrastu ovde kod ujaka a kada se požene dobiju od begova zemlju.
— Jovičići (3 k.) slave Đurđevdan. Doselili iz Dugopolja negde u isto doba kada i Tankosići, dakle pre 130 g. U Dugopolje su došli iz Plavna i nisu se tu ni zadržavali nego tek prošli kroz Dugopolje. Pre njih bili ovde u Očijevu Kesaripa, otselili u Marine (Prijedor).
— Rađenovići (6 k.) slave Đurđevdan. Oni su zapravo Kerkezi. Marko Kerkez umre uz kugu, a ostane mu u kolevci snn Obrad. Žena Markova bila od Rađenovića. Ona se preuda dok je Obrad još bio dete, a njega ostavi ovde kod neke rodbine. Ovi ga okrenu po materi zvati Rađenovićem i tako to prezime pređe sasvim na njega i na potomke mu.
— Desnice (5 k.) slave Nikoljdan. Doselili pre kojih 100 g. iz Srba tri brata: Dušan, Marijan i Kostadin Desnica. Pre 60 g. jedna im kuća sišla u Župu.
— Rodići (3 k.) slave Aranđelovdan. Doselio im predak Dmitar iz Dugopolja u isto vreme kada i Tankosići.
— Šipka (1 k.) slavi Markovdan. Prešao s Velikog Očijeva posle rata.
— Šijan (1 k.) slavi Aranđelovdan. Doselio iz Kunovca (Srb) posle okupacije. Bio najpre kao pilar na pilani pa se onda i zakućio.
— Grbić (1 k.) slavi Srđevdan. Prišao s Cvjetnića u kuću Rodića posle okupacije.
IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.
Komentari (0)