Poreklo stanovništva sela Donje Vrtoče, opština Drvar. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.
Ovo je selo po položaju i po obliku rasprostiranja gotovo isto kao i G. Vrtoče. I ono obujimlje komad Župe pa onda strane i visoravni s obe strane Župe. I ono ima prirodne planinske granice samo do zapada i istoka, a prema severu i jugu nema ništa primetno ni istaknuto što bi obeležavalo granice sela. Selo je usko a dugo, n župno je i planinsko.
Oranice nose nazive: Razbojina, Previja, Velika Njiva, Velika Dolina, Lokva, Janjilo, Gajevi, Plitvina, Daljuša, Solištine, Rašljašica, Luke, Strmoglavnice, Brežine.
Kosanice: Krivodo, Kovin Vršak, Pometenik, Todorića Do, Kosa, Zaračev Brijeg, Macina Poljana, Gajevi, Bare.
Pašnjaci: Ćojluk, Palež, Vrščić, Greda, Klanac, Vušića Polje, Plećine, Brine.
Šume: Međeđa Dolina, Uvala, Bubanj, Bakina Glavica, Prijeka Glavica, Brina.
Koliba ima na Podovima tri, u Crvljivici dve. Sve su to letnje kolibe.
Vode: kroz Župu teče Unac, a ima i nekoliko manjih izvora. To su: Rujevac, Točak, Gruborski Bunar. Na Kamenici i na Podovima nema žive vode.
Selo je kao i sva druga ovde razbijenog tipa. Deli se na četiri kraja: Crvljivica, Podovi, Župa, Kamenica. Po krajevima je više grupa kuća, gde većih gde manjih.
Grobalja ima šest: Crvljivica, Torbičino Groblje, Ševino Groblje, Srdića Groblje, Simišića Groblje, Gradina Torbičina. U selu ima danas 142 kuće.
U području sela ima više tragova i ostataka iz starine. U Crvljivici imaju dve gradine: Mali Grad i Veliki Grad. Tu se raspoznaju zidovi, ima hrbina, a nalazilo se je i novca. Na Gradini kod kuće Baukove vidi se srušena gomila kamenja. Kod kuće Pećanačke nalazi se staro groblje sa zidanim i šćemerenim grobnicama. Takvo groblje postoji i na Moračinoj Gradini (blizu Moračine kuće). Narod misli da je ovde bila crkva. Puvača orući blizu kuće našao kanale zidane kamenom i pokrivene ciglom. Sve znaci da je ovde bila rimska naseobina.
Poreklo porodica.
Najstarija i najsnažnija porodica su Pećanci (37 k.). Slave Jovanjdan. Žive ovde u dve grupe: u Župi 28 k., na Podovima 9 k. O njihovom poreklu već js govoreno.
— Babići (4 k.) slave Jovanjdan. Doselili iz Vagana (ličkog) no okupaciji.
— Runjići (5 k.) slave Nikoljdan. Starinom su iz Grahova. Otuda presele nešto pre Serašćera u Vedro Polje. Došla ih tamo četiri brata i živeli sprva po najmu. Na tri godine pred bunu dvojica pređu ovamo u Crvljivicu.
— Zorići (9 k.) slave Đurđevdan. Doselili s Boboljusaka pre bune na 20 g. Bili najpre za Obljajem u Bastasima. Posle 12 g. prešli u Vrtoče i promenili ovde dva kućišta. U Crvljivici im do bune bile samo kolibe. Sada su i tu četiri kuće.
— Torbice (8 k.) slave Stevanjdan. Doselili iz Vagana (ličkog) po okupaciji. Pre 40 g. zakućili u Vagancu. U starini se zvali Dobrijevići. Nekakav im starac nosio bradu “kolik torba” zbog toga ih svet prozove Torbicama. U Vagan su došli iz Plavna.
— Bauci (3 k.) slave Đurđevdan. Došli nz Tiškovca po okupaciji.
— Adamovići (6 k.) slave Jovanjdan. Starinom su od Travnika. Preselili ovamo iz Smoljane pre četiri kolena. Bila to popovska porodica, dala četiri popa i tri kaluđera. Po okupaciji jedan ogranak izišao iz Župe i zakućio u Crvljivici.
— Jankelić (3 k.) slave Đurđevdan. Doselili iz Plavna io okupaciji.
— Ševe (5 k.) slave Lučindan. Doselili no okupaciji iz Vagana (ličkog).
— Grubori (4 k.) slave Đurđevdan. Prešli ovamo pre 80 g. iz Bastaha.
— Rodići (10 k.) slave Aranđelovdan. Preselili iz Trubara pre 80 g. Bili najpre svi u Župi. Posle se jedan odeli i iziđe na Podove.
— Novaković (1 k.) slavi Nikoljdan. Došao kao najamnik pa se zakućio.
— Morače (12 k.) slave Nikoljdan. Doselili iz Dalmacije vrlo davno i došli na Očijevo. S Očijeva prešli u Vrtoče malo posle nego što su naselili Pećanci. Pre 80 g. otselio jedan ogranak u Bukovaču. Govori se da su Morače dalekom starinom iz Crne Gore, od vode Morače.
— Đumići (4 k.) slave Aranđelovdan. Doselili iz Tiškovca ire 90 g.
— Srdić (1 k.) slavi Nikoljdan. Prešao iz Bastaha pre bune.
— Simišići (5 k.) slave Jovanjdan. Oni su od roda Pećanaca, prozvani po Simi-Simiši.
— Kerkez (1 k.) slavi Đurđevdan. Priveden s Cvjetnića u kuću Opačićevu. Pre njega bio u istoj kući priveden za zeta Dobrijevnć pa umro.
— Kunići (3 k.) slave Nikoljdan. Pre 80 g. došli iz Vrbnika u Dalmaciji.
— Zarači (4 k.) slave Đurđevdan. Doselili pred bunu iz Plavna.
— Kneževići (4 k.) slave Nikoljdan. Privedeni pre 80.g. s Cvjetnića u kuću Pećančevu.
— Gloginje (3 k.) slave Aranđelovdan. Doselio Glišo Gloginja na 20 g. pre bune iz Golubića u Dalmaciji. Zvali se ranije Rodići. Neko im od starih išao putem i zobao gloginje. Zbog toga ga prozovu tako.
— Gvozdenović (1 k.) slavi Đurđevdan. Priveden iz Vidova Sela u kuću Pećančevu pre 80 g.
— Bjelotomići (2 k.) slave Nikoljdan. Privedeni iz Tiškovca pre 100 g. u kuću Moračinu.
— Puhače (2 k.) slave Nikoljdan. Privedeni u Zoriće pre 80 g. iz Srba.
— Grbić (1 k.) slavi Srđevdan. Prnveden pre 30 g. s Osredaka.
— Šobat (1 k.) slavi Dmitrovdan.
— Bursaći (2 k.) slave Đurđevdan. Došli iz Kaldrme posle okupacije.
IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.
Komentari (0)