Poreklo prezimena, selo Donje Vrtoče (Drvar)

1. septembar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donje Vrtoče, opština Drvar. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.

 

Ovo je selo po položaju i po obliku rasprostiranja gotovo isto kao i G. Vrtoče. I ono obujimlje komad Župe pa onda strane i visoravni s obe strane Župe. I ono ima prirodne planinske granice samo do zapada i istoka, a prema severu i jugu nema ništa primetno ni istaknuto što bi obeležavalo granice sela. Selo je usko a dugo, n župno je i planinsko.

Oranice nose nazive: Razbojina, Previja, Velika Njiva, Velika Dolina, Lokva, Janjilo, Gajevi, Plitvina, Daljuša, Solištine, Rašljašica, Luke, Strmoglavnice, Brežine.

Kosanice: Krivodo, Kovin Vršak, Pometenik, Todorića Do, Kosa, Zaračev Brijeg, Macina Poljana, Gajevi, Bare.

Pašnjaci: Ćojluk, Palež, Vrščić, Greda, Klanac, Vušića Polje, Plećine, Brine.

Šume: Međeđa Dolina, Uvala, Bubanj, Bakina Glavica, Prijeka Glavica, Brina.

Koliba ima na Podovima tri, u Crvljivici dve. Sve su to letnje kolibe.

Vode: kroz Župu teče Unac, a ima i nekoliko manjih izvora. To su: Rujevac, Točak, Gruborski Bunar. Na Kamenici i na Podovima nema žive vode.

Selo je kao i sva druga ovde razbijenog tipa. Deli se na četiri kraja: Crvljivica, Podovi, Župa, Kamenica. Po krajevima je više grupa kuća, gde većih gde manjih.

Grobalja ima šest: Crvljivica, Torbičino Groblje, Ševino Groblje, Srdića Groblje, Simišića Groblje, Gradina Torbičina. U selu ima danas 142 kuće.

U području sela ima više tragova i ostataka iz starine. U Crvljivici imaju dve gradine: Mali Grad i Veliki Grad. Tu se raspoznaju zidovi, ima hrbina, a nalazilo se je i novca. Na Gradini kod kuće Baukove vidi se srušena gomila kamenja. Kod kuće Pećanačke nalazi se staro groblje sa zidanim i šćemerenim grobnicama. Takvo groblje postoji i na Moračinoj Gradini (blizu Moračine kuće). Narod misli da je ovde bila crkva. Puvača orući blizu kuće našao kanale zidane kamenom i pokrivene ciglom. Sve znaci da je ovde bila rimska naseobina.

 

Poreklo porodica.

Najstarija i najsnažnija porodica su Pećanci (37 k.). Slave Jovanjdan. Žive ovde u dve grupe: u Župi 28 k., na Podovima 9 k. O njihovom poreklu već js govoreno.

Babići (4 k.) slave Jovanjdan. Doselili iz Vagana (ličkog) no okupaciji.

Runjići (5 k.) slave Nikoljdan. Starinom su iz Grahova. Otuda presele nešto pre Serašćera u Vedro Polje. Došla ih tamo četiri brata i živeli sprva po najmu. Na tri godine pred bunu dvojica pređu ovamo u Crvljivicu.

— Zorići (9 k.) slave Đurđevdan. Doselili s Boboljusaka pre bune na 20 g. Bili najpre za Obljajem u Bastasima. Posle 12 g. prešli u Vrtoče i promenili ovde dva kućišta. U Crvljivici im do bune bile samo kolibe. Sada su i tu četiri kuće.

Torbice (8 k.) slave Stevanjdan. Doselili iz Vagana (ličkog) po okupaciji. Pre 40 g. zakućili u Vagancu. U starini se zvali Dobrijevići. Nekakav im starac nosio bradu “kolik torba” zbog toga ih svet prozove Torbicama. U Vagan su došli iz Plavna.

Bauci (3 k.) slave Đurđevdan. Došli nz Tiškovca po okupaciji.

Adamovići (6 k.) slave Jovanjdan. Starinom su od Travnika. Preselili ovamo iz Smoljane pre četiri kolena. Bila to popovska porodica, dala četiri popa i tri kaluđera. Po okupaciji jedan ogranak izišao iz Župe i zakućio u Crvljivici.

Jankelić (3 k.) slave Đurđevdan. Doselili iz Plavna io okupaciji.

Ševe (5 k.) slave Lučindan. Doselili no okupaciji iz Vagana (ličkog).

Grubori (4 k.) slave Đurđevdan. Prešli ovamo pre 80 g. iz Bastaha.

Rodići (10 k.) slave Aranđelovdan. Preselili iz Trubara pre 80 g. Bili najpre svi u Župi. Posle se jedan odeli i iziđe na Podove.

Novaković (1 k.) slavi Nikoljdan. Došao kao najamnik pa se zakućio.

Morače (12 k.) slave Nikoljdan. Doselili iz Dalmacije vrlo davno i došli na Očijevo. S Očijeva prešli u Vrtoče malo posle nego što su naselili Pećanci. Pre 80 g. otselio jedan ogranak u Bukovaču. Govori se da su Morače dalekom starinom iz Crne Gore, od vode Morače.

Đumići (4 k.) slave Aranđelovdan. Doselili iz Tiškovca ire 90 g.

Srdić (1 k.) slavi Nikoljdan. Prešao iz Bastaha pre bune.

Simišići (5 k.) slave Jovanjdan. Oni su od roda Pećanaca, prozvani po Simi-Simiši.

Kerkez (1 k.) slavi Đurđevdan. Priveden s Cvjetnića u kuću Opačićevu. Pre njega bio u istoj kući priveden za zeta Dobrijevnć pa umro.

Kunići (3 k.) slave Nikoljdan. Pre 80 g. došli iz Vrbnika u Dalmaciji.

Zarači (4 k.) slave Đurđevdan. Doselili pred bunu iz Plavna.

Kneževići (4 k.) slave Nikoljdan. Privedeni pre 80.g. s Cvjetnića u kuću Pećančevu.

Gloginje (3 k.) slave Aranđelovdan. Doselio Glišo Gloginja na 20 g. pre bune iz Golubića u Dalmaciji. Zvali se ranije Rodići. Neko im od starih išao putem i zobao gloginje. Zbog toga ga prozovu tako.

Gvozdenović (1 k.) slavi Đurđevdan. Priveden iz Vidova Sela u kuću Pećančevu pre 80 g.

Bjelotomići (2 k.) slave Nikoljdan. Privedeni iz Tiškovca pre 100 g. u kuću Moračinu.

Puhače (2 k.) slave Nikoljdan. Privedeni u Zoriće pre 80 g. iz Srba.

Grbić (1 k.) slavi Srđevdan. Prnveden pre 30 g. s Osredaka.

Šobat (1 k.) slavi Dmitrovdan.

Bursaći (2 k.) slave Đurđevdan. Došli iz Kaldrme posle okupacije.

 

IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.