Poreklo prezimena, Drvar Grad

1. septembar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva Drvar Grada. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.

 

Ovo je naselje izdvojeno kao zasebna jedinica tek u novije doba. Ono zauzima prostor koji je ranije prinadao Drvaru-Selu, a nešto i Trnjinića Brijegu i Gornjem Vrtoču. Celo je ovo naselje u Župi i prilično je ravno. Po prostoru js malo, ali ima dosta kuća ne samo varoških nego i čisto seoskih. No seljaci ovog naselja imaju zemalja i izvan njegovih granica.

Oranice nose nazive: Brežine Spasovske, Trikića Brdo, Luke. Livade, šume i pašnjaci su isti kao i za Drvar-Selo, pošto je ovo novo naselje uglavnom od njega otkinuto.

Vode su: Unac, Drvara, Drobnjak.

Izvori: Drenik, Damuševo Vrelo, Pećina.

Seljaci imaju koliba na Podovima i u Otaševcu. Mlini su na potocima u samom selu.

Drvar-Grad se deli na jedanaest krajeva: Ševića Potok, Prnjavor, Trnjak, Miljevići, Sopići, Pejići, Aćići, Spasovina, Grad, Kolonija, Pod Brinom.

Naselje je, u celini uzeto, razbijenog tipa. Samo krajevi: Grad i Kolonija ušorena su i gusta naselja. Ostali krajevi se, kao i u ostalim ovdašnjim selima, sastoje iz ponekoliko grupa kuća, uvek porodičnog obeležja i postanka. Kraj Grad počeo je da nastaje i da se razvija od 1894 g., kada je ovde smešteno sedište sreske ispostave. Kraj Kolonija ponikao je desetak godina iza toga, kada je ovde šumsko preduzeće Štajnbajs (danas „Šipad”) podiglo svoje velike strugare. Pre toga se je ovo mesto zvalo Golubić.

Na prostoru celog naselja ima šest grobalja: Spasovina, Šobića Groblje, Katoličko staro groblje, Katoličko novo groblje, Materića Groblje, Keranovo Groblje.

Stalnih kuća ima ovde u svemu 207, od toga 77 u Gradu, ostalo u čisto seoskim naseljima. Kolonija ovde nije nikako uzeta u račun, pošto su tu sve sami službenici i radnici Šumskog preduzeća, dakle stanovnici nestalnog boravka, koji neprestano odlaze i dolaze. Ovih ima preko 400, neki i s porodicom, neki samci. Stekli su se ovde s mnogo strana, izbliza i izdaleka. I po narodnosti i po veroispovesti pretstavljaju veliku mešavinu. A stalno stanovništvo o kome će se ovde u pregledu porodica posebno govoriti sve je pravoslavne vere osim jedne jedine kuće (Ridl).

 

Poreklo porodica.

Bosnići (26 k., na tri mesta) slave Jovanjdan. Najstarija su ovdašnja porodica. Ne znaju kazati odakle su upravo ovamo došli. Selili su odavde na Očijevo, u Drinić, i u Liku.

Rokvići (12 k., na dva mesta) slave Stevanjdan.

Aćići (8 k.) slave Nikoljdan. Doselili ire 150 g. iz Kupirova u Lici.

Dodizi (10 k.) slave Đurđevdan. Prešli ovde pre 100 g. nz Drvara-Sela. Pre 80 g. otselili jedni u Mrčevce.

Šobići (6 k.) slave Stevanjdan. Oni su od Trnjinića iz Tr. Brijega. Prozvali se Šobići po pretku Šobi.

Trikići (17 k.) slave Vartolomijevdan. Ogranak su roda Kecmanskog, prema tome vrlo stara iorodica.

Grubori (3 k.) slave Đurđevdan. Doselili su pre 150 g. iz Plavna, najpre u Vastahe posle u D. Vrtoče i najzad ovde, pre nekih 80 g.

Miljevići (8 k.) slave Stevanjdan.

Đapa (1 k.) iz Like po okupaciji.

Srdić (1 k.) slavi Nikoljdan.

Trnjinići (4 k.) slave Stevanjdan.

Sopići (6 k.) slave Jovanjdan. Zvali se ranije Banjci.

Kecmani (16 k.) slave Vartolomijevdan. Najstarija su porodica ovde.

Kneževići (3 k.) slave Nikoljdan. Doselili iz Dalmacije po okupaciji.

Batinice (4 k.) slave Đurđevdan. Doselili posle okupacije iz Kunovca, kod Srba.

Kovačevići (1 k.) slavi Nikoljdan.

Rodići (3 k.) slave Aranđelovdan. Doselili iz Plavna pre 100 g.

Bojanić (1 k.) slavi Jovanjdan. Doselio pre bune nz Plavna.

Kurbalije (2 k.) slave Jovanjdan. Došli iz Strmice po okupaciji.

Lojevići (1 k.) slavi Stevanjdan. Rodom iz Hercegovine.

Kreco (3 k.) slave Đurđevdan. Doselili iz Mrkonjić Grada.

Tadići (2 k.) slave Aranđelovdan. Prešli iz Šipovljana.

Vođevići (2 k.) slave Nikoljdan. Doselili iz Mrkonjić Grada.

Laskotić (1 k.) slavi Jovanjdan. Doselio iz Bugojna.

Lukači (2 k.) slave Jovanjdan. Prešli iz Ljeskovice.

Grbići (3 k.) slave Srđevdan. Doselili s Osredaka Ličkih pre 100 g.

Prpe (4 k.) slave Jovanjdan. Doselili iz Pečenaka (Grahovo) ire 70—80 g.

Rađenovići (2 k.) slave Đurđevdan. Došli iz Osredaka pre 40 g.

Trivunović (1 k.) slavi Petrovdan. Došao iz Crnog Luga (Grahovo).

Rusić (1 k.) slavi Aranđelovdan. Došao iz Dalmacije.

Savić (1 k.) slavi Nikoljdan. Došao iz Prekaje.

Grubiša (1 k.) slavi Đurđevdan. Prešao iz Vrtoča.

Babić (1 k.) slavi Jovanjdan. Došao nz Tiškovca.

Skakić (1 k.) slavi Nikoljdan. Došao iz Peći.

Mandić (1k.) slavi Nikoljdan. Došao iz Dabašnice u Lici.

Bilčar (1 k.) slavi Jovanjdan. Došao iz Grahova.

Trivan (1 k.) slavi Stevanjdan. Došao sa Stožišta (Grahovo).

Grahovac (1 k.) slavi Nikoljdan. Prešao iz Bastaha.

Jeličić (1 k.) slavi Nikoljdan. Došao iz Petrovca.

Dejanac (1 k.) slavi Jovanjdan. Prešao s Kamenice.

Petkovići (9 k.) slave Stevanjdan. Doselili iz Srba po okupaciji.

Novaković (1 k.) slavi Nikoljdan. Došao iz Petrovca.

Sekulići (2 k.) slave Đurđevdan. Došli iz Livna.

Sokolović (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao iz Ripča (Bihać).

Bajić (1 k.) slavi Stevanjdan. Došao iz Vidova Sela.

Bilbije (2 k.) slave Lučindan. Došli iz Grahova.

Lovrić (1 k.) slavi Petrovdan.

Đurica (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao iz Tiškovca po okupaciji.

Galići (2 k.) slave Đurđevdan. Došli iz Grahova.

Đurđevići (2 k.) slave Nikoljdan. Došli iz Šipovljana.

Cabić (1 k.) slavn Nikoljdan. Došao iz Kalinovika.

Kalaba (1 k.) slavi Stevanjdan. Došao iz Glamoča.

Banjac (1 k.) slavi Jovanjdan. Došao iz Trnjinića Brijega.

Bogunovići (2 k.) slave Jovanjdan. Došli iz Suvaje (Srb).

Pećanac (1 k.) slavi Jovanjdan. Prešao iz Vrtoča.

Kelečević (1 k.) slavi Jovanjdan. Prešao iz Vrtoča.

Tanjga (2 k.) slave Đurđevdan. Došli iz Dalmacije.

Bera (1 k.) slavi Pantelijevdan. Došao iz Mazića (Bos. Novi).

Tomić (1 k.) slavi Dmitrovdan. Došao iz Livna.

Ridl (1 k.) katolik.

Štrbac (1 k.) slavi Aranđelovdan. Došao od Krupe.

Pejić (1 k.) slavi Vartolomijevdan.

Damjanović (1 k.) slavi Jovanjdan.

Marići (2 k.) slave Aranđelovdan. Došli iz Tiškovca.

Latinović (1 k.) slavi Jovanjdan. Došao iz Bjelajskog Polja.

Milašinovići (2 k.) slave Mijoljdan. Došli iz Rora.

Kasumi (2 k.) slave Đurđevdan. Došli iz Pađena u Dalmaciji.

Ovih zadnjih 77 porodica žive u Gradu i naselile su se sve posle okupacije, većina ih tek posle otvaranja Šumskog preduzeća.

 

IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.