Poreklo prezimena, selo Crni Vrh (Glamoč)

29. avgust 2013.

komentara: 10

Poreklo stanovništva sela Crni Vrh, opština Glamoč. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine. 

 

Selo se prostire po blago oborenoj padini planine Crnog Vrha. Na istočnoj strani graniči s planinom, na zapadnoj dolinom potoka Šatora. Prema jugoistoku, Podgradine i Stekerovac, nema vidljive prirodne granice, a između Rora i Crnog Vrha granicu čini pregib iz ravni u pristranak. Ni na severnu stranu prema Poljicu (Štrpcima) nije granica obeležena nekim primetnim prirodnim međašima. Selo je veoma prostrano, jer se je priplećak Crnog Vrha i u dužinu i u širinu nadaleko razastro. Na zgodnim mestima, po ugibima, tavancima i udolicama, smestile su se kuće, ali samo gde je na domaku bilo i zemlje za obrađivanje. Cela strana je jako kamenita, te samo mestimično ima zemlje za oranje. Ostala površina služi za livadu. Ako nije ni za to, onda kao pašnjak.

Oranice nose nazive: Vrućinac, Pleće, Gavranuša, Jarčište, Velike Njive, Vrletače, Ražovišta, Lokvice, Begove Torine, Kućerine, Ivića Polje, Sivičin Do, Markov Do, Nogavica, Sjamine Njive, Krivi Do, Miloševića Do, Gacevine, Drage, Pleće, Vicina Dolina, Jasik, Uvale, Brda, Doline, Ratkovica, Revenik.

Livade: Živaja, Klenje, Provalije, Borovnjače, Pitomine, Jovanov Do, Ivića Polje, Brda, Glavičice, Popove Doline, Mudaljev Do, Dolovi, Drage, Ušići, Brkića Šumar, Kladar, Ive.

Šume: Runjina Šuma, Simatovića Ograda, Kuk, Gaj, Čelopek, Studenac.

Ni u Crnom Vrhu nema vode. Potok Šator protiče tek granicom sela i u onom svom delu naziva se Pojilo. Crno Vrelo je isto tako daleko od naselja, visoko pod planinom. Osim toga ono je i sasvim male snage. Žito melju V Preocu i na Gudaji. Koliba i košara ima: u Polju 3, u Drazi 2, u Gacevinama 2, u Vncinoj Dolini 1, u Ušićima 4, u Pitominama 2, u Borovnjači 2, U Gaju 2, u Brdima 2. Tu stoka zimi troši seno, jer ga je nemoguće dovesti kući.

Crni Vrh je razbijenog tipa, s nekoliko razdaleko odmaknutih manjih naselja, u svakome po 15—20 kuća. Naselja su porodičnog postanka i obeležja. Ima ih sedam i zovu se: Srdića Dolina, Čegari, Ćulumi, Balać, Bošnjaci, Runje, Savići. Naselje Savića zove se još i Gornje Motike. Celo selo ima 94 kuće.

Selo je dobilo ime od planine pod kojom se smestilo. Stoga valjda i nema nikakvih priča o postanku ovoga naziva. Ni za krajeve Balać i Motike ne zna narod da navede uzroka zašto su se tako nazvali. Svaki kraj ima i svoje groblje.

U Crnom Vrhu je malo tragova od starijih naselja. Do granice Stekerovaca jedno se mesto zove Gradina, ali tu nema nnkakvih spol>nih znakova kakve građevine. Na Reve- niku se na dva mesta raspoznaju temelji nekakvih građevina.

Najstariji stanovnici Crnog Vrha ovde su već kojih 200—250 godina. O pređašnjem stanovništvu nema nikakvih predanja. Jedino Runje znaju da su naselili na kućište nekih Jovića, kad su se ti krenuli odande.

 

Poreklo porodica.

Srdić (28 k.) slave Nikoljdan. Doseljeni pre kojih šest kolena iz Dalmacije, od Drniša. Najpre malo živeli u Rorama, a otuda ih „turski nadžak išćerao“ ovamo gore u Srdića Dolinu. Njihov predak Stele imao pet sinova. Od dvojice su mu potomci ovde u Crnom Vrhu, od trećeg u Glavici, od četvrtog u Klačinama, a peti se nije ni ženio. Odavde su Srdići selili u krajeve oko Banja Luke.

Čegari (12 k.) slave Jovanjdan. Doselili su se od Drniša u Dalmaciji, po prilici pre 200 godina. Onaj što se je prvi ovamo doselio prozvan je Čegarom, a pravo mu ime bilo Sava. Stevan, starac od 80 g., koji je ovo pričao veli da se je od Save pa do njega izredalo šest kolena, i to: Sava—Ilija—David—Vaso—Stojan—Stevan. Selili su odavde Čegari u Stekerovce, Podrašnicu i na Kola.

Ćulumi (13 k.) slave Nikoljdan. Doselili ovamo iz Dalmacije pre 180—200 godina. Marko koji je pričao o poreklu i starini praunuk je Brke (Brko—Vasilj—Todor—Marko) koji je doselio iz Dalmacije. Još kaže Marko da su se samo Kalabe pre njih naselili u Crni Vrh, a iza Ćuluma najpre Srdići pa Runje pa Čegari.

Kalabe (5 k.) slave Jovanjdan. Ne znaju ništa da kažu odakle su se naselili ovamo.

Bošnjaci (6 k.) slave Tripunjdan. Doselili ovamo „iz Bosne“, „iza gore“ (iz sliva Sane) pre 5—6 kolena. Odavde su jedni odselili pre 80—100 g. u Stekerovce, drugi u Klačine.

Runje (9 k.) slave Nikoljdan. Poreklom su iz Polače u Dalmaciji i naselili najpre u Grahovo, pa otuda pre 5—6 kolena prešli ovamo. Iz Grahova su jedni otselili u Vedro Polje kod Petrovca, a iz Crnog Vrha selili su u Ribnik i Rastoku.

Savići (21 k.) slave Nikoljdan. Oni su od roda Štrbaca i starinom iz Hercegovine. Opširnije o njima rečeno je u opštem delu knjige (Petar Rađenović – Unac). Ovamo u Crni Vrh prešli Savići s Podića pre 130—150 g. Iselio ovamo Vid, otac Mijagin.

 

IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.

Komentari (10)

Odgovorite

10 komentara

  1. KALABE VODE PORJEKLO IZ CRNE GORE IZ PLEMENA DROBNJAKA.NASELILI SU SE U SELO BALAC PRIJE 230-250 G.TRI BRATA IVAN GAJAN I JAKOV NASELILI SELO A ZATIM JE IVAN OTISAO U MASLINU STRANU DOK JE JAKOV OTISAO U CRNI LUG.

  2. Boško Kalaba

    Poštovani Ilija Kalaba, da li možda znate postoji li porodično stablo porodice Kalaba iz mesta Crni vrh opština Glamoč? Moji su doselili u Vojvodinu u mesto Karađorđevo 1919. godine.

  3. Da li su Kalabe iz Crnog Vrha selile u okolinu Banja Luke , konkretno 12 kilometara od Banja Luke , selo Bistrica i Motike . U Bistrici ih ima više kuća a u Motikama jedna kuća , braća Todor i Jovo Kalaba ( Todor Kalaba rođen 1886 godine ) Njihovo potomstvo i danas živi u Motikama .Slave Sv Jovana Krstitelja. Inače u Bistricu su doselili iz Crnog Vrha i Ćulumi , Čegari i Savići . Pa me interesuje jesu li i Kalabe iz Crnog Vrha doselile u Bistricu ( Banjalučku ) ?

  4. Glamoc

    Imam namjeru da napravim porodično stablo Kalaba iz Balaća.Znam sigurno da su Kalabe iz Prnjavora doselili iz Balaca.

  5. Ilija Kalaba

    Dobar dio Kalaba se naselio posle drugog s.rata u Banatski Depotovac
    (Jovan Kalaba I u okolinu Novog Sada većina sinova pokojne Maje supruge od Vase Kalabe.

  6. Željana

    Molim za jednu informaciju.Zanima me da li je ikome poznat Jovan Čegar,od oca Todora?Jovan bi trebao da je rodjen mozda 1929.godine.