Nišlijski rečnik

12. avgust 2013.

komentara: 3

Reči i objašnjenja govora i dijalekta iz Niša i južne Srbije, autora Velibora Mihića Srpskog. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Nišlijski rečnik… za Srbi… A, bogami, i za stranci. Srbi da se opsete, a stranci da gi nauču!

 

A

Aber – glas, vest

akati se – mlatiti se, gubiti vreme

aknuti – udariti (sa’ ću te aknem u tu glavudžu)

alavužda, alavuždalo – pokvarenjak

alal (halal) – dopušten, zakonit način

alev – crvene, plamene boje

amza – klipan, budala

andrak – đavo

koj’ ti je andrak – koji ti je đavo

arč, arčiti – trošak, trošiti

asurka – rogozina, prostirka od rogozine

ašik – ljubavnik

B

bagatela – jeftinoća

bajagim – tobož

baksuz – nesreća; nesrećan, zlosrećan

banza, bandza – kuče, skitnica (bandzati – skitati)

barabar – jednako, uporedo, zajedno (popio sam barabar s njega)

bataliti – napustiti, ostaviti

bataljen – pokvaren, oštećen

bljuvanje – povraćanje, obično posle mnogo „rakiju“

berićet – plodnost, obilje

boljka – bolest

brgo – brzo

brobinjak (brabinjak) – mrav

buljuk – mnoštvo

budžak – ugao, ćošak, kut

V

vajda – korist

vakela – strog ukor

veresija – poverenje da će dug biti vraćen

vazdandan – ceo dan, vazdan

videlo – svetlo

G

gi – ih, njim (im, njima)

gim – im (njima)

golem nišan – ispit, prstenovanje, prosidba

goč – bubanj

godža – mnogo

grbina – leđa

grojze – grožđe

gu – nju, ju, je (njoj, joj)

D

dembelin – lenština

dert – žalost, bol

dibiduz – sasvim, potpuno

dilber – ljubavnik, dragan

drangulije – sitnice, stvarčice (najčešće krajnje nepotrebne)

dreja, dreška – odeća

droben, droban – sitan

drt, drtav (odrtaveo) – mator (omatoreo)

duvar – zid

Đ

đene-đene – kojekako, prilično

E

ešek – magarac

Ž

žal – žalost, tuga, jad

željka – kornjača

žmiti (džmiti) – gledati pospanih očiju, čkiljiti

Z

zajac – zec

zaobikoliti – zaobići, poći izokola

zatre, zatrt – izgubi, izgubljen

zauška – šamar (k’ ti udarim jednu zaušku)

zadžakati – zalarmiti, zagalamiti

zevzek – ništak, glupak, blebetalo

zem – zemlja

zort – nevolja, teskoba, strah

I

ibrik – sud za vodu, bokal

izlegne – izađe

iskati – tražiti, želeti

iskubati – iščupati

– nimalo, ništa

J

jajce – jaje

javašluk – sporost, tromost, bahatost

jutredan, jutre – sutradan, sutra

K

kal – blato

kara-sevdah – težak, očajan ljubavni zanos

keleš – žutokljunac, nezreo

kenja – fizički slaba osoba, seronja

kerefeke – izmotavanja

klisar, klisarin – crkvenjak

kolaj rabota – laka posla (to je lako, bez po muke)

kondrci, kondraci – analne vaši, pundravci (vrpoljiš se k’o da imaš kondraci u dupe)

kočina – svinjac, kokošinjac

kodža – puno, mnogo

krošnja – korpa

kube – peć

kudre, kutre – kuče, štene

kuj, kuga, kume – ko, koga, kome

kup, na kup – skup, skupa, zajedno

kurdeljka, krudeljka – okrunjen klip kukuruza

kurčiti se – praviti se važan

L

lajno – izmet, govno (kod stoke)

lackati – laskati, udvarati se

lezi se – nepristojno se smeje (nemo’ se mlogo leziš, će izedeš jedan ćutek)

lepotija, lepotinja – lepota

lojze – vinograd

lokmaš – izelica, lakomac, onaj ko rado jede na tuđ račun

lošotija – rđav, ružan glas

M

mastika – vrsta jakog alkoholnog pića, rakija

mahala (ma’la) – deo grada, varoši, sela, zaselak

merak – naslada, uživanje, žudnja, čežnja, želja

meraklija – ljubitelj, obožavatelj

močka – mokraća

muda – testisi

mulećar – gotovan

mulećina – nešto što se besplatno dobije (obično kad se neko prišljamči u kafanu i ništa ne plati)

mustaći – brkovi

muftaluk (mufte) – što je besplatno, što se ne plaća, badava, džabe

muftadžija – onaj koji hoće sve badava, ko živi na tuđ račun

N

napudija (napujdija) – oterao, odagnao

našeja – našao

nesam, nesi, ni’e – nisam, nisi, nije

ništak – propalitet, nula od „čovek“

noćuvanje – prenoćište

NJ

njojni – njeni

njuma – nju

O

obitnik – stanovnik

obor – dvorište

oklapina – isto što i mulećina

oknuti – doviknuti, dozvati

onoditi – raditi ono što se u tom trenutku ne može reći ili što govorniku ne pada na pamet

orospija – vidi pod rospija

otoičke (otoč) – malopre, maločas

otoše – odoše, prođoše

odžak – dimnjak

P

panica – zemljana činija za jelo

patlavezi – opet testisi, al’ „malečki“

pelivan – komedijaš

pendžer – prozor

pišman, pišmaniti se – odustajanje, kajanje, predomišljati se

pobrgo – brže, pobrže

pomomak – bolji momak

porta – vrata, vratnice, kapija

potakav – malo bolji

pošeja – pošao

praji, što praji – radi, šta radi

prežmava, predžmava – žmirka, drema, džmije

premenjuvati – preoblačiti se

preripiti – preskočiti

pretreben – čist, očišćen (obično pasulj, žito)

prilegati – priličiti, pristajati

prominuti – proći

pcetište – pseto, psetište, psina

R

rabota – rad

ripčiki – ribice

rospija – žena lošeg vladanja, propalica

rove – glasno plače

S

sad, s’g – sad

sairi se – čudi se

sakati – hteti, tražiti

sas – sa, s

sevdaluk – ljubavna čežnja, strast

sefte, sefteluk – početak, prvi pazar, prvi put

sijas(v)et – mnogo, vrlo mnogo

sirenje – sir

skutati – sakriti (pod skut)

sliza – silazi

sobuvati se – izuvati se

sofra, sovra – trpeza

spaciruvanje (špaciruvanje, špacir, špacirung) – šetnja

sramuvanje – stidljivost, stid

surtuk – mangup, klipan

strvolj – mnogo (nabrao sam strvolj grojze)

T

tamnina – tama

tagaj (tag, t’g) – tad, tada

tarapana – gomila, metež, gužva

teke – te

tepati – tući, biti

tefter – sveska

toprv – istom, prvi put, tek, sad (toprv sam se izbudija – tek što, samo što sam se probudio)

tuj – tu

tunguzija – nedođija

tuč – nešto veoma teško (teško k’o tuč)

Ć

ćata – pisar

ćutek, ćuteci – batina, udarac, štap

ćutuk – panj, klada; fig. glupak

U

ualen, uilan – razmažen

uapiti – uhvatiti, ščepati, ujesti (uapalo me pcetište – ujeo me pas)

ubavo – lepo

ubavinja – lepota

ugursuzl’k – nesreća, zla kob, zla sudbina

F

fajda (vajda) – korist, dobit

ovajdio se – okoristio se

fatiti – uzeti, uhvatiti

fildžan – šoljica za kafu

fukara – sirotinja

fuškija – konjski izmet, balega

H

harč (arč, arčiti) – trošak, trošiti

C

ceniti se – pogoditi se

Č

čador – šator

čair – livada, polje

čaršija – glavna ulica

čavuljiti – sitničariti, zakerati (mnogo ga be čavuljiš)

čerek – četvrt

čivija – fig. lukav, prepreden čovek

čiftati se, čivtati se – ritati se

čorbadžija – gazda, bogataš

čulj, čuljav – bez uha; fig. gluv

čuriti – pušiti

čučuk – mali, malen (Čučuk Stana)

čuruk – težak čovek, baksuz

džaba, džabe – jeftino, budzašto

džandrljiv – gotov na svađu

džavkati – tražiti

džululejka – zamlata

džumbus – galama, vašar

Š

šiveti, šiveta – kike, pletenice (šta si pustija tija šiveti – šta si to’lko uras’o)

šiše – boca

šišence – mali sud za rakiju

štur – bežanje, bekstvo, u’vatio šturu

__________

Čudi me da nema ni jedne reči na slovo LJ… Ja sam malo mozgao, ali, nisam uspeo da se setim! Možda previd sastavljača? (primetio V. Ananić)

 

 

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Istorik

    Niškiяt govor po sъщestvo e čist zapadnobъlgarski dialekt! Cяla sъvr. Юžna Sъrbiя e okupirana ot sъrbite v 1878 g. Naselenieto do togava e bilo bъlgarsko, sled koeto črez mnogo nasilie e bilo asimilirano i dnes veče se smяtate za sъrbi!

    • Kole

      Ajde, bre, Bulgari više! Ako smo vaši, što nas klaste, vešaste i paliste? A koj ste pa vi? Poazijaćeni Srbi! Jedini narod slovenski koji u ranom srednjem veku imađaše ime na jugu Jevrope behu Srbi, a vi postaste Bugari kada vas Azijati iz Povoložja kao savez srpskih plemena (koji zbog stalnih zađevica nije bio kadar napraviti jedinstvenu državu), pokoriše. Umesto srpskog imena vi primiste bugarsko,ali osvajačima naš stari jezik nametnuste. I tako postaste Srbi azijatskog imena koje vas kao prokletstvo prati kroz istoriju, navodeći vas, na bratomržnju i bratoubistvo, uz pomoć Zapada čitav 20. vek!

  2. Nebojša Babić

    Kakva shizofrenija: Srbi su 1878. godine okupirali Južnu Srbiju u kojoj su živeli Bugari 🙂
    Pa, ako su tu živeli Bugari, što onda nije bila Zapadna Bugarska, nego Južna Srbija!!!?