Poreklo prezimena, sela Babino, Goražde, Dragosava, Zagrađe, Mašte i Tmušići (Berane)

2. avgust 2013.

komentara: 27

Poreklo stanovništva sela oblasti Polica (Mašte, Dragosava, Babino, Goražde, Zagrađe i Tmušići), opština Berane. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji „Vasojevići u turskoj granici” popa Bogdana Lalevića i Ivana Protića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Polica, najplodniji kraj beranske nahije, nahodi se severno od Berana, uz Lim, a sastavljena je iz nekoliko sela, ali predstavlja jednu geografsku celinu. Polica se nalazi na onom planinskom lancu koji se svršava Tivranom, a izgleda kao visoravan ili, bolje, polica, utnuta sa severne strane u ovaj lanac. Polica je kao podeljena na dvoje uzvišenjem zvanim Dinje, koje se s južne strane spaja sa glavnim planinskim lancem, a sa severne postepeno prelazi u ravnicu oko Lješnice. Kroz Policu protiče Polička Rijeka, sastavljena od dva vrela, od kojih jedno ističe ispod sela Zagrađa, a drugo ispod Goražda. Od sastanka ovih dvaju vrela Rijeka teče u južnom pravcu, proseca glavni planinski lanac i utiče u Budimsku Rijeku. Na Poličkoj Rijeci ima 8 redovičkih vodenica, a za natapanje ne može se upotrebiti, te usevima vrlo mnogo smetaju velike letnje vrućine.

Polica je sastavljena iz ovih sela:

Mašte, Dragosava, Babino, Goražde i Zagrađe sa seocem Tmušićem.

Jugoistočni deo zapadne udoljine zauzima selo Mašte, koje je većim delom na sasvim blagom nagibu glavnog planinskog lanca, a manjim u ravnici, zvanoj Makve. Voda se pije s izvora: Makve, Stubline i jednog izvora blizu hana. U selu ima jedan han pored glavnog puta koji ide u Bijor. U selu je jedno groblje.

Severoistočno od Mašta, na blagim nagibima Tivrana, pruža se najravnije, najlepše n najplodnije poličko selo Dragosava, koje je po tome i ovo ime dobilo. Odmah iznad sela nahodi se turska Fortica sa 10—20 vojnika, načinjena 1862. god., kad i tvrđava u Beranama.

Severno do Dragosave, na jednom planinskom ogranku koji se neprimetno uzdiže od Tivrana, nalazi se selo Babino. Ovo je selo u vodi najsiromašnije u Polici, jer ima svega jedan izvor u Babinom Polju i dva bunara. Na zapadnoj strani sela nalazi se Bijeli Potok, koji se, tekući na zapad, uliva u Lješnicu, a ova opet izvire ispod Turjaka, teče na zapad, pored Police, i, kod mesta zvanog Džamije, utiče u Lim. Na Bijelom Potoku ima jedna vodenica koja melje pomoću ustava. Na Bnjelom Potoku, kao i pa polju Rudešu, bila je glavna bitka između Vasojevića i Turaka godine 1862., posle čega je oduzeta beranska nahija od Crne Gore. Selo je, kako se priča, ovo ime dobilo zbog neke babe koja se tu prva naselila. U selu ima jedno groblje, zajedničko za ovo selo i za Dragosavu, istočno od koga ima jedno uzvišenje, na kome je, po pričanju, bila nekakva stražarina.

Na severnoj strani Dinja, a u podnožju ovog uzvišenja, kao i na blagim nagibima kose od Ćujovca nalazi se selo Goražde. Ova je kosa jednim uzvišenjem vezana za glavni planinski lanac, te tako deli ovo selo od Zagrađa. U sredini sela su izvori: Vrelo, Kraljevac i Korito. Na brdu Crkvini do Babina ima razvalina od neke stare crkve, a u sredini sela je groblje i druga crkvina, oko koje se narod skuplja o Trojičinu-dne, kada se nose krsti. Na uzvišenju koje ovo selo deli od Zagrađa nahodi se četvororazredna osnovna škola i zagradsko groblje. Pored glavnog puta što vodi u Rožaje imaju dva hana.

Između glavnoga planinskog lanca, kose od Ćujovca i pomenutog uzvišenja a na blagim nagibima nalazi se selo Zagrađe sa seocem Tmušićem. Zagrađe sa Goraždem obiluje u pijaćoj vodi, mada ima samo dva izvora: Korito u gornjem i Višnjica u donjem kraju sela, ali ima priličan broj bunara. Blizu mesta Obetišta, gde se pa Trojičin-dan, o krstima, skuplja narod, a između izvora Banaca (pot. Banca) i Sumina Vrela bila je jedna crkvina.

Poličani su na otkupljenoj zemlji, sem polovine sela Dragosave. Planina im je Bukovik, na 2 sahata daljine, ali je izdeljena, te o Ilinu-dne svaki izdiže na svoje. Komuna niti zajedničkih ispaša nemaju.

Po narodnom predanju Budimlja je bila varoš u vreme Nemanjića, kada su u njoj bile stolica episkopska i županska. Tada je, kako se priča, policija s ove visoravni pazila na red, te je od toga i ceo kraj ovo ime dobio. Za Zagrađe se priča da mu je ime otuda, što se u to vreme tu vlasteoska stoka zagrađivala.

 

Poreklo familija

U celoj Polici ima oko 300 kuća. Stanovnici su većinom Vasojevići.

U Maštama su od Mijomanovića: Šarbaići, Stiovići i Štipalji,

od Lopaćana: Stojanovići,

od Kovačevića:Obadovići.

Od Srbljaka su samo Dmitrovići, kako se sami zovu, ili Birovi, kako ih drugi zovu, koji slave Nikoljdan.

*  *  *

U Dragosavi su od Lopaćana:Boričići i Golubovići,

od Mijomanovića:Maslovarići

i od DabetićaGarčevići 2 kuće.

Od Srbljaka su samo Pođani iz Rovaca u Moračkoj Nahiji koji slave Đurđevdan, a prislužak im je Lučindan.

*  *  *

U Babinu su od Kovačevića:Đurišići

i od Lopaćana: Đukići.

A od Srbljaka su: Šćekići iz Gornjih Sela, koji slave Petkovdan; Veljići iz Bratonožića, slave Nikoljdan; Kuči su iz Kuča, slave Nikoljdan i Lainovići (1 k.), koji su iz Crne Gore, a slave Nikoljdan.

*  *  *

U Goraždu su od Lopaćana:Đukići i Nenadovići,

od Dabetića:Garčevići muhamedanske vere,

od Kovačevića:Kastratovići i Đurovići,

od Novakovića: Pantovići, Markovići,

od Mijomanovića:Delevići i 4 kuća Đukića muhamedanaca, koji su od Lopaćana.

Od Srbljaka su:Popovići i Savovići s Kčeva, koji slave Sv. Aranđela Mihaila, Božovići (2 k. iz Kuča, koji slave Nikoljdan) i Vujovići (2 k.) iz Bratonožića, koji slave takođe Nikoljdan.

*  *  *

U Zagrađu su skoro svi Kuči, kao:Šljakići, Arsovići, Mihajlovići, Sekulići, Radići, Pudovići i Trifunovići koji svi slave Pantelijevdan.

*  *  *

U Tmušiću su Vasojevići Đurišići, koji su od Kovačevića.

 

Uz Policu da pomenemo i malo selo Lješnicu, od 11 kuća koje su pre 10—15 godina naselili Kuči. Ovo se selo nalazi preko reke Lješnice, na zapadnoj strani sela Babina. Zemlja je sva agalarska.

 

IZVOR: “Vasojevići u turskoj granici“, pop Bogdan Dalević i Ivan Protić, SKA, Beograd, 1903. (str. ?). Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (27)

Odgovorite

27 komentara

  1. Radislav

    U mojoj porodici se za Sima Popovića pričalo sa poštovanjem i zahvalnošću, jer je spasao od internacije u Italiju moga strica Spasoja Maslovarića.Naime, kad je pregledao spisak komunista iz sela Dragosava( spisak je napravio Veljko Boričić) i u tom spisku vidio sina Arsa Maslovarića, sa kojim se uzajamno cijenio i dobro držao i kojeg je znao kao učesnika i istrajnog saborca u Balkanskim ratovima, naredio je da se Spasoje ukloni sa spiska jer je još mladić zaluđen komunističkom idejom.Time je dokazao da je bez obzira na ideološke razlike vodio računa o svojim Poličanima.

  2. Joksim

    D. Tmušiću, imate jedinstvenu priliku da se testirate i utvrdite svoje porijeklo. U toku je povoljna akcija u organizaciji Društva srpskih rodoslovaca.

  3. Ljiljana Novakovic

    Iz sela Maste je poreklom narodni heroj Vukadin Vukadinovic po kome nosi ime skola u Beranama a nije pomenuta porodica u nabrajanju za selo Maste.Da li je to slucajni ili namerni propust,ne znam ali nije u redu zbog zivih potomaka ove cenjene familije.
    Hvala.
    Ljilja

  4. Joksim

    Ljiljana, podaci su prema stanju iz 1903.godine iz knjige “Vasojevići u turskoj granici”, od popa Bogdana Lalevića i Ivana Protića. Tada nijesu upisani Vukadinovići. Dakle to nije ni slučajni ni namjerni propust. To je bilo tako 1903.godine.
    Za narodnog heroja Vukadina Vukadinovića se zna da je hrabro poginuo, da se po crnogorskim običajima “zamijenio” sa napadačima i potom izvršio samoubistvo jer nije htio da se živ preda progoniteljima: italijanskim fašistima, crnogorskim četnicima, i muslimanskoj fašističkoj miliciji. Sve je to opisao Mihailo Lalić u knjizi “Hajka”, po kojoj je snimljen i film.
    Pitanja za Vas Ljiljana: Kojem širem bratstvu u selu Mašte pripadaju Vukadinovići? Da li Vukadinovići pripadaju nekom navedenom vasojevićkom bratstvu iz teksta na početku , i kojem, ili nekom drugom? Ili su možda ogranak (D)Mitrovića – Birova, Srbljaka, kako ih zovu Vasojevići? Koju slavu slave Vukadinovići?

  5. D.Tmušić

    Da li moze neki poznavalac da mii se javi na email [email protected]. Imam razna pitanja u vezi Tmusica.

  6. Goran

    Tmusici iz sela Tmusic kod Polica koji slave stevanjdan poticu od velikog bratstva dulovica iz gornje morace.svi potomci dulovica iz krnje jele gornja moraca slave svetog arhidj.stefana.Dulovici poticu od Selakovica iz sela sedlara u popovom polju kod Trebinja.Selakovici su od Selaka Jelasica sina kneza Stanoja Jelasica od Jelasica pleme na zelengori stari srbi otisli za kalinovik sa kopaonika.slavili stevanjdan i kad su otisli u hercegovinu ziveli u selu jelakci kod banjske.Pozdrav Tmusicu nema mnogo stevanjaca u crnoj gori samo gornjomoracani.

    • Neko,tamo daleko

      To jednostavno nije tacno! Ne mogu se svi koji slave Stevanjdan na prostoru severne CG stavljati u isti kos sa Dulovicima.Ima Stevanjstaka na podrucju limske doline i Bihora vise nego sto mislite i nemoguce da su svi od Dulovica.Stevanjdan je inace prije 1690 bila verovatno najcesca slava na podrucju juznih dijelova Raske (ukljucujuci tu i Polimlje).Kasnije se to sve promijenilo sa dosljacima iz drugih brdskih krajeva.Najverovatnije su Tmusici jedan od preostalih starosedelackih srbljackih tj polimskih rodova.DNK testiranje ce dati nedvosmislen i jasan odgovor o njihovom poreklu.Kao i mogucoj vezi sa Tmusicima iz drobnjackog kraja koji slave Nikoljdan.Zbog jako neobicnog i specificnog prezimena po svemu sudeci radi se o istom rodu.Ko je od njih i kada promijenio slavu ostaje nepoznanica.Jedna od mogucnosti je da su Tmusici ucestvovali u jednom od dva rata protiv Turaka krajem 17 i u prvoj polovini 18 veka.Da bi nakon propasti ustanka izbegli tursku odmazdu moguce da su se preselili u Drobnjak,promijenili slavu i izmislili predanje od Kuca.Kada se sve stisalo i opasnost prosla dio Tmusica se vratio u rodni kraj i vratio svoju originalnu slavu a dio ostao u Drobnjaku (Potarju) i nastavio da slavi Svetog Nikolu.

  7. joksim

    Pomislih da je Goran završio sa Šaponjićima. Kad ono… evo ga, stiže do sela Tmušiće.

  8. Goran

    Jeli Joksime a sto covek da luta u tmusi tj mraku neznanja ako moze poreklo bar malo da mu se rasvetli.bar neki trag nek nadje o precima iz gornje morace.ono sto sam procitao volim da podelim s drugima koji traze svoje poreklo. A ti sta je smisao tvojih komentara i upadica.

  9. joksim

    Rečeno je da pišeš pismom ćirilicom, a ti nastavio sa ćelavom latinicom.

  10. Goran

    Joksime komentari su ti i smesni i glupi istovremeno.Nije bitno koje pismo se koristi vec sta je njime napisano.Nevidim dasi ti cirilicom bilo sta pametno napisao.A izgleda da i nista drugo neradis sem sto sem sto svacije pitanje i recenicu besmisleno komentarises.Procitaj Bogdanoviceve odgovore eto on ih pise cirilicom.Ali sa veoma mnogo smisla i znanja.