Poreklo prezimena, selo Brezovac (Aranđelovac)

29. jul 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Brezovac, opština Aranđelovac. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine

 

Topografske prilike.

Na južnoj strani Venčaca razvijena je i dobro očuvana brezovačka površ, koja je po ovome selu i dobila ime. Na njoj su i kuće krajeva Dragačevci i Vujanovići, koje se spuštaju do škole. Odatle nastaje Donji Kraj, čije su kuće na kačerskoj površi i spuštaju se do doline Kamenice i njene pritoke Buželja. Jugozapadno od sela je zaseok Prijane sa kućama po stranama Rasovljevice. Kroz selo protiče Kamenica koja se u gornjem toku, do sa- stava sa Buželjom, zove Brezovačka Reka.

Selo se služi vodom sa izvora.

Izvori su: Zmajevac i Dobra Česma (u Gornjem Kraju), Studenac i Izvor (u Donjem Kraju). U zaseoku Prijanima imaju đermove.

Imanja su rasturena po selu i seoskom ataru. U Taborištu ima malo više livada. Ranije ih bilo više, sada su pretvorene u ziratno zemljište. Šuma je rasturena po Venčacu i seoskom. ataru. Vinogradi su pod Venčacom. Vinogradi i voće dobro uspevaju. U Kamenom Bregu, pod Venčacom, opštipa ima majdan mermera. Kamen se upotrebljava za građenje spomenika i pečenje kreča.

Selo je razbijenog tipa. Podeljeno je na dva kraja: Gornji i Donji Kraj i zaseok Prijane. Svaki od ovih krajeva deli se na manje grupe kuća, koje nose imena porodica ili imaju topografska imena. Tako se Gornji Kraj deli na Vujanoviće i Dragačevce a Donji Kraj na Kamenicu i Ravni Gaj. U Gornjem Kraju su kuće zbijenije zbog oskudice u prostoru, i razmak između kuća je 15-20 m. U Donjem Kraju je prostranije i komotnije, tu se sve više iseljavaju i razmak između kuća iznosi 100—120 m.

 

Poreklo norodica i sgarine.

U selu su ove porodice:

Markovići 10 k. Slava: sv. Nikola. Kuće im bile pored škole, pa se docnije premestili niže, sko Kamenice. „Bili su ovde za vreme Lazara”. Rod su im Mirkovići — Stefanovići u Jeloviku.

Čupići 5 k. Slava: sv. Đorđe. Stara porodica „i ne drži se“. Nepoznato poreklo.

Vujanovići (Stojanovići, Maksimovići, Nešići) 40 k. Slava: sv. Stevan. Kuće su im u G. Kraju. Čiča Gaja (od Maksimovića) priča da su četiri brata pošla iz Bosne (od Travnika). Jedan brat (sveštenik) otišao u Srem, drugi u Ripanj (Vujanovići, kod kojih su odlazili u goste) a ostala braća dođu ovde. U početku ih bilo svega dve kuće. Iz ove porodice je bilo nekoliko sveštenika.

Dragačevci (Simići, Filipovići, Petrovići, Pantelići, Ćirovci, Radovanovići, Jovanovići, Todorovići) 65 k. Slava: sv. Aranđel. Stanuju u Gornjem Kraju. Kad su se naselili bilo svega tri kuće. Mnogo pre Ustanka došli od Sjenice u Dragačevo, a pred Ustanak ovde. Učestvovali u Ustanku.

Docpije su se doseljavali:

Blaznavci (Kolarovići, Vujići, Jakovljevići) 12 k. Slava: sv. Luka. Doselio se deda pre 100 g. iz Blaznave.

Nedeljkovići 8 k. Slava: sv. Jovan. Doselio se praded iz Jarmenovca (kačerski). Stanuju u Donjem Kraju.

Gospavići 6 k. Slava: sv. Luka. Došao praded iz sela Azana (Bihor).

Rakovići (Nedići) 2 k. Slava: sv. Jovan. Doselili se 1878. g. od Sjenice.

U Buželju su:

Joksimovići (Jovanovići, Tešići) 16 k. Slava: sv. Andreja. Doselio se predak Andreja odavno. Ne znaju odakle.

U Prijanima su:

Dragovići 8 k. Slava: sv. Aranđel. „Doterao“ ih Karađorđe iz sela Boroštice (Pešter). Još otuda su im kumovi Vukadinovići — Radonjići u Barama (gružanski).

Beloševići (Radoševići) 7 k. Slava: sv. Aranđel. Došla braća Radoš i Beloš od Sjenice (selo Dubnica). „Doterao“ ih otuda Karađorđe.

Prodanovići 8 k. Slava: sv. Aranđel. Doselili se u isto vreme kad i Beloševići. Došli od Sjenice.

 

Ceo ovaj zaseok naseljen je doseljenicima od Sjenice „koje je Karađorđe sagnao u Šumadiju”. Zadržali se najpre ovde, zatim jedni siđu u G. Trešnjevicu (Prijančevići). Od ovih prijanskih Sjeničana nekoliko familija se pre 80—90 g. odselilo u Pridvoricu.

Selo ima više grobalja: jedno u Donjem Kraju, jedno u Gornjem Kraju, zatim Tanasijevića groblje, Nedeljkovića groblje i groblje u zaseoku Prijanima (gde se saranjuje i jedan deo iz Gornje Trešnjevice — kraj Vučljivica).

U selu ima pomena o madžarskom groblju, a jedan deo Taborišta se zove „Madžar . Ima i tragova za koje se misli da su od „madžarske varoši“.

Brezovačka crkva je jedna od najstarijih u ovoj okolini. Nalazi se u jaruzi i u njenoj blizini je groblje sela Lipovca. Po natpisu, koji je utisnut više crkvenih vrata, podigao ju je despot Đurđe 1444. godine. Bila je- pusta do 1795. godine.

 

IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA  (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Rada Mihailovic

    U zaseoku Buzelj.
    Postoji jos mnogo porodica od navedenog gore.A Joksimovici ne postoje ,cak ih ni moja baba koja je rodjena 1938,ne pamti.
    Porodice koje danas zive na teritoriji sela Brezovac(zaseok Buzelj)
    Nose prezimena
    Jovanovic (3kuce)
    Tomic(3kuce)
    Petrovic(2kuce)
    Mihailovic(3 kuce)
    Dimitrijevic(1kuca)
    Velickovic(1kuca)

    • Rada Mihailovic

      Krsna slava svih njih je sv Andrej Prvozvani
      13 decembar

    • Marijana Tomić

      Pozdrav Rado,
      Ja kada sam istraživala stablo, uspela sam da nabrojim 8 generacija predaka rođenih u Buželju, a to su Tanasko, Dušan, Miloš, Miloje, Milutin, Gavrilo, Toma i Joksim. Joksim se prezivao Tešić, rođen 1773. god. i imao je 4 sina i to Tomu (1801) Jovana (1807), Mijaila (1810) i Eremiju (1813 ?). Sinovi su po svoj prilici prezime nasledili od oca, a to je Joksimović. Tada već Miloš Obrenović ukida dobijanje prezimena od očevog imena, tako da smo njihovi potomci mi, Tomići, Mijailovići i Jovanovići opstali do danas.
      Šta je bilo pre Joksima Tešića, odakle je on došao i da li je uopšte ostaje nam da otkrijemo.