Poreklo prezimena, sela Gornje Gnojnice, Dobrč, Kokorina, Banj Do, Kružanj, Opine, Svinjarina, Kličanje i Do (Podveležje, Mostar) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva naselja u Podveležju kod Mostara. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine, kao i prema studiji “PODVELEŽ Poreklo stanovništva naselja u Podveležju kod Mostara. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine, kao i prema studiji “PODVELEŽ Rating:
You Are Here: Home » Autori » Aleksandar Marinković » Poreklo prezimena, sela Gornje Gnojnice, Dobrč, Kokorina, Banj Do, Kružanj, Opine, Svinjarina, Kličanje i Do (Podveležje, Mostar)

Poreklo prezimena, sela Gornje Gnojnice, Dobrč, Kokorina, Banj Do, Kružanj, Opine, Svinjarina, Kličanje i Do (Podveležje, Mostar)

Poreklo stanovništva naselja u Podveležju kod Mostara. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine, kao i prema studiji “PODVELEŽJE I PODVELEŠCI“, autora Tvrtka Kanaeta, objavljenoj 1955. godine.  Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Podveležjem se naziva karsna zaravan između Veleži, Bišća i Bijelog Polje. I ako su podveleška sela znatne apsolutne visine, klima nije ipak tako oštra. Rijetke su hercegovačke oblasti u kojima sunce može ovako nesmetano pa i dugo grijati.

Seljaci se pretežno bave stočarstvom. Sve starjenačke porodice imaju svoju planinu, a doseljenici rijetko koji.

Seljaci pričaju da za vrijeme Hercega Stjepana nije bilo u Podveležju pravih sela, već katuna i stočarskih stanova. Priča se da je sam Herceg Stjepan držao svoju stoku u Podveležju (svinje u Svinjarini). Priča se da su u Podveležju živjela tri pravoslavna brastva: Milišići, Voloderi i Maksumići. Isturčili su se jednom na Božić, pošto su potručeni brastvenici htjeli da ih istjeraju iz sela. Koliko ima doseljenika i starinaca i u opšte o privrednim prilikama, vidjeće se iz slijedećeg pregleda:

Selo DOBRČ:

  • MARIĆI su starjenci. Ima ih 6 kuća.
  • PUCE, njegov djed je došao iz Dračevice na čitluk. Ima ih 7 kuća.
  • ĆURIĆI i ŠPAGIĆI su jedna porodica, oni su starinci.
  • ĐULIMAN (DOŠLO) se je za vrijeme okupacje doselio iz Koleška. Bila je Kekića udovica sa kćeri, pa je stari vjenčao udovicu za se, a kćer za sina.
  • MOMIĆI iz Mostara ovdje imaju zemlje (ukmećene i mobine), pa ljeti sva čeljad izlazi na ladovinu. Jedni izgone ljeti iz Mostara čele na pašu.

Svi su kmetovi, osim Marića, kji su prije 10 gdoina kupili nešto zemlje.

Selo KOKORINA:

  • Imamo ove starjeniko i to od porodice VOLODERA: Pobrići 1k, Begović 3k, Džafić 2k, Crnalić 1 kuća.
  • Od MILIŠIĆA su ove porodice: Husić 1k, Namet 1k, Mušinović 1k, Količić 1k, Šendro 1k, Omanović 1k i Hodžić 2 kuće.
  • Doseljenici su ovi: BUŠKAILO, njegov je otac doselio iz Hodova u Dubravama. ZUHRIĆA otac je doputovao iz Lokava u Dubravama na Velagića čitluk.

Selo BANJ DO:

  • Imamo ove porodice: ZLOMUŽICE, TULE, FAZLIĆE i HUSNIĆE; svi su jedno brastvo i svi starinci. BRKAN je prije 40 godina doselio iz Dubrava. Seljaci su kmetovi, oraće zemlje daju trećinu, a za ispašu moraju držati aginski begluk, čuvati aginske ovce i koze.

Selo KRUŽANJ:

U Kružnju ima 26 kuća koje čine jedan niz, pravca ZSZ-JJI.

Tu imamo ovje starjenačke porodice: DEDIĆI (BEHE), VOLODERE, MAKSUMIĆE, MEMIĆE i HUSIĆE (od Milišića).

Pored ovih, u selu žive još i ovi doseljenici:

  • CRNOMEROVIĆ je prije 35 godina kuio zemlju u Šarića iz Stoca pa se preselio s Aladinića u Dubravama.
  • TOJAGA je prije 15 godina došao s Pijesaka u Dubravama kao Puzića kmet.
  • KUKURUZOVIĆ je prije 4 godine došao s Gubavice; drži ovdje “travu“.
  • ĐULIĆ je prije 13 godina došao iz Dubrava na aginsku zemlju.

Zadnja dvojica su pridžanici, to jest nemaju kmetskog prava. U jednoj staroj knjizi u man. Žitomisliću, među priložnicima spominje se i njeni Radula iz Kružnja. Znači da je poslije osnivanja Žitomislića, bilo još hrišćana u ovom selu.

Selo SVINJARINA:

Ima 50 kuća. I ovdje su kuće poredanu u jedan donekle izvijugan niz. Najveću grupu čine porodice Tula (7 kuća).

Starinci su u ovom selu: HUSNIĆI, FAZLIĆI, ZLOMUŽICE, TULE, MRNĐIĆI (MARIĆI), SMAJKIĆI (MAKSUMIĆI), VOLJEVICA, NOŽIĆI, FAINI, TRNOVCI i JELOVCI.

Doseljenici: BRKANI, BUŠKAILI i PEKUŠIĆI. Zadnjih djed je doselio s Pologa.

Sela KLIČANJE i DO:

Na Kličanjima žive starinci:

  • GOSTE (6 k), koji pričaju da su bili veliga gospoda Hercega Stjepana.
  • KRHANI (3 k) su davno doselili iz Hodova, a potiču od pravoslavnog bratstva Obradovića, koji su živjeli u Ljucama (Hodovo).

U Dolu žive starinci: JELOVCI i ISIĆI.

 

Selo Šipovac sa 8 kuća ostalo je neispitano.

 

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909.

 

*   *   *

 

Poreklo stanovništva naselja u Podveležju kod Mostara. Prema studiji “PODVELEŽJE I PODVELEŠCI“, autora Tvrtka Kanaeta, objavljenoj 1955. godine. 

 

Prije nego što pređem na porijeklo Podveležaca moram učiniti neke napomene. Njihovo porijeklo ispitivao je Dedijer….Naveo je da nije ispitao selo Šipovac. To je, u stvari, zaseok G. Gnojnica, podeljen na dve mahale: Puce i Špage (Dedijer ih naziva Špagićima). Za Puce veli da ih ima u Dobrču 7 porodica. Tamo ih nikada nije bilo više od 3 porodice (u 1951.) pa se taj podatak odnosi na Šipovac. Za Špagiće veli da su ista porodica sa Ćurićima u Dobrču. Međutim, u Dobrču nema Špagića, a ni Ćurića, nego su tamo Ćorići i nisu isto bratstvo sa Špagama. Veliki broj porodica nije pomenut, a nalazile su se u vrijeme njegovog ispitivanja.

Od gotovo 100 odsto Muslimana, nisam našao ni jednu porodicu porijeklom iz Turske. Sve su porodice primile islam poslije dolaska Turaka kao i svi muslimani slavenskog porijekla u BiH. Taj prijelaz nije se znatnije vršio prije sredine 17. vijeka, kao što se vidi iz izvještaja biskupa Andrijaševića.

Treća napomena je ta da je Dedijer nabrojio u starjenike i mnoge porodice koje to nisu, koje su stvarno stariji doseljenici kao napr. Zlomušice i dr.  Apstrahujući citirani izvještaj biskupa Andrijaševića, prema kome je u 1629. godini bilo u Podveležju 60 katoličkih porodica, ispitivanja porijekla pokazuju da su glavna kretanja doseljenika u Podveležje išla sa zapada i juga, iz zapadne Hercegovine, iz srezova mostarskog, stolačkog, ljubuškog i čapljinskog, a najveće porodice došle su baš iz krajeva gdje su naseljeni pretežno muslimani i katolici. Mali je broj doseljenika iz istočne Hercegovine.

Starinačke porodice su: GOSTE u Hopinama, ISIĆI, MACIĆI i JELOVCI iz Dola, JUKLE iz Šipovca, TULE iz Banjdola, MEMIĆI iz Kružnja i VOLODERI u Kružnju i Kokorini.

Doselile su se sledeće porodice:

–        Iz Mostara: NOŽIĆI, VOLJEVICE i MUŠINOVIĆI, svega 3 porodice

–        Iz sreza mostarskog:

  • iz Gnojnica: TRNOVCI, DRAGOJE, KRTALIĆI, svega 3 porodice
  • iz Raške Gore: Bijelog Polja: MARIĆI (MRNĐIĆI i FAIĆI ?), svega 1 p.
  • iz Dračevica: PUCE, svega 1 p.
  • iz Rabine: GADARE, svega 1 p.
  • iz Hodbine: BRKLJAČE, svega 1 p.
  • iz Blagaja: JAŠAREVIĆI, svega 1 p.
  • iz Pologa: PEKUŠIĆI, svega 1 p.
  • iz Gubavice: KUKURUZOVIĆI, DŽAKULE, BRSTINE, svega 3 por.
  • iz Vranjevića: KUKRICE, svega 1 p.

–        Iz sreza stolačkog:

  • iz Hodova: KRHANI, ŠPAGE, KNEŽEVIĆI i SELMANIĆI, svega 4 p.
  • iz Kozica: ŠAKOTE, svega 1 p.
  • iz Dubrave: ĐULIĆI, BRKANI, ZUHRIĆI, ZLOMUŠICE sa bratstvima Fazlićima i  Husnićima, HUSIĆI i njihova bratstva Nameti, Mušinovići, Količići, Šendre, Omanovići, Begovići i Hodžići.
  • iz Trijebnja: ČORLUKE, 1 p.

–        Iz sreza ljubuškog:

  • iz Gradske: MAKSUMIĆI, SMAJKIĆI i CRNOMEROVIĆI, svega 3 p.

–        Iz čapljinskog sreza:

  • iz Gabele: VIDIĆI, svega 1 p.

–        Iz sreza Posušje:

  • iz Gabele: ĆORIĆI (Bašići), svega 1 p.

–        Iz sreza Konjic:

  • Iz Donje Jablanice: TOPIĆI, svega 1 p.
  • Iz Grušče: DEDIĆI, svega 1 p.

–        Iz sreza Nevesinje:

  • iz Koleška: ĐULIMANI, svega 1 p.
  • iz Žulja: PINTULI, svega 1 p.
  • iz Sopilja: FERIZI, svega 1 p.
  • iz Rabine: GADARE, svega 1 p.
  • iz Dramiševa: MIĆEVIĆI u D. Opinama

Moja napomena: porodica Gadara iz Rabine se pominje i kao poreklom iz mostarskog sreza i poreklom iz sreza Nevesinje.

DOBRČ

U Dobrču ima danas 25 domaćinstava, i to: ĆORIĆI (BAŠIĆA) 12, MARIĆA 9, PUCA 3, ĐULIMAN 1.

ĆORIĆE Dedijer naziva Ćurićima i veli da su starinci. Ćurića uopšte nema u Podvelelžju niti ih je bilo. Ćoriće zovu u Podveležju i u planini Bašićima. Upoređujući po Dedijeru sela u kojima stanuju Ćorići, našao sam da su svi katoličke porodice iz zapadne Hercegovine: Dračeva, Kljenaka, Selišta, Biogradci, Bune, Vitine, Hodbine, Tate (Jare), Rušta, Drijenjani i Ljutog Dola. Bašiće spominje Dedijer u selu Radišićima i izričito veli: “Otac Bašića je iz Broćanca u Posušju. Ima ih “poturčenih“. Ima ih 4 kuće. Prema tome, Ćorići su porijelom iz Broćanca, srez Posušje, od katoličke porodice Bašića jer Bašića muslimana ima jedino u Podveležju, ali pod imenom Ćorića. Jedino pod tim imenom poznaju ih inovjerci u mahalama Bjelašnice.

Druga po jačini porodica u Dobrču su MÀRIĆI. Dedijer ubraja Mariće u starince. Svi Podvelešci vele za njih da su iz Bijelog Polja ili iz Raške Gore doseljenici. I Dedijer navodi da su Marići starinci u Vrapčiću (Ravčići). U ostalim selima spominje da su iz Velje Međe došli lu Poplat i u Burmaze, odatle u Gleđevce i Bjelojeviće. Za Mariće iz Bratača navodi da su iz Banjana, a za one u Riljima da su iz Crne Gore (Zaslapa). Za one u Kosoru veli da su doselili u Malo Polje i ponovo se vratili. Ima ih u Hodbini, ali nisu Màrići nego Márići (zovu ih Došle). Za sve ostale navodi da su iz zapadne Hercegovine: Bekije i Posušja, Humi Lišani (Bijelo Polje) iz Goranaca, u Sretnici iz Prova. Za jednog Marića veli da potiče od dezertera u francuskoj vojsci, služio kod Marića, primio ime i slavi Jovandan. Bratstvo Marića su Mrnđići za koje Dedijer veli da su starinci u Podveležju. Oni se zovu Marići – Mrnđići. To isto važi i za Mariće – Fajića za koje takođe veli da su starinci. Svi su oni, međutim, doseljenici. To je opšte mišljenje u Podveležju. Najverovatnije je da su doselili iz Vrapčića koji se nalaze ispod otsjeka nad kotlinom Bijelog Polja, upravo ispod Dobrča. Marić iz Dola je nesumnjivo doselio iz Bijelog Polja. Doselio je u “momaštvo“ prije nekih 60 godina. Ostali su imali svoje ljetnje kolibe u Dobrču kao što ih i danas imaju Vlajići u istom selu. Tu su se poslije stalno naselili i odatle se raširili i raselili po drugim selima Podveležja i dalje. Danas je to najraširenija porodica. U svim selima, zajedno sa Marićima-Mrnđićima i Fajićima, broji 36 kuća. Samo njihovo prezime upućuje na porijeklo od neke Mare. Prezime im se izgovara Màrić….i to upućuje na to da su porijeklom iz okoline Mostara. U selima Bijelog Polja (Vrapčćima, Kuti Livaču, Humi Lišanima, Potocima, Željuši) svi Marići su doseljenici iz zapadne Hercegovine. Samo za Mariće u Svinjarini, koje su prozvali Pintulima, zna se da su se doselili iz Žulja u nevesinjskom srezu. Međutim, oni su Márići, a ne Màrići.

PUCE su došle iz Dračevice. Oni to sami vele. Prije nešto više od 50 godina bila je u Dobrču samo jedna porodica. U 1935. Godini je još uvijek samo jedna porodica. 1951. godine bilo ih je tri. Podatak po Dedijeru da ih u Dobrču ima 7 kuća, odnosi se na Šipovac za koji Dedijer navodi da ga nije ispitivao.

ĐULIMAN je došao u Dobrč iz Koleška (Plužine) 1878. godine, za vrijeme okupacije.

MOMIĆI iz Mostara ne izlaze više na ljetište.

OPINE

U Opinama stanuju gotovo isključivo GOSTE – 15 domaćinstava. Njihovo prezime, njihovo predanje, istoriski podaci, upućuju na njihovo davno porijeklo. Nesumnjivo su jedna od najstarijih porodica u Podveležju. Interesantno bi bilo ispitati antropološki. Svojom tamnom puti i fizionomijom odvajaju se od svih ostalih Podveležaca. Stanuju najbliže Mostaru.

U Opinama, pored Gosta, ima samo jedna porodica MASLEŠA. Masleša je došao u Opine iz Hamzića, sreza ljubuškog, u godini 1919. Priženio se u Gosta i ostao tamo. On je umro, a ostala mu udovica Zila Masleša sa petoro djece.

MIĆEVIĆI su došli iz Dramiševa, srez Nevesinje, uselili se na Behlilovića zemlje u Donjim Opinama.

GORNJE GNOJNICE

Gornje Gnojnice imaju dvije mahale i jedan zaseok. U mahali Kričanje stanuju isključivo KRHANI – 8 domaćinstava. Po pričanju Podveležaca, dobili su ime što su se “okrhali“. Bila velika porodica pa se smanjila. U Podveležje su se doselili iz Ljutaca u Hudovu, sreza stolačkog. Dedijer napominje da su od pravoslavnog roda Obradovića. I oni vele da su od Obradovića. Svi Obradovići iz Dubrave i iz Hrasna, odkud potiču Obradovići iz Dubrave, katolici su. Za one iz Crnoglava (Donje Hrasno) navodi takođe da su katolici, a da su im preci doselili u Dubravu iz Crne Gore, a iz Dubrave u Crnoglav, Donje Hrasno – u 18. vijeku. Oni iz Prenja i Aladinića (Dubrave), koji su došli iz Popova i Lastve, katolici su.

U Dolu, mahali G. Gnojnica, stanuju isključivo ISIĆI. Od Svinjarskog Dola deli ih Jelovčev Potok. Isića ima 12 kuća. Oni su starinci. Nemaju nikakva predanja o svom porijeklu. Kao i ostali starinci, vele da su bili stočari Hercega Stjepana. Nazad 70 godina, bile svega tri kuće: Saliha, Omera i Mešana.

U Šipovcu su dvije mahale. U mahali Špage, najstarija su porodica JUKLE. Oni su starinci, po predanju stočari Hercega Stjepana. Znaju o svome porijeklu samo toliko da su prije 120 godina stanovali na Ravnicama ispod Kružnja. U Podveležju se čuje da su Jukle i Špage ista porodica. Međutim, to nije tačno. ŠPAGE ili kako ih Dedijer naziva ŠPAGIĆI nisu starinci već doseljenici iz Dubrava. Oni su kao i Krhani, Obradovići. O postanku njihova prezimena, priča se, da su prozvani po tome što je neki njihov predak “digao špag“. Dok su starinci Jukle sirotinja, Špage stoje najbolje u Šipovcu.

Druga mahala Šipovca je mahala PUCA. Ima ih 9 domaćinstava. Porijeklom su iz Dračevica i Gnojnica

SVINJARINA

To je centralno selo Podveležja. Pripada joj mahala Do s lijeve strane Jelovčeva Potoka. U Dolu su dvije starinačke porodice: JELOVCI – 5 domaćinstava i MÀCIĆI – 1Pored Jelovaca, nalazi se u Dolu i jedna kuća MÀRIĆA. Prije 60 godina doselio se Marić u “momaštvo“ iz Bijelog Polja i ostao u Dolu. Ima jedna porodica PUCA. I ovaj je prije 60 godina doselio u “momaštvo“ iz Dračevica i tu ostao.

U selu Svinjarini živi starinačka porodica JELOVCI – 2 domaćinstva, došli su u selo iz Dola. Svi ostali stanovnici u Svinjarini su doseljenici. Neki su doselili vrlo davno. Stariji doseljenici su SMAJKIĆI – 3 dom., za koje Dedijer veli da su starinci. Oni su doseljenici iz Gradske, sreza ljubuškoga, i zvali su se MAKSUMIĆI. Pradjed Ibre Smajkića doselio je u Podveležje. Smajkići znaju da su iz Gradske, imaju tamo i svoje rođake. Stari doseljenici su VOLJEVICE – 4 dom., iz Mostara.

Najveća porodica u Svinjarini su MARIĆI (6) sa MRĐIĆIMA (9) i FAIĆIMA (3), o čijem porijeklu je bilo govora. Iz Mostara su Voljevice i NOŽIĆI (7). TRNOVCI (1) su doselili iz D. Gnojnica. PINTULE ne pominje Dedijer, ima ih 4 porodice. Došli su iz Žulja, sreza nevesinjskoga, a zvali su se Márići. Iz Nevesinja (Sopilje) su FERIZI (2), gdje su starinci. PEKUŠIĆI (5) su iz Pologa. BRKANI (4) su došli iz Dubrava prije 60 godina. BUŠKAILE (2) su iz Hodova u Dubravama.  Iza Marića, najbrojnija je porodica HUSNIĆA (11). Po Dedijeru su starinci, međutim, oni su bratstvo Zlomušica.  U Svinjarini stanuju i JAŠAREVIĆI (1). Oni su doseljenici iz Blagaja.

BANJDO

HUSNIĆA ima u Banjdolu 5 kuća. ZLOMUŠICE (6) pominje Dedijer kao starince. Osman Zlomušica na samrti je rekao da su oni od Ivaniševića. Ivaniševića ima u Ortiješu. Oni su po Dedijeru, starinom od Petrovića (Oputna Rudina). To isto veli i za Ivaniševiće iz Bezđeđe. Za one iz Bogodola veli da su iz Nevesinja. Za porodicu Šarića iz Bijelog Polja veli da su iz Petrovića (Banjani), došli prije 120 godina i da su im rođaci, između ostalog, i Ivaniševići u Bijelom Polju i Golubovići u Blacama. Sve to upućuje da su Zlomušice doseljenici iz Petrovića (Oputne Rudine) u Banjanima. U Podveležje su doselili iz Dubrava prije više od 150 godina. Prema tome, istog su porijekla  Husnići i FAZLIĆI (1), koji su njihovo bratstvo. Od starinaca u Banjdolu je porodica TULA, ima ih 10 kuća. Od već pominjanih porodica, u Banjdolu stanuju BRKANI (7), JELOVCI (2). Dedijer pominje i Kukuruzoviće kao doseljenike iz Gubavice. U 1935. god. nisam ih više našao u Podveležju. On spominje i Duliće….izumrli su u 1935. godini.

KRUŽANJ

Starinci u Kružnju su MEMIĆI (6). Među starince Dedijer ubraja u HUSIĆE (11). Husići su od Milišića. To je vrlo razgranato bratstvo. Došli su u Podveležje prije 170 godina iz Stanojevića u Dubravama. Brojna je porodica DEDIĆI (Dedići – Behe, Dedići – Kavare i Dedići – Pločići). Dedijer ih pominje kao starince. I oni vele da su starinci, ali su doseljenici iz Grušče. Po pričanju Osmana Zlomušice, bili su “ciganskog zakona“ i prešli na islam. Brojna je porodica MAKSUMIĆA koje Dedijer ubraja u starince. Oni su doseljenici iz Gradske gdje su starinci. Maksumići (7) su isto bratstvo sa CRNOMEROVIĆIMA (9). Dobili su prezime po crnom Omeru koji je umro 1935. godine, a bilo mu je 100 godina. Prije su se zvali Maksumići.

U Kružnju su još VOLODERI. Oni su stvarno starinci. U srezu gatačkom, u Vratlu, ima i Voloderski potok. U Vratlu ih je bilo 8 porodica. Oni su iz Podveležja, ne mogu biti doseljenici iz Vratla u Podveležje. Voloderi iz Rabine su iz Podveležja. Zlomušica tvrdi da su Podvelešci Voloderi iz Gacka. Sa Voloderima su isto bratstvo u Kružnju CRNALIĆI (4). U Kružnju su još TOLJAGE (1), doseljenici iz Pijesaka. Došli su prije 52 godine. Toljage iz Pijesaka su rod sa Knežićima i Elezovićima, i porijeklom su od Kapora u Mirilovićima, a ovi još u srednjem vijeku “doselili iz stare Srbije“! Od spominjanih porodica, u Kružnju su još dvije porodice PUCA. Doselili su prije 52 godine iz Dračevica.

KOKORINA

U Kokorini je najbrojnija porodica POBRIĆA (14). Oni su Voloderi. Voloderi su i DŽAFIĆI. Dedijer u Volodere ubraja i BEGOVIĆE, oni su međutim Milišići. Porodica sa prezimenom VOLODER ima 3 kuće. CRNALIĆA, njihovih srodnika, ima također 3 kuće. Od srodnika Husića (Milišića), u Kokorini žive HUSIĆI (2), KOLIČIĆI (6), koja je prešla iz Rušta u Podveležje. MUŠINOVIĆA (7), HODŽIĆA (1), OMANOVIĆ (1), ŠENDRO (1), NAMET (1), koje spominje Dedijer kao pleme Milišića, ne žive više u Podveležju, ali i u Kružnju i u Kokorini postoji Nametova Ograda. U Kokorini žive četiri porodice MAKSUMIĆA koje su porijeklom iz Gradske. U Jarčištu žive pretežno MARIĆI koji skupa s MRNDŽIĆIMA imaju u Kokorini 10 kuća. KUKRICA Omer (1) koji živi u Jarčištu, došao je iz Vranjevića. Potiče od katoličke porodice Kukrica. ŠUTE (2) su porijeklom iz Rušta, u srezu nevesinjskom. Od starijih doseljenika treba spomenuti i ZUHRIĆE koji su porijeklom iz Opličića. Oni su u Opličiće došli iz Prenja (Dubrava), a odatle u Podveležje.

Novih doseljenika u Podveležje, od aneksije i ranije, bilo je mnogo. Ostalo ih je malo. To su BRSTINA Simo, došao 1909. g. iz Hrasna. Kupio je zemlju od Begovića koji su otselili u Tursku. SELMANIĆI, Hrvati, danas dvije porodice. Došli su 1925. iz Hodova. BRKLJAČA Jovo, gostioničar, došao je 1914. na Bakračušu iz Hodbine, a zatim preselio u Busak. Starinci su u Kapavici, srez Stolac. TOPIĆ Pero, Hrvat, iz Porima iznad Bijelog Polja, doselio je 1905. g. kao cestar. Starinci su u Donjoj Jablanici, srez Konjic, odakle je i došao.

Doseljenik koji je doselio u novije vrijeme i vratio se natrag jest ČORLUKA Dušan, koji je doselio kad i Brstina, iz Trijebnja 1936. g. poslije Drugog svjetskog rata nije se vratio. Odselio je u Kozice. DRAGOJE Ivan doselio je iz D. Gnojnica 1928., i nije se vratio poslije Drugog svjetskog rata. KRTALIĆ Mato doselio je 1908., kupio je zemlju od Crnalića koji je odselio u Tursku. U 1935. nije bio u Podveležju. DŽAKULA Mate doselio je u Podveležje 1923. godine iz Hrasna. PAŽIN Božo, Hrvat, stalno je u Hodovu, porijeklom je iz Popova Polja. VIDIĆI su doselili iz Gabele 1925. Bili su u Šabanovića Dolovima. KNEŽEVIĆ Nikola, Hrvat, došao je iz Hodova za vrijeme stare Jugoslavije, nije sad u Podveležju. SAVIĆ Risto iz Baćevića i ŠAKOTA Danilo iz Kozica, doselili su 1909. godine, poslije rata ih nema. GADARE su došle iz Rabine, u 1935. g. bilo ih je 2 porodice. Sad su u Rabini. MEHREMIĆI su došli iz Rabine. Sad ih nema u Podveležju.

 

IZVOR: “PODVELEŽJE I PODVELEŠCI“, Tvrtko Kanaet, NAUČNO DRUŠTVO NR BOSNE I HERCEGOVINE – “DJELA“ – Knjiga VI, Odjeljenje istorisko-filoloških nauka, Knjiga 5, Sarajevo, 1955. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković


Komentari (3)

  • Milorad Bogdanović

    Prezime Volonder (Vilender) spominje se do sredine 19 vijeka u Timaru. O hajduku Vilenderu, rodom iz Timara, pisao je pop Simo Stojanović u BOSANSKOJ VILI 30.8.1891, str 249, u članku POSTANAK PRIJEDORA.
    Takođe, na prostoru nekadašnjeg Timara, u selu Jelićki, i danas se nalaze prezimena Đurić, Puzić, Šarić, kao i prezime Kekić, Marić, Obradović, Špadić, u njenoj blizini. Takođe, na prostoru Kozare, kao i Banije gdje su sa ovih prostora selili Srbi, Jelovac je ime sela.

    Odgovori
  • PIB

    Mislim da bi bilo bolje uzeti informaciju o ovim selima iz rada Tvrtka Kanaeta „Podveležje i Podvelešci“ pošto se on tim krajem bavio puno duže i dublje od Dedijera. A i stručniji je.

    http://www.mediafire.com/download/cakwjkti432t16g/242.pdf

    Odgovori
    • Aleksandar I1

      Slažem se da je Dedijer površan u opisu ovih sela i gledaću da ih dopunim. Isto je urađeno i kod nekih banatskih sela gde su navedeni opisi i Erdeljanovića i Dušana Popovića.

      Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top