Poreklo prezimena, selo Joševa (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Joševa*, grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

*Joševu je opisivao i g. Svetozar D. Petrović, svaštenik brankovački, čijim smo se opisom vrlo malo koristili (LJ. Pavlović).

Položaj sela.

Joševa je u Jautini po njenim istočnim padinama. Zemljište je sekundarne starosti, brdovito i posve neravno. Kuće su po bregovima ili osojnim i prisojnim stranama. Glavne uzvišice su: Jaućanski Vis, Pogledi, Popov Rt, Jačić, Pečati. Strane brda su vrlo strme, pa kako se većinom pomalja peščar, to su prepune belog kristalnog kvarca, koji se iz daleka vidi.

Izvora je mnogo. Svaka kuća ima svoj izvor, koji je obično ili u strani potoka ili u kakvoj jaruzi. Narod upotrebljava samo ovu vodu za piće. Od tekućih voda glavna rečica ovog sela je Joševa (a i Joševica), kojoj je glava pod Jaućanskim Visom. Više od 10 potoka ovog sela slivaju se u nju i čine te je dosta velika rečica, može da pokreće jedan vitao i retko kad presušuje. Joševa ne pripada neposredno slivu Kolubare, već pošto izađe ispod Pečata, ona savija na sever i ulaz u reku Ub. Ispod Jaućanskog Visa sa južne strane silaze potoci i izvori reke Rabasa.

Zemlje i šume.

Zemlje je u selu vrlo malo, što je ima ponajviše je oko kuća u Popovom Rtu. Isuviše je posna, hladna, peskovita i nerodna; samo kad se redovno i dobro natire mogu strmna žita da rode. Livade i pašnjaci ne mogu da se nađu u ovom selu.

Šume je mnogo, da se kuće ni livade ne vide od nje. Selo je odličan šumski kraj. Svaki seljak ima toliko šume da je ima više nego tri opštine oko Beograda i Šumadiji. Šuma je krupna, od hrastovog drveta, podesna i za gorivo i za građu kao i za žeženje ćumura. Ako koji od seljaka oma 50 hektara imanja, slobodno se sme uzeti da su mu 40 hektara pod šumom a ostalih 10 ziratne zemlje.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Kuće su po visovima i njihovim padinama. Pojedine visove posele su pojedine porodice i kako su se one razvijale, tako se uvećavalo i selo i stvarali se njegovi krajevi. Do pre 50 godina selo nije imalo džemata, a već ih danas ima, a to je stvorila deoba*.

*U statistici Kraljevine Srbije pogrešno se navodi da ovo selo ima zaselak Ralete. Ralete nisu zaselak već skorašnji kraj-džematić postao deobom pojedinih kuća.

U selu su ove porodice: Ralete, Markovići, Panići, Grujičići, Jeremići, Matići, Andrići i Milosavljevići.

Podaci o selu.

Po haračkim tefterima iz 1818. godine Joševa je imala 16 domova sa 26 poreskih i 45 haračkih lica.

Prema popisu:

-1866. godine – 19 domova i 227 stanovnika.

-1874. godine – 18 domova i 226 stanovnika.

-1884. godine – 15 domova i 211 stanovnika.

-1890. godine – 18 domova i 232 stanovnika.

-1895. godine – 16 domova i 223 stanovnika.

-1900. godine – 18 domova i 261 stanovnika.

Godišnji priraštaj u Joševi od 1866. godine je 1,56 a procentni 0,69%, gde je bilo znatnih kolebanja i gde je stalno više ženskih nego muških glava.

Ime selu.

Ime selu i rečici ovog sela je Joševa. Da li je ime rečice ili ime sela starije, to se ne zna, kao što se ne zna ni otkuda je ovo ime, osim ako nije doneto otkuda sa strane.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Selo Joševa odavno postoji, a to dokazuju i njegove stare porodice.

-Markovići: Najstarija porodica u selu, za koju se ne zna da se sa koje strane doselila, jesu današnji Markovići, nekad vrlo jaka i snažna porodica, danas dosta slaba, jer se znatno proredila iseljavanjem u ravnija mesta u Posavini. Njih je danas 4 kuće i slave Nikoljdan.

-Ralete, su po doseljenju najstarija porodica, doseljena kao sveštenička kuća odnekuda sa Kosova, iz Stare Srbije, pred kraj 17. veka. Raleta ima odseljenih iz ovog sela, danas ih je 8 kuća i slave Nikoljdan.

-Panići i Grujičići su od dva brata, Pane i Grujice, doseljenih kao majstori, posle Kočine Krajine iz Osata. Ima ih 9 kuća i slave Jovanjdan.

-Matići i Andrići su jedna porodica, doseljena iz Ostružnja, sela ove oblasti, kamo se doselila pred Kočinu Krajinu iz Zarožja-okruga užičkog, slave Jovanjdan.

-Jeremići su doseljeni iz Raduše u Tamnavi, kamo su se doselili iz Osata, danas ih je u selu 3 i Valjevu jedna kuća. Predak Jeremića se prizetio u Markoviće pre 92 godine, slave Jovanjdan.

-Milosavljevići, predak im se prizetio u selu, došao iz Starog Vlaha, ne kaže se kada, slave Nikoljdan.

U selu je danas 27 juća od 6 porodica, zadružne su kuće: Andrića, Jeremića i Panića.

Zanimanje stanovništva.

Joševljani se zanimaju poglavito onim privrednim granama kojima i susedni seljaci u ovoj oblasti. Najradije se zanimaju stočarstvom i šumarstvom. Svi prodaju šumu za gorivo i građu i daju u zakup žirovnicu, kad im šume rode. Mnogi Joševljani imaju svoja imanja oko Valjeva i po Tamnavi, pa pri deobi zadruga mnogi odlaze na svoja imanja, inače se retko sele iz sela.

Pojedinosti o selu.

Joševa je sastavni deo Brankovačke opštine u Srezu valjevskom. Sudnica, škola i crkva su u Brankovini. Groblje je zajedničko.

Preslavljaju Spasovdan.

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.