Poreklo prezimena, selo Ključani (Nevesinje)

Poreklo stanovništva sela Ključani kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Jugoistočno od Božanovića, na podnožju Gloga, u manjoj uvali, na obalama rijeke Zovodoke koja plavi zimi neke njive.

Sva zemlja čitlučka, s koje plaćaju agama iz Mostara i Nevesinja trećinu ili ćesim.

Ključani se dijele na Prisoje i Pećine koje su oko 300 koraka daleko. Pećine su opet, razbijene na dvije, a Prisoje na tri grupe bez ikakva reda zbijenih kuća. U selu ima svega 10 kuća. Nemaju letnjih koliba.

Postanak imena seoskog nepoznat.

Od starine imaju samo nekolike grobnice na Loparima uz Rijeku. Pričaju i o vrelu Drijenku koje je do prije 50 godina kao stalno vrelo funkcionisalo.

Najprije su ovdje stanovali Ćišići, Alajbegovići i Haznadarevići koji su pobjegli iz sela kad je na nj udario Grublješa vojvoda. Oni su i danas seoske age.

• KOVAČEVIĆI su starinom iz Jajca, a kako pričaju seljaci, potomci su Vuka Brankovića. Odatle su preselili na Graovo, gdje su 9 brata načinili crkvu Sv. Đurđa i Arhangela Mihaila. Danas ih ima u Crnoj Gori oko 200 kuća. Ima ih u Nevesinju, Gacku, Stocu, Mostaru, Županjcu i Lijevnu. Ovi su doselili iz Graova prije 200 godina u Ranikuće, odakle ih istjera Ali-paša na Rogače, a odatle dođoše amo prije 60 godina. Zovu ih Sladojima i Ćalima. Slave Đurđevdan, prislužuju Matijevdan.
• BOTIĆI i IVEZIĆI su od onih s Božanovića (op. A.M. – u knjizi originalno stoji Batići i Ivezići).
• KOVAČI su Baćovići iz Banjana, a Kovačima su prozvani zbog toga što se u njima nađe uvijek vješt čovjek kovačkom poslu.

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković