Poreklo prezimena Robović

26. maj 2013.

komentara: 1

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

ROBOVIĆI

(u Selini)

Vode porijeklo iz zatarskog sela Zabitlja, odakle su Rade Dikov i Mijajlo Ivanov 1855. godine uskočili u Šarance. Za velike zasluge koje su Robovići pokazali u mnogim bojevima protiv Turaka oko 1861. godine dobiju zemlju u Selini, gdje se stalno nasele. U tom vremenu među uskocima, koji su bili vrlo aktivni, isticali su se sedmorica braće Robovića, od kojih je bio posebno čuven Ivan kao harambaša. Vaso i Jovan-Jovo Robovići istakli su se u Hercegovačkom ustanku u kojem su i poginuli: Vaso na Tari 1875. godine, a Jovan-Jovo na Bobovu iste godine.

Od učesnika NOR-a 1941-1945. godine treba istaći Radomana Sekulova, borca 7. omladinske brigade od njenog formiranja, u kojoj je bio čuveni puškomitraljezac i neustrašivi junak iz mnogih bojeva koje je vodila ova slavna brigada.

Robovići su se poslije 1945. godine iselili iz Seline, uglavnom radi školovanja i zaposlenja, u razne krajeve naše zemlje, tako da od ovog bratstva danas niko ne živi u Selini. Svoja imanja nijesu otuđili.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    ROBOVIĆ (m), porodice nekada nastanjene u Policama i Zasadu kod Trebinja (97:233,265). Robovići (?) su vrlo stare porodice koje su nekada živjele u Taleži (Šuma trebinjska). U dokumentima Historijskog arhiva u Dubrovniku iz 1422. godine spominje se Ivan Robović iz Taleže kod Trebinja”. Marko Vego kaže da “muslimani Robovići i danas žive u Taleži, dok ih je više odselilo u Sarajevo i druga mjesta” (267:286), Nije poznato kada su Robovići prešli na islam i do kada su živjeli u Taleži. U ovom selu ih odavno nema. Na osnovu imena Ivan može se zaključiti da su bili katolici.

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.