Poreklo prezimena, selo Džinova Mahala (Nevesinje)

Poreklo stanovništva sela Džinova Mahala kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

S desne strane ceste što ide iz Nevesinja u Stolac, u općini Zovi Do. S jugozapadne strane zatvara ga Žgonje Brdo, a s juga Boljevo Brdo. Snijeg počinje oko Aranđelovdana, a kopni oko Blagovijesti.

Cijelo selo bilo na čitluku Džinovića, koji radi siromaštva prodaju komad po komad zemlje te vaki seljak ima ponešto svoje zemlje. Kmetovi plaćaju trećinu cijelog roda.

Selo razbijenog tipa jer su age raspoređivale kmetove prema rasporedu pojedinih čitluka. Ipak, radi nagomilanih klanica i staja, izgleda, da je zbijenije.

Čim su Turci osvojili Hercegovinu, porodica Džinovići zasnuju ovo selo i daju mu ime. Danas ih ima samo dvije kuće.

Od starina spominju ”grčke” grobnice s poznatim šarama, bez natpisa i Džinovića kulu, u čijoj tariji piše, kako pričaju, da je građena prije 250 godina; osim toga, vele da u njenim temeljima ima zakovan natpis da se je u to vrijeme krava od 70 oka mogla kupiti za 17 groša.

• SAMARDŽIĆI ili KRIVOŠIJE su došli iz Krivošija 1879. na čitluk. Starinom su iz Bajica u Crnoj Gori. Jedan ode u Podgoricu i prozove se Gvozdenović, drugi ode u Rogove, promijeni krsno ime Jovanjdan, a uzme Đurđevdan jer je o Jovanjdne bilo teško ići u piće, a treći ostane u Krivošijama, najmi se u Žmukića, u koga jednom na konak dođe Sv. Savo i kad vidi kako je ovaj negostoljubiv i nepravedan (bio potvorio Sv. Savu da mu je ukrao pijevca), prokune Sv. Savo njega i njegovo potomstvo i od porodice Žmukića ne može ih više biti nego tri, a od Žmukića najamnika ima 60 kuća u samim Krivošijama, a ima ih dosta po raznim stranama Hercegovine, Crne Gore i Bosne. Slave Jovanjdan, a prislužuju Malu Gospojinu.
• MILOŠEVIĆI su doselili iz Graova prije 100 godina radi siromaštva na čitluk agi Pekušiću. Slave Ilindan, a prislužuju Aranđelovdan.
• PEŠIKAN je došao ”iz Rudina u Crnoj Gori” radi siromaštva poslije okupacije, na čitluk Paripovića i Pekušića. Slave Đurđevdan, prislužuju Nikolice.
• ZUPCI su doselili prije 100 godina iz Zubaca, sad su na čitluku Džinovića i Behlilovića. Slave Aranđelovdan, a prilužuju Mioljdan.
• SOKNIĆI su starinom iz Banjana prije 150 godina, a prije 50 godina doselili su s Trusine ovdje. Žive na Čolakovića čitluku. Slave Đurđevdan, prislužuju Đurđic.
• GUTIĆI su starinom iz Ćeklića u Crnoj Gori, doselili su u Mucaloviće, a i z Mucalovića na Ćišića čitluk u Džinovu Mahalu. Slave Ilindan, i prislužuju Savindan.
• BENDERAĆI su, ima više od 100 godina, doselili iz Klobuka na čitluk Mehmedbašića iz Stoca. Slave Jovanjdan, prilužuju Malu Gospojinu.
• ČOKORILI su iz Graova davno došli, ima ih još dosta u gatačkom i bilećskom kotaru. Slave Lazarevu Subotu.
• ČUBRILOVIĆ Musliman, došao iz Korjenića, ženio se 7 puta.
• Muslimani su GRIZOVIĆI iz Bežđeđa, koji je kupio imanje od Džinovića i
• ĐUKIĆ, isluženi žandar iz Konjica, koji se ovdje oženio i nastanio.

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković