Poreklo prezimena, selo Bratač (Nevesinje) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva sela Bratač kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Al Poreklo stanovništva sela Bratač kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Al Rating:
You Are Here: Home » Autori » Aleksandar Marinković » Poreklo prezimena, selo Bratač (Nevesinje)

Poreklo prezimena, selo Bratač (Nevesinje)

Poreklo stanovništva sela Bratač kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Na krševitoj, terasastoj zaravni istočne ivice Nevesinjskog Polja, lijevo od ulaza Zalomčice u Nevesinjsko Polje. Selo u prisoju, izduženo u pravcu SZ-JI, otvoreno sjevernim vjetrovima.

Trećina seljaka potpuno slobodni, ostali dio čine kmetovi, od kojih svaki ima po nešto svoje zemlje. Age su građani nevesinjski.

U donjem Brataču veoma krševito zemljište i selo dobiva razređen tip, u gornjemu prevlađuju veće vrtače, i zato je selo na manje rupe razbijeno.

O postanku imena sela nije ništa poznato. Po seoskom pričanju selo vrlo staro. U vrijeme kosovske bitke u Brataču je, vele, živio Lazar Bratačanin, koji je poginuo na polju Kosovu.

Osim gomila i gradina, nema osobitih starina oko sela.

  • Najstarija porodica su RADOVIĆI, starinom su iz Kuča, tu su ubili agu, pa su pobjegli u Riđane, pa su i tu ubili agu i onda je, prije 200 godina, doselio Rade u ovo selo. Slave Nikoljdan.
  • RATKOVIĆI odmah iza Radovića doselili odnekle iz Gacka. Slave Nikoljdan.
  • GLOGOVCI su prije 100 godina zbog nepoznata uzroka doselili iz Miruša (Rudine). Slave Đurđevdan.
  • GOVEDARICA je došao ovdje poslije kuge (oko 90 godina) na mjesto starog popa s Mioljača u Gacku. Slavi Nikoljdan.
  • JAREDIĆ je došao sa Šehovine zbog nepoznata uzroka prije 70 godina. Slavi Aranđelovdan.
  • MARIĆ je došao iz Banjana iz slea Dubočaka. Slavi Jovanjdan.
  • SAMARDŽIĆI su iz Rogova na Planoj, stajalu su na Zalomu, pa su prešli prije 50 do 60 godina. Slave Đurđevdan.
  • GRAOVCI su starinom iz Graova, ovdje su došli iz Batkovića. Slave “Vratolomijevdan“, a prislužuju Trojičindan (op. A.M. – “Vratolomijevdan“ je Slava Sv. Vartolomej i Varnava).
  • GUŠIĆI su starinom Prigorci, stali su negdje u Površi, ovdje su prije 60 godina došli s Rogača u općini lukovačkoj. Slave Đurđevdan.
  • TERZIĆI su starinom iz bilećskog kotara, ovdje su došli iz Budisavlja. Slave Aranđelovdan.
  • KLJAJIĆ je prije 30 godina došao sa Zaloma. Slavi Nikoljdan.
  • ANDRIĆI su odavno u Nevesinju, ovde su došli s Koleške. Slave Jovanjdan, prislužuju Aranđelovdan.
  • MURATSPAHIĆ Musliman veoma davno došao iz Kolašina.
  • ŠEŠLIJA je doselio u 19. vijeku iz Rudina, iz Bileće. Slavi Lučindan.

 

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković


Komentari (1)

  • Bratacanin

    “Osim gomila i gradina, nema osobitih starina oko sela….“Autor ocigledno nije cuo za “Ovci Brod“,i na gomile stecaka po tom selu…. i porodice,Golijanin,Bogdanovic,Kljajic…

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top