Poreklo prezimena Strunjaš Reviewed by Momizat on . Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ 'Stručna knjiga' STRUNJAŠI (žive u Timaru) Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ 'Stručna knjiga' STRUNJAŠI (žive u Timaru) Rating:
You Are Here: Home » Autori » Vojislav Ananić » Poreklo prezimena Strunjaš

Poreklo prezimena Strunjaš

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

STRUNJAŠI

(žive u Timaru)

Ogranak su bratstva Srbljanovića, a vode porijeklo od Save Srbljanovića, Tomina brata, od koga su timarski Tomići. Savini potomci se po njemu prozvaše Savići. Prezime Strunjaši su dobili po nekom svom pretku koji je, kako se priča, nosio „strunjavu torbicu”. Postoji više verzija o ovom nazivu, ali je svaka vezana za pojam „strunjav”, što znači satkan od vune miješane sa kostreti da bi duže trajala.

Kada su se iz Banjana doselili u ove krajeve, Savići (preci Strunjaša) naselili su se na granicama Drobnjaka i bili najistureniji prema Kričima, koji su tada u svom posjedu držali Jezera i Sinjajevinu. Predio koji su Savići naselili obuhvatao je lijevu obalu rijeke Bukovice sa selima Timar i Borovac. Kasnije, kada su Kriči protjerani s ovih prostora na desnu obalu rijeke Tare, Savići su zaposjeli prostrano zemljište, odnosno onoliko koliko im je bilo potrebno. A. Luburić u svojoj knjizi Drobnjaci – pleme u Hercegovini, kazuje da su Timarski Strunjaši imali u Šarancima u svom posjedu, Njegovuđu, Zauglinu, Đedovo polje, Studenca i Todorovića baru. Vremenom su se ovi njihovi posjedi smanjivali dolaskom Šaranaca, koji su pritiskivali njihovu zemlju nešto silom, a nešto kupovinom. Ipak, sve do početka 20. vijeka u njihovom vlasništvu nalazio se predio od rijeke Bukovice do Stražice, Odrag polja, Suvog polja i Dragoševca. Ova mjesta čine danas granicu sa Šarancima.

Najdalji predak Strunjaša, čije se ime zna, jeste Ristan, koji je poginuo 1805. godine u Pirnom Dolu na Pivskoj planini, u borbi s vojskom Sulejman-paše Skopljaka. Ristan je imao četiri sina: Marka, Janka, Joksima i Maksima i sinovce Jovana i Neška. Od Janka, Joksima i Maksima nije ostalo nasljednika.

U porodičnom predanju se zna da su Turci pogubili tri brata Strunjaša na putu od Potpeća prema Tari. Njih je Simo Markov osvetio tako što je pobio deset članova porodice Rapović u selu Kutuši kod Kosanice.

Po razuri 1813. godine, svi se Strunjaši isele s ovog područja: Marko sa svojom porodicom odseli se u Potpeće, a braća Jovan i Neško put Srbije. Neško se zadrži u Prošćenju, kod prijatelja Smolovića, s namjerom da se tu stalno nastani. Neškov sin Pavić u jednoj svađi ubije Turčina i porodica pođe krišom put Timara, pa preko Sinjajevine, a Turci ih sustignu i pobiju, osim babe Jevrosime, koja je uspjela da skloni svoja dva unuka Dobricu i Novicu u Moraču, kod Milete Dulovića, njihovog ujaka. Kad su odrasli, vratili su se na svoje imanje u Timar. Jovan na putu kroz Srbiju dođe u Krivu Reku kod Čajetine, tu se nastani i od njega su tamošnji Strunjaševići.

Strunjaši su bili poznati ratnici koji su aktivno učestvovali u svim bojevima i ratovima vođenim u njihovo vrijeme. U balkanskim i Prvom svjetskom ratu učestvuje kao vodnik Neđeljko koji junački gine u Mojkovačkoj bici 1916. godine. Jakov je poginuo u Hercegovačkom ustanku 1877. godine u borbama koje su vođene za oslobođenje Bara.

Ogranak Strunjaša su Usovići, koji su se od njih davno odvojili.

Slave Đurđevdan, a prislužuju Pantelijevdan.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top