Poreklo prezimena Srbljanović

22. april 2013.

komentara: 0

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

SRBLJANOVIĆI

Srbljanovići su od najstarijih vremena živjeli u Drobnjaku, u selu Zukvi, gdje su se iz Banjana doselili nešto prije ostalih Novljana od kojih vode porijeklo. Predanje kazuje da su prezime Srbljanovići donijeli u Drobnjak i po tome se vidi da su staro bratstvo. Predanje dalje kazuje da je neki njihov predak bio vojnik kod kralja Vukašina i da je za naročite zasluge dobio zemljište koje je bilo ograničeno i upisano u Povelji dugo čuvanoj u njihovoj porodici. I danas se pamte njihove granice. One su počinjale od rijeke Bukovice uz selo Timar, na timarsku crkvu, zatim linijom Ispravljeni kamen u Timarskom polju – Suva smrča – Suvo polje – Sama jela – Ždrijelo u Smoljanu – preko Smoljana do na pomol Zminice; odatle granica savija prema jugu i ide na Šljeme – Kadino brdo – Modri rt u Ivici – Crveno prlo više Zaluči – Kovioc, a onda potokom u rijeku Bukovicu. Ovo zemljište je veoma prostrano i osim Srbljanovićima pripadalo je i njihovim ograncima, koji su se vremenom od njih odvajali i mijenjali prezime.

Predanje koje kazuje da su bili vezani s kraljem Vukašinom, ima osnova, jer se zna da je kralj Vukašin, u zajednici sa Balšićima koji su tada vladali Zetom, sklopio savez protiv Nikole Altomanovića. On je u to vrijeme vladao ovim oblastima, pa je vjerovatno da je i sa Srbljanovićima sklopio savez da se zajednički bore protiv Altomanovića.

Od Srbljanovića su se, prema porodičnom predanju, veoma davno odvojili Tomići i Savići, od kojih su se, takođe vrlo davno, odvojili Strunjaši. I Tomići i Strunjaši žive u Timaru i Borovcu. Ogranci Srbljanovića su Sarići, Popovići, Raonići i Bogosavljevići.

Srbljanovića ima iseljenih u Slavoniju, kod Dalja, a ima ih i u Zatarju, u selu Bučju kod Priboja, gdje su zadržali svoje prezime Srbljanović i uzeli novo prezime Drobnjaci, po plemenu od koga vode svoje porijeklo.

Slave Đurđevdan, a prislužuju Pantelijevdan.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.