Poreklo prezimena, selo Brzan (Batočina) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva sela Brzan, opština Batočina. Prema knjizi Todora Radivojevića, izdanje 1903. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.   Položaj Poreklo stanovništva sela Brzan, opština Batočina. Prema knjizi Todora Radivojevića, izdanje 1903. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.   Položaj Rating: 0
You Are Here: Home » Autori » Aleksandar Aksić Šarko » Poreklo prezimena, selo Brzan (Batočina)

Poreklo prezimena, selo Brzan (Batočina)

Poreklo stanovništva sela Brzan, opština Batočina. Prema knjizi Todora Radivojevića, izdanje 1903. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.

 

Položaj sela

Selo je na obema stranama Brzanske Kose, krajnjeg severoistočnog ogranka kragujevačkog Crnog Vrha. Ta je kosa sastavljena od nekoliko brda na kojima su imanja seoska i među kojima su najglavnija: Tutnjava, Kaligotić, Prosek, Džodićka Čuka i Tišino Brdo. Ona se svršava, u hataru brzanskom, Crvenim Bregom koji je upro u moravsku ravan.

Zemlje i šume

Brzanski je hatar veliki 2492 hektara. Od toga dolazi na ziratno zemljište 2392 ha., a na šume s utrinama 100 ha. Ziratna je zemlja u drugom (2040 ha.), trećem (283 ha.), četvrtom (7 ha.) i petom (62 ha.) ziratnom redu; a šuma je sva u trećem šumskom redu. 9 hektara šume i utrine opštinska su zajednica.

Tip sela

Brzanski krajevi i mahale sastavljeni su od kućnih grupa većih rodova. Ove kućne grupe otstoje međusobno 300 do 500 metara.

Ime selu

Stari ljudi pričaju da je ime selu dao najstariji rod brzanski (Ljutići), koji je doseljen iz sela Brzanaca od Kosovske Mitrovice. Donesen naziv unekoliko je izmenjen, tj, od Brzanci postao je Brzan.

Osnivanje sela

Brzan spada, po vremenu osnivanja u najstarija naselja, jer je osnovan krajem 17. ili početkom 18. veka.

 

Poreklo stanovništva

Ljutići (Miloševići, Lukići, Stevanovići 2 k., i Pavlovići 1 k., ukupno 8 k., sv. Jovan), doseljeni 1690. godine iz Brzanca u Staroj Srbiji – (Kos. Mitrovica).

Andrejići (Kuzmanovići (Kuzmicći) 6 k., Jovanoviči 2 k., Milivojevići 2 k., Milanovići 1 k., (ukupno 11 k., sv. Nikola), doseljeni 1690 godine iz Lučibare (Kosovo).

Košani slave Sv. Petku. (Milivojevići – Jakovljevići 5 k., Pavlovići 3 k., Glišići 2 k., Milanovići 2 k., Milovanovići 6 k., ukupno 18 k.,), (Đurđevići – Milićevići 4 k., Jakovljevići 1 k., i Maksimovići 1 k., ukupno 6 k.,) ukupno 24 k.,), doseljeni 1690. godine iz Košarna (Kosovo).

Marinkovići (Marinkovići 9 k., Pavlovići 9 k., Mikonići 6 k., Todorovići 6 k., Gmitrovići 4 k., Ilići 3 k., Ljubisavljevići 3 k., i Kostići 2 k., (ukupno 42 k., slava Sv. Đorđe). I u Kijevu 3 k., od ovog roda. Doseljeni 1690 godine sa Kosovo.

Gordanići (Anđelkovići 7 k., Jevtići 3 k., Vučkovići 1 k., i Krstići 1 k., (ukupno 12 k., Sv. Đorđe), doseljeni 1737. godine iz Velikog Drenovca (Morava).

Dragićevići (Nikolići 3 k., Simići 2 k., Dragićevići 1 k., Đorđevići 1 k., i Stanojevići 1 k., (ukupno 8 k., Sv. Jovan), doseljeni 1737 godine iz Bosne.

Kurjučevići (Đorđevići 7 k., Jovanovići 6 k., Petrovići (Spasojevići 4 k., Nešići 3 k., i Pavlovići 3 k., (ukupno 23 k., Sv. Jovan), doseljeni 1737 godine iz Grabovca (Resava). (moj dodatak – Ovaj rod ima najverovatnije zajedničko poreklo sa Kuručevićima iz Lukovice (Resava). U Lukovici su zabelezeni Kuručevići (40 k., Sv. Jovan), došli sa Kosova u Staro Selo, pa na današnje mesto.

Parezanovići (Parezani 5 k., Pantići 3 k., Ristići 2 k., Milanovići 2 k., (ukupno 12 k., Mitrovdan), i 1 k., od ovog roda u M. Krčmaru. Doseljeni 1737. godine od Novog Pazara.

Baralići (7 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1788 – 1803. iz Opaljenika (Stari Vlah).

Blažići (Blagojevići 6 k., Rajići-Milenkovići 1 k., (ukupno 7 k., Sv. Jovan), doseljeni između 1788 – 1803. godine sa Kosova.

Vučovići (2 k., Sv. Arhanđel), doseljeni između 1788 – 1803. godine iz Đunisa kod Kruševca.

Gavazovići (Minići 2 k., i Petrovići 1 k., (ukupno 3 k., Sv. Ilija), doseljeni između 1788 – 1803. godine iz Peći (Metohija).

Grozdanovići (Marinkovići 7 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1788 – 1803. godine iz Gložana (Resava).

Dinići (Miladinovići 4 k., Sv. Ilija), doseljeni iz Velikog Šiljegovca (Ribarska Reka).

Đergovići (Nakići 5 k., Petkovići 1 k., i Pešići 1 k., (ukupno 7 k., Sv. Arhanđel), doseljeni iz Đunisa (Kruševac).

Jataganlići (Mijailovići 1 k., Novakovići 1 k., Rajići 1 k., (ukupno 3 k., Sv. Đorđe), doseljeni iz Velikog Šiljegovca (Ribarska Reka).

Karapetrovići (1 k., Sv. Nikola), iz Velikog Šiljegovca.

Kovačevići (2 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1788 – 1803. godine iz Bošnjane (Temnić).

Kolarovići (Milosavljevići 3 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Đunisa.

Korenjaci (4 k., Sv. Đorđe), doseljeni iz Velikog Šiljegovca.

Lepojevići (6 k., Sv. Arhanđel), doseljeni iz Đunisa.

Milenkovići (3 k., Sv. Đorđe Alimpije), doseljeni iz Rutejevca (Morava).

Milojičići (9 k., Sv. Jovan), doseljeni iz Grabovca (Resava).

Mićanovići (Magistratovići – Mićići 1 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Đunisa.

Mićići (Milenkovići 2 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Velikog Šiljegovca.

Mladenovići (4 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Đunisa.

Nedeljkovići (2 k., Sv. Srđevdan), doseljeni iz Đunisa. Od ovog roda ima 1 k., u Kijevu.

Pajići (Katulići 8 k., Sv. Jovan), doseljeni iz Đunisa.

Panići (Panići 5 k., Gajići 5 k., Karavilkovići 2 k., Nešići 2 k., ukupno 14 k., Sv. Jovan), doseljeni iz Grabovca (Resava).

Petronijevići (3 k., Sv. Petka), doseljeni iz Velikog Šiljegovca.

Ranđelovići (5 k., Sv. Jovan), doseljeni između 1788 – 1803. godine iz Knjaževca (istočna Srbija).

Riznići (2 k., Sv. Luka), doseljeni iz Radošina (Resava).

Stankovići (2 k., Sv. Arhanđel), doseljeni iz Đunisa.

Stevanovići (1 k., Mitrovdan), doseljeni izmđi 1788 – 1803. godine iz Bosne.

Stojanovići (opšte je prezime Golići, a posebna su Jovanovići 3 k., Ničići 3 ., Milosavljevići 2 k., Đorđevići 1 k., i Nikolići 1 k., . Sve se kuće zovu i Stolići. (ukupno 10 k., Sv. Đorđe), doseljeni iz Velikog Šiljegovca.

Trakići (7 k., Sv. Arhanđel), doseljeni između 1788 – 1803. godine od današnje Bugarsko-Grčke granice oblast Trakija.

Užarevići (Živkovići 5 k., i Stankovići 2 k., ukupno 7 k., Sv. Arhanđel), doseljeni iz Đunisa.

Hajdukovići (Miloševići 6 k., i Milanovići 2 k., ukupno 8 k., Sv. Arhanđel), doseljeni iz Đunisa.

Cvejovići (Petrovići 7 k., Jovanovići 3 k., Novakovići 1 k., i Sremčevići 1 k., ukupno 12 k., Sv. Luka), doseljeni između 1788 – 1803. godine iz Crne Gore.

Čvrgići (Stankovići 5 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Đunisa.

Čkrekići (Vićentijevići 3 k., i Miladinovići 3 k., ukupno 6 k., Sv. Mrata), doseljeni iz Velikog Šiljegovca.

Aleksići (1 k., Sv. Toma), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Sjenice.

Arkačevići (2 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Rakinca (Morava).

Arsenijevići (1 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Sedlara (Resava).

Birovljevići (Ivanovići 2 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Rakinca (Morava).

Blagojevići (1 k., Sv. Jovan), doseljeni iz Rutejevca.

Veličkovići (6 k., Sv. Arhanđel), doseljeni iz Dublje (morava resavska).

Veljići (Veljići 6 k., Vuksanovići 1 k., ukupno 7 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Kukljina (Kruševac).

Vojinovići (2 k., Sv. Petka), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Gladne (Morava).

Gmitrovići (1 k., Sv. Arhanđel), doseljeni iz Gladne (Morava).

Grozdići (Milanovići 2 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Trnske Klisure (srpsko-bugarske granice).

Dimitrijevići (1 k., Mitrovdan), doseljeni iz Starog Vlaha (selo Gornja Moravica).

Drljići (Pavlovići 3 k., Obradovići 2 k., ukupno 5 k., Sv. Petka), doseljeni iz Dublja (Resava).

Živići (Ivanovići 3 k., Jovanovići 1 k., ukupno 4 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Zaječara.

Živkovići (3 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Županjevca (Lugomir).

Zebići (Milutinovići 4 k., Simići 3 k., Brankovići 2 k., ukupno 9 k., Mitrovdan), doseljeni iz Radevca (Morava).

Kačarevići (Golubovići 8 k., Sv. Nikola), doseljeni izmmeđu 1804 – 1814 godine iz Zagrađa (Timok).

Lazarevići (Pištovići 3 k., Sv. Arhanđel), doseljeni između 1804 – 1814 godine iz Bitolja (Makedonija).

Maričići (Miloševići 1 k., Sv. Arhanđel), doseljeni iz Rutejevca.

Markovići (2 k., Sv. Vrači), doseljeni između 1804 – 1814. godine sa Kosova.

Milojkovići (Slavkovići 2 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Trna (Bugarska).

Mišići (Jankulovići 3 k., Mitrovdan), doseljeni iz Drenovca (Morava).

Nešići (Mehandžići 4 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Dubnice (Morava).

Nikolići (Milenkovići 2 k., i Jovanovići 1 k., ukupno 3 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Draževca (Morava).

Popadići (Popadići 12 k., i Nikolići 1 k., ukupno 13 k., Sv. Nikola), doseljeni između 1804 – 1914. godine iz sela Vlakče (oblast Jasenica).

Radojkovići (Rašići. Radžići 2 k., Sv. Đorđe), doseljeni iz Petrovca (Morava).

Radosavljevići (Radosavljevići 2 k., i Stevanovići 2 k., ukupno 4 k., Sv. Arhanđel), doseljeni iz Jovanovca zaseoka sela Brčina – Jovanovačka Reka.

Ribarčevići (Miletići 1k., Radosavljevići 1 k., ukupno 2 k., Sv. Nikola, doseljeni iz Ribari (Morava).

Rilići (Ristići 4 k., Sv. Ignjatije), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Bosne.

Stevanovići (1 k., Mitrovdan), doseljeni iz Starog Vlaha.

Stevanovići (1 k., Sv. Đorđe), doseljeni iz Starog Vlaha.

Tošići (Tošići 7 k., Nikolići 4 k., Pešići 3 k., Simići 3 k., i Petrovići 1 k., ukupno 18 k., Sv. Petka), doseljeni između 1804 – 1814. godine iz Rakovice (Bugarska).

Čvarkovići (Krstići 2 k., Stevanovići 2 k., i Nikolići 1 k., ukupno 5 k., Sv. Ignjatije), doseljeni iz Čestina (Gruža).

Čeljadinkići (Pavlovići 3 k., i Milanovići 1 k., ukupno 4 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Bujmira (Morava).

Džodići (Stevanovići 3 k., i Radosavljevići 1 k., ukupno 4 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Bagrdana kod Jagodine (Belica).

Radivojevići (Borkovići, 2 k., Bogićevići 1k., i Janićijevići 1k., ukupno 4 k., Sv. Vrači), doseljeni 1815. godine iz Katuna (Temnić).

Šmikići (3 k., Sv. Nikola), doseljeni 1816. godine iz Sjenice.

Cvetkovići (2 k., Sv. ilija), doseljeni 1817. godine iz Domusa Potoka (Osanica).

Čekerlići (Vasiljevići (Jevtići) 2 k., Vujičići 2 k., i Pavlovići 2 k., ukupno 6 k., Sv. Stevan), doseljeni 1818 godine iz Rabrovca (Jasenica).

Erčići (Dimitrijevići 2 k., Mitrovdan), doseljeni 1819. godine iz Kravarice (Dragačevo).

Vučići (2 k., Sv. Nikola), doseljeni 1820. godine iz Zagrđa (Timok).

Popovići (Popovići 2 k., i Milenovići 1 k., ukupno 3 k., Sv. Nikola), doseljeni 1820. godine iz Novog Pazara.

Gmitrovići (3 k., Sv. Nikola), doseljeni 1821. godine iz sela Belice kod Jagodine.

Milanovići (6 k., Sv. Nikola), preseljeni iz Badnjevca 1821. godine.

Erčići (Antonijevići 4 k., i Radojevići 1 k., ukupno 5 k., Sv. Nikola), doseljeni 1822. godine iz Šljikovca.

Pešići (2 k., Sv. Petka), doseljeni 1824. godine iz Bele Palanke.

Strojkovci (Arnautovići 2 k., Sv. Arhanđel), doseljeni 1825. godine iz Strojkovca (Veternica).

Lepojevići (2 k., Sv. Nikola), doseljeni 1826. godine iz Crkvenca (Morava).

Ranđelovići (1 k., Sv. Nikola), doseljeni 1847. godine iz Krajine (istočna Srbija).

Simići (1 k., Sv. Nikola), preseljeni Gornje Batočine 1853. godine.

Najdanovići (1 k., Sv. Nikola), doseljeni 1859. godine iz Knjaževca (ist. Srbija).

Radovići (1 k., Sv. Đorđe), doseljeni 1863. godine iz Dragobraća kod Kragujevca.

Ivanovići (1 k., Sv. Simeun Bogoprimac), doseljeni 1863. godine iz Domusa Potoka (Osanica).

Trifunovići (1 k., Sv. Mrata), doseljeni 1870. godine iz Markovca kod V. Plane.

Dimitrijevići (1 k., Sv. Jovan), preseljeni 1879. godine iz Botunja.

Radovanovići (2 k., Mitrovdan), doseljeni 1891. godine iz Markovca kod V. Plane.

Veljkovići (1 k., Sv. Nikola), doseljeni 1895. godine iz Gradaca (Batočina).

Cigani:

Gojkovići (3 k., Sv. Petka), doseljeni 1823. godine, ali se ne zna odakle.

Mitići (1 k., Sv. Petka), doseljeni 1860., ne zna se odakle.

Tašići (1 k., Sv. Petka9, doseljeni 1883. godine, ne zna se odakle.

Cincari:

Todorovići (1 k., slavu ne slave), doseljeni 1880. godine iz Malovišta u Makedoniji.

 

IZVOR: Todor Radivojević, „Lepenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top